Mozaik Zdravlje

Stručno mišljenje

Istina ili mit: mogu li kreme spriječiti rak kože? Dermatolozi otkrivaju koliko nas zapravo sredstva za sunčanje mogu zaštititi

Stručno mišljenje

Kupanje i sunčanje je u punom jeku, a dolaskom ljeta počele su i reklame: mažite se kako biste zaštitili kožu i spriječili nastanak raka. Međutim, znanstvenici uključeni u Cochrane, organizaciju koja promiče medicinu utemeljenu na dokazima, prošle su godine pregledali baze podataka u potrazi za dokazom da kreme za sunčanje zaista štite od razvoja karcinoma bazalnih stanica i karcinoma pločastih stanica kože u djece i odraslih.

Glavni je rezultat pregleda literature da "nije utvrđena razlika među skupinama u broju osoba koje su razvile bazocelularni ili planocelularni karcinom kroz analizirano razdoblje. Stoga se čini da nema razlike ako se krema za zaštitu od sunca nanosi svakodnevno ili povremeno".

No, najzanimljivije od svega je da je pronađena samo JEDNA kvalitetna studija u kojoj je analizirano korištenje zaštitne kreme. Dakle, za jedan od najčešće korištenih proizvoda, na čiju kupnju se diljem svijeta troše milijarde dolara, postoji samo jedna relevantna studija, i to studija iz koje se da zaključiti da mazanje možda i ne pomaže u borbi protiv karcinoma koje uzrokuje često sunčanje.

Također, nisu pronađeni ni dokazi o djelotvornosti svakodnevne uporabe zaštitne kreme za sprječavanje bazocelularnog ili planocelularnog karcinoma u usporedbi s povremenim korištenjem kreme.

Međutim, sva sila liječnika dermatologa tvrdi da se mažemo i spriječimo rak! A na osnovu čega? Stoga smo kontaktirali desetak naših dermatologa, poslali smo im sljedeća pitanja:

- Što kažu na činjenicu da nije dokazano da mazanje zaštitnim kremama ne sprečava rak?

- Pomaže li, po njima, mazanje kremama za sunčanje u sprečavanju nastanka raka kože?

- Environmental Working Group (EWG) je objavio rezultate istraživanja u kojima je otkrio da 75 posto od dvije tisuće ispitanih krema i losiona sadrži štetne kemikalije, koje mogu povećavati rizik od raka i drugih bolesti. U izvještaju piše da "mnogi sastojci krema za sunce ulaze u krv, a neki od njih imaju toksične učinke".

- Istraživanje objavljeno u reviji Environmental Science Technology također je pokazalo da su uobičajeni sastojci sredstava za sunčanje - oksibenzon, metoksicinamat i PABA - estrogenske kemikalije povezane s rakom.

I za kraj - mažete li se vi kremama, sprejevima ili nekim drugim sredstvima za sunčanje?

I sada većina dermatologa koje smo kontaktirali nam kaže da je opće prihvaćeno pravilo da kreme sprečavaju opekline i nastanak raka. Kada smo ih pitali znaju li za neka istraživanja, rekli su da nemaju pojma.

Pa zašto onda propisuju kreme? Iz odgovora se dalo iščitati da ne znaju, ali kreme su, eto, općeprisutne i valjda djeluju.
Zanimljivo, neki su nam čak i pismeno odgovorili da nisu pregledavali istraživanja, niti da znaju detalje, iako je to njihova specijalnost?!

Većina dermatologa nam je poslala mail u kojem su nam napisali da ne mogu odgovoriti na naše upite jer su na bolovanju, godišnjima, a neki su ustvrdili da nemaju vremena sada 'kopati po istraživanjima'. Kada smo zatražili i razgovor uživo dobili smo odbijenice.

Zar je mazanje kremama tabu tema?

No, nakon potrage za dermatologom koji bi htio govoriti o ovoj očito kontroverznoj temi ipak smo našli liječnicu koja je voljno i bez straha odgovorila na naše upite.

Pa tako dr. Ivana Nola na nedostatak studija o korisnosti mazanja kremama i zaštiti od raka kaže:

- Ova tvrdnja se može objasniti time da kreme sa SPF-om ne štite u potpunosti, što znamo, no mogu i pružaju zaštitu od širokog spektra UVA i UVB zraka. Stoga je najbolje koristiti preparate koji pružaju i UVA i UVB zaštitu istovremeno. Ovisno o tipu kože, primjenjuju se kemijski zaštitni faktori ili mehanički. Ako SPF preparati sadrže i antioksidanse, dodatno zaštićuju kožu od oksidativnog oštećenja DNA.

No, UVA i UVB zaštita ne mogu se koristiti za dulji boravak na suncu, jer u tom slučaju preparat ne može pružiti protektivan učinak zbog izloženosti dijelu UV spektra koji ne može biti dovoljno filtriran. Ovo je najčešće objašnjenje kontradiktornosti o povećanom riziku razvoja karcinoma kože kod primjene preparata s UV zaštitnim faktorom - navodi dr. Nola, napominjući da primjena krema štiti kožu od štetnog utjecaja UV spektra.

No, ovisno o našoj genetskoj konstituciji, znači ovisno o fototipu kože (prirodnom stupnju pigmentacije), što uključuje i boju očiju i kose, mijenja se i stupanj preventivnog učinka navedenih preparata.

- Svakako savjetujem korištenje preparata s oznakom vrlo visoka protekcija ili SPF 50+ kod osoba jako svijetle kože, a 25 ili 30 kod osoba tamnijeg tipa kože. Osobe koje imaju već razvijene prekanceroze ili su operirani zbog karcinoma kože ili melanoma, ne smiju se suncu izlagati, već boraviti u hladu, gdje također valja nanijeti zaštitni faktor zbog učinka refleksije UV zraka, uz nošenje sunčanih naočala. Kremu za sunčanje valja primjenjivati svaka dva, tri sata, ovisno o našim aktivnostima, što znači da kremu valja nanijeti prije ulaska u vodu i nakon kupanja. Osobe vrlo svijetle puti prvih dana boravka na suncu kod ulaska u vodu trebaju nositi zaštitne majice, uz kapu ili šešir - kaže ljubazna doktorica Nola.

O čemu ovisi preporuka SPF-a?

- Preporuka SPF-a ovisi o fototipu kože, o duljini boravka na suncu, kao i o godišnjem dobu. Što je koža svjetlija, a sunce jače, koristi se SPF 50+, uz nošenje šešira, kape i sunčanih naočala. Tijekom zimskog perioda dovoljna je za lice krema sa SPF-om 15, odnosno 30, ovisno o tome je li koža podvrgnuta određenom tretmanu. Tijekom zime na visokim planinama savjetuje se također SPF 50+ - kaže doktorica koja je informirana i o mogućoj štetnosti sastojaka u pojedinim kremama.

- Kada je riječ o štetnim kemikalijama, valja imati na umu da je štetnost određena koncentracijom kemikalije i učestalosti nanošenja, kao i površine koja se tom kemikalijom tretira. U SPF proizvodima, koji su prošli odgovarajuće kontrole, određene su vrijednosti koje ne mogu imati štetni učinak. Upravo ova činjenica se odnosi i na oksibenzon, metoksicinamat i PABA - kaže dr. Ivana Nola, koju smo upitali maže li se ona zaštitnim kremama.

- Svakako, obavezno primjenjujem preparate sa zaštitnim faktorom, uz nošenje šešira i sunčanih naočala. Nema izlaganja suncu bez navedenog - zaključuje doktorica.

Za kraj valja navesti da se liječnici ipak slažu u jednom, a to je da učestalo sunčanje može pogodovati razvoju nekog tipa raka kože.

A koliko nam kreme mogu pomoći u zaštiti, e to ostaje na znanosti koja bi trebala do kraja donijeti definitivne preporuke o (ne)mazanju tijekom izležavanja na jakom ljetnom suncu.


'Rak su dobili ravnomjerno svi ispitanici'
Tekst o pregledu literature je napisala Livija Puljak, profesorica s Medicinskog fakulteta u Splitu. U cijelosti prenosimo zaključke poznate hrvatske znanstvenice.
Što je cilj ovog pregleda?
Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda literature bio je istražiti može li korištenje lokalnih krema za zaštitu od sunca i fizičke zapreke (kao što je odjeća koja štiti kožu od sunca, šeširi, naočale za sunce i aktivno traženje hlada u vanjskom prostoru) u usporedbi s nikakvim mjerama zaštite protiv sunca spriječiti razvoj karcinoma bazalnih stanica kože (bazocelularni karcinom) i karcinoma pločastih stanica kože (planocelularni karcinom) u djece i odraslih.
Što je istraženo u ovom pregledu literature?
Bazocelularni i planocelularni karcinomi su najčešći karcinomi kože. Glavni rizik za njihov nastanak je ultraljubičasto zračenje, koje je dio sunčevog svjetla. Sprječavanje tih karcinoma vrlo je važna mjera. Stoga je važno procijeniti djelotvornost mjera za prevenciju tih karcinoma u općoj populaciji. U ovom Cochrane sustavnom pregledu analizirana je uporaba lokalnih krema za zaštitu od sunca, metode fizičke zapreke (kao što je odjeća koja štiti od sunca, šeširi, sunčane naočale i aktivno traženje hlada u vanjskom prostoru) u usporedbi s nikakvim specifičnim zaštitnim mjerama, a sve s ciljem sprječavanja nastanka bazocelularnog i planocelularnog karcinoma kože u djece i odraslih.
Pretražena je medicinska literatura objavljena do svibnja 2016. godine. Traženi su isključivo randomizirani kontrolirani pokusi koji su ispitali preventivne mjere. Pronađena je samo jedna studija koja je odgovarala kriterijima uključenja. Ta je studija usporedila dnevnu primjenu kreme za zaštitu od sunca (sa ili bez beta-karotena, koji je preteča vitamina A) u usporedbi s povremenom uporabom takve kreme (sa ili bez beta-karotena) u općoj populaciji, bez ograničenja prema dobi i spolu.
Studija je provedena u Australiji i u njoj je sudjelovao 1621 ispitanik, od kojih je 55 posto bilo svijetle kože. Ispitanici su praćeni 4,5 godina i tijekom tog razdoblja se analizirala pojava novih slučajeva bazocelularnog i planocelularnog karcinoma temeljem histopatološke procjene (metoda analize karcinomskih stanica pod mikroskopom).
Koji su glavni rezultati pregleda literature?
Nije utvrđena razlika među skupinama u broju osoba koje su razvile bazocelularni ili planocelularni karcinom kroz analizirano razdoblje. Stoga se čini da nema razlike ako se krema za zaštitu od sunca nanosi svakodnevno ili povremeno.
Koje su ključne poruke?
Uključena je samo jedna studija, u kojoj je analizirano korištenje zaštitne kreme, tako da nije bilo moguće analizirati djelotvornost drugih preventivnih mjera za zaštitu od sunca. Nisu pronađene studije koje su ispitale druge vrste preventivnih mjera. Nisu pronađeni dokazi o djelotvornosti svakodnevne uporabe zaštitne kreme za sprječavanje bazocelularnog ili planocelularnog karcinoma u usporedbi s povremenim korištenjem kreme.
Pouzdanost tih dokaza je niska, što znači da buduće studije na tu temu mogu promijeniti taj rezultat. Nuspojave korištenja zaštitne kreme za sunce koja sadrži ili ne sadrži beta-karoten uključuju malen broj slučajeva kontaktne alergije i nadražaja (iritacije) kože.
Koliko su ažurni ovi dokazi?
Ovaj pregled uključuje studije objavljene do svibnja 2016. godine.

 

Naslovnica Zdravlje