U 30.000 godina, koliko čovjek i pas žive zajedno, pas je postao popularan i voljen kućni ljubimac, a znanstvenici ispituju njegov mozak kako bi pokušali saznati kako oni percipiraju ljudsku vrstu, javlja National Geographic.
Mahanjem repom, sjedenjem u krilu, krađom jastuka i sličnim gestama pokazuju nam da psi sigurno uzvraćaju ljubav. Međutim, budući da ne znamo što se događa u njihovim krznenim glavama, kako možemo biti sigurni da nas stvarno vole? Zapravo, možemo! Zahvaljujući nedavnom razvoju novih tehnologija snimanja mozga, možemo dobiti bolju sliku o tome što se događa u mozgu psa.
Tako je, znanstvenici proučavaju pseći mozak. A ono što istraživanja zasad pokazuju pozitivno je za sve vlasnike pasa: ne samo da psi uzvraćaju našu ljubav, već nas vide i kao članove svoje obitelji. Čini se da se psi više oslanjaju na ljude kako bi stekli naklonost, ljubav i zaštitu nego na vlastitu vrstu.
Najnoviji i najizravniji dokaz da su psi beznadno posvećeni ljudima potječu iz nedavnih istraživanja i snimanja mozga psa, usredotočenih na obradu mirisa u mozgu. Stručnjaci za kognitivnost životinja sa Sveučilišta Emory trenirali su pse da mirno leže tijekom magnetske rezonancije kako bi izmjerili njihove neurološke odgovore na mirise pasa i ljudi.
Psi se svijetom kreću nosom, pa je moguće da će uvid u obradu mirisa pružiti nove dokaze društvenog ponašanja. Znanstvenici su otkrili da aroma vlasnika zapravo aktivira "centar nagrađivanja" u mozgu psa. Od svih neodoljivih mirisa koje su mogli nanjušiti, psi su ljudski miris učinili prioritetom.
Ovi se rezultati podudaraju s još jednom neurološkom studijom pasa koju su proveli istraživači sa Sveučilišta ELTE u Budimpešti. Proučavali su moždanu aktivnost pasa u odnosu na različite ljudske i pseće zvukove, kao što su glasovi, lavež, beznačajno gunđanje i uzdasi obje vrste. Prije ovog istraživanja nismo imali pojma što se događa u mozgu psa kada ljudi prave buku. Među ostalim iznenađujućim činjenicama, istraživanje je pokazalo sličnosti u načinu na koji pas i čovjek reagiraju na emocionalno obojene glasove i zvukove.
Dokazali su da veseli zvukovi stimuliraju i pozitivno utječu na slušni korteks u obje vrste. Ova zajednička karakteristika nam govori o jedinstvenom komunikacijskom sustavu koji gradi vezu između psa i čovjeka. Ukratko – psi ne primaju samo naizgled suptilne promjene raspoloženja, već su zbog načina na koji su povezani s ljudima fizički osjetljiviji i podložniji čak i najmanjim promjenama raspoloženja.