Mozaik Zdravlje

Splitska liječnica upozorava

Podmuklu bolest nazivaju 'tihim ubojicom', a samo u Hrvatskoj od nje boluje pola milijuna ljudi: mnogi nemaju dijagnozu, a kad se pojave simptomi, šteta je već tu; Evo kako smanjiti rizik

Splitska liječnica upozorava

Šećerna bolest naziva se globalnom epidemijom jer se broj oboljelih osoba u svijetu stalno povećava na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća.

Procjenjuje se da samo u Hrvatskoj od ove podmukle bolesti, koju se naziva ‘tihim ubojicom’, boluje oko 480.000 ljudi, ili svaka deseta osoba, od kojih između 90 i 95 posto otpada na dijabetes tipa 2, a u manjem postotku na dijabetes tipa 1, koji se najčešće dobiva u dječjoj ili mladenačkoj dobi.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji je više od 40.000 oboljelih od šećerne bolesti, što sigurno nije i konačna brojka, s obzirom na to da se velik broj oboljelih ne liječi ili već godinama nisu ni posjetili svog liječnika. Stoga nije naodmet podsjetiti se na uzroke i ozbiljne posljedice koje neliječena bolest može uzrokovati.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Sara Mobäck (@saramoback) on

- Što se tiče dijabetesa tipa 2, treba reći da je on zapravo posljedica prekomjerne tjelesne težine, sjedilačkog načina života i izostanka tjelesne aktivnosti. Čak 80 posto pacijenata s ovim tipom dijabetesa je pretilo, a na sve ove rizične faktore može se utjecati - kaže prof. dr. sc. Tina Tičinović Kurir, pročelnica Zavoda za endokrinologiju, dijabetologiju i bolesti metabolizma Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Split.

Zabrinjavajuća je činjenica da i u svijetu i kod nas čak 50 posto oboljelih nije dijagnosticirano, jer šećerna bolest ne boli, u početku ne daje nikakve osobite znakove, a kada se pojave simptomi onda je već uznapredovala i napravila veliku, često nepopravljivu štetu.

Važnost edukacije

Primjerice, mi imamo pacijenata koji su imali infarkt miokarda, ili moždani udar, ili su došli na amputaciju prsta, i tek tada otkriju da boluju od šećerne bolesti, što uopće nisu znali. Stoga je edukacija o ovoj bolesti iznimno važna.

Dijabetes je kardiovaskularna bolest s kojom se, ako je kontrolirana, može jako kvalitetno i dugo živjeti, ali je ona i među vodećim uzrocima smrti i povezana je s najtežim kardiovaskularnim incidentima kao što su popuštanje/zatajenje srca, infarkt, moždani udar..., i teškom invalidnošću, pojašnjava prof. Tičinović Kurir.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Certifications For Life, Inc. (@certsforlifeinc) on

- Bitno je pacijente motivirati na suradljivost jer samo uzimanje lijekova neće izliječiti bolest. Potrebno je potpuno promijeniti način života. Svi s viškom tjelesne težine trebali bi smršavjeti i već time poboljšali bi svoje metaboličke parametre i smanjili bi kardiovaskularni rizik.

Svatko bi trebao uvesti u svoj život redovitu tjelesnu aktivnost. Oboljeli se - uz pridržavanje propisane terapije - trebaju pridržavati i pravila zdrave prehrane, uravnoteženih obroka i obaveznog trošenja viška unesenih kalorija. Neki ne žele uzimati lijekove, ili ih ne uzimaju prema uputama liječnika, preskaču, rade pauze na svoju ruku ili ignoriraju nalaze o povišenoj razini šećera i ne žele prihvatiti dijagnozu dijabetesa.

Ipak, posljednjih godina povećava se svijest o tome da je dijabetes kardiovaskularna bolest i da se istodobno s dobrim reguliranjem glikemije smanjuju i rizici kardiovaskularnih događaja. Danas su svim bolesnicima oboljelima od dijabetesa dostupni najmoderniji lijekovi za šećernu bolest koji istodobno reguliraju šećer i djeluju zaštitno na kardiovaskularni sustav.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by MOULANA HOSPITAL (@moulana_hospital) on

Na raspolaganju kod bolesnika s dijabetesom tipa 1 su uređaji za kontinuirano mjerenje razine šećera u krvi tijekom cijelog dana, što omogućuje lakše prilagođavanje terapije. Dostupni su i puno kvalitetniji inzulini u usporedbi s nekadašnjima tako da, što se tiče terapije, idemo u korak sa svijetom, otkrila nam je dijabetologinja Tičinović Kurir.

Obolijevaju sve mlađa djeca

Posljednjih godina bilježi se i porast obolijevanja sve mlađe djece. Kao problem kod ove dobne skupine ističe se što su ova djeca potpuno ovisna o roditeljima i to kod doziranja inzulina, mjerenja šećera, računanja ugljikohidrata i ostalih izazova s dijabetesom. 

- Djeca koja uzimaju terapiju normalno žive sa svojom bolešću, samo što roditelji imaju znatno više brige oko planiranja njihovih obroka i kontrole šećera, a ne bi trebao biti problem za njih sastaviti i primjerene obroke u vrtićima.

Takva djeca su vrhunski sportaši, triatlonci, plivači... i ako dobro reguliraju glikemiju, razvijaju se jednako kao njihovi vršnjaci, kaže prof. Tičinović Kurir.

Naslovnica Zdravlje