Nakon što se dogodi masovni napad, obično su prvi i najčešći komentari da ubojica vjerojatno boluje od neke psihičke bolesti. Je li uvijek tako?
Masovne pucnjave u Srbiji se rijetko događaju, dok su na zapadu puno češće - sredinom travnja ABC je objavio kako je u SAD-u u tom trenutku bilo više masovnih napada nego dana u godini.
S obzirom na učestalost ovakvih pucnjava u Americi, tamošnji su stručnjaci dosta istraživali temu masovnih napada i općenito psihologije ubojica koji iza njih stoje. Iako je uvriježeno mišljenje da je okidač psihička bolest, stručnjaci napominju da to ne mora uvijek biti tako, piše Espreso.
Dr. Ragy Girgis, izvanredni profesor kliničke psihijatrije na Odsjeku za psihijatriju na Sveučilištu Columbia, proveo je analizu kojom je pokušao utvrditi odnos između ozbiljne mentalne bolesti i ove vrste napada. On i njegov tim objavili su izvješće na tu temu 2021. godine, a zaključak dr. Girgisa je da psihološki problemi nisu jedini ili vodeći pokretači.
- Javnost je sklona teška psihička oboljenja, poput shizofrenije ili psihotičnih poremećaja, povezivati s nasiljem i masovnim ubojstvima. No ozbiljna mentalna bolest - osobito psihoza - nije ključni čimbenik u većini masovnih ubojstava ili drugih vrsta masovnih ubojstava, rekao je on za Columbia Psychiatry News.
fatalni narkotici i alkohol
Prema njegovim riječima, zapravo vrlo mali broj napadača ima teška psihička oboljenja, a nešto veći broj ima blaže oblike ili konzumira narkotike i alkohol.
- Otprilike pet posto masovnih pucnjava povezano je s ozbiljnim psihičkim bolestima. Iako je puno veći broj masovnih ubojstava (oko 25 posto) povezan s nepsihotičnim psihijatrijskim ili neurološkim bolestima, uključujući depresiju, procjenjuje se da je 23 posto povezano s uporabom supstanci, a u većini slučajeva ta su stanja "slučajna" - kaže dr. Girgis.
Napomenuo je kako je vrlo važno identificirati osobe koje imaju psihičke bolesti i poremećaje, zloporabe raznih supstanci i visok rizik od pokazivanja nasilničkog ponašanja, kako bi se spriječilo nasilje.
Dodaje kako postoje i drugi faktori rizika, a samo neki od njih su, kaže dr. Girgis:
- teški i akutni životni stresori
- povijest pravnih problema
- "epidemija" nihilizma, praznine, bijesa
- želja za ozloglašenošću
svako loše ponašanje nije mentalna bolest
- Naša otkrića pomažu razbiti mit da se preko teške psihijatrijske bolesti može predvidjeti tko će počiniti masovno ubojstvo - rekao je tada dr. Girgis, dodavši kako je važno da ljudi shvate kako svako loše ponašanje nije isto što i mentalna bolest, posebno nije svako zlo kojemu svjedočimo.
Zbog ovakvih komentara postoji bojazan da će se dodatno stigmatizirati osobe koje imaju psihičke bolesti, a ionako ih teško priznaju sebi i drugima i traže pomoć.
Psihijatar Gary Brucato, s Odjela za psihijatriju u New Yorku, sam je izrazio zabrinutost zbog toga, a on i njegovi kolege svojedobno su došli do sličnog zaključka kao stručnjaci sa Sveučilišta Columbia.
Psihijatri su analizirali 1315 masovnih ubojstava u Americi i zaključili da je samo 11 posto svih masovnih ubojica i samo 8 posto onih koji su koristili vatreno oružje zaista imalo ozbiljne psihičke bolesti. Također je utvrđeno da većina ubojica ima povijest problema sa zakonom, korištenjem droga i prekomjernom konzumacijom alkohola te pokazuju nepsihotične psihijatrijske i neurološke simptome, piše Espreso.
