StoryEditor
OstaloKIPARSKI GENIJI

U Sinju otvorena izložba koju zaista vrijedi vidjeti - izložena su djela Ivana Meštrović i Stipe Sikirice, a riječ je o portretima njihovih suvremenika

Piše Toni Paštar
6. kolovoza 2022. - 13:25

"Meštrović i Sikirica - Portreti suvremenica i suvremenika" naziv je jedinstvene izložbe, nastale po ideji Dalibora Prančevića, kojom su u sinjskoj "Galeriji Sikirica" prvi put javnosti zajedno predstavljena dva hrvatska kiparska barda kroz njihovu portretnu plastiku.

Na izložbi, koju je otvorio sinjski gradonačelnik Miro Bulj, bez čije odluke o potpori novcem sinjskih poreznih obveznika izložbe sigurno ne bi bilo, predstavljeno je 16 skulptura iz zbirki Muzeja Ivana Meštrovića (Split -Zagreb), Gliptoteke HAZU, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Galerije umjetnina Split i posuđenih od dr. sc. Mate Meštrovića.

Odabirom portreta koji je napravila Barbara Vujanović, kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu, posjetiteljima se omogućuje uvid u intrigantne društvene, umjetničke i političke veze Ivana Meštrovića, ali je to i svjedočenje o stilskom razvoju jednog od ponajboljih portretista 20. stoljeća.

Kustosi izložbe – Barbara Vujanović, Dragana Modrić, ravnateljica "Galerije Sikirica" i Dalibor Prančević, profesor na Filozofskom fakultetu u Splitu - u ovoj prigodi Meštrovićev portretistički opus postavljaju u suodnos s portretnom plastikom drugog kiparskog velikana, Stipe Sikirice. U tom je kontekstu uz 16 Meštrovićevih izloženo i 16 Sikiričinih radova iz fundusa "Galerije Sikirica". Iako se, jednako kao i Meštrović, potvrđivao u nizu kiparskih disciplina, portreti su kroz više od pola stoljeća Sikiričina stvaralaštva ostali umjetnikova preokupacija.

image

Ivan Meštrović, Stipe Sikirica i Kosta Angeli Radovani u HDLU 1959. godine

Između Ivana Meštrovića i Stipe Sikirice mogu se povući brojne paralele koje ih povezuju. Pa se može poći od činjenice da se radi o dva velikana kiparstva potekla iz Dalmatinske zagore, Meštrović iz drniškog, a Sikirica iz cetinskog kraja. Druga poveznica je uspješna svestranost. Treća i, za ovu prigodu najvažnija, jest što se kroz njihovu portretnu plastiku mogu pratiti i iščitavati društveni odnosi kipara i njihovih suvremenika.

Poznato je da je Meštrovićev uzor bio Michelangelo Bonarroti, velikan poznat i po tomu da nikada nije napravio ničiji portret. U tom segmentu veliki Meštrović nije slijedio svog uzora, već je portretirao suvremenike, članove obitelji, prijatelje, umjetnike, političare, pripadnike domaćih i međunarodnih elita, pa i samog Michelangela. Između 16 izloženih djela Meštrovićevih suvremenika i suvremenica posjetitelji ove jedinstvene izložbe u Sinju mogu razgledati portrete Lava Nikolajeviča Tolstoja, Izidora Kršnjavija, obitelji Katunarić, Vlahe Bukovca, Auguste Rodina, Vickhama Steeda, Lady Cunard, Tomaša G. Masaryka, Vladimira Becića, Vladimira Nazora...

Portreti Stipe Sikirice odraz su druženja ljudi koji su se mahom sastajali u njegovu atelijeru u Medulićevoj ulici 12 u Zagrebu, najčešće igrajući belu i uz čašu vina. Tu su se družili, ali i razgovarali o jeziku i književnosti, društvenim odnosima i politici.

Između književnika, glumaca, jezikoslovaca, prevoditelja, umjetnika, povjesničara umjetnosti, novinara i drugih sublimira se prostor društvenosti Sikiričina atelijera. U tom atelijeru redovito su bili Jozo Laušić, Zlatko Tomičić, Marko Grčić, Matko Raos, Ivan Raos, Josip Pupačić, Đuro Tiljak, Jure Kaštelan, Vasilije Jordan, Tomislav Ladan, Ranko Marinković, Fabijan Šovagović... Među izloženim portretima su i likovi žena, Rešeljke Pupačić, Mirjane Buljan i Slave.

- Kroz izložene portrete vidi se širok spektar poznanstava, prijateljstava i susreta koje je Meštrović njegovao. To su bili redom intelektualci, umjetnici i političari koji su oblikovali kulturni i politički krajolik srednje Europe, Velike Britanije, Francuske i Rusije.

Kroz izložene portrete vidi se razvoj Meštrovića kao kipara, od studenta na bečkoj akademiji pa sve do njegova zrelog stvaralačkog razdoblja. Ovaj odabir predstavlja najvrsnija Meštrovićeva ostvarenja portreta iz fundusa zagrebačkih i splitskih muzeja.

Izložba Meštrovićevih portreta proputovala je dijelom hrvatskih gradova, ali ovo sinjsko izdanje jedinstveno je po tome – što treba zahvaliti kolegi Prančeviću – da je postavljen suodnos sa Sikiricom pa posjetitelji mogu vidjeti dvije kiparske ličnosti koje su se upuštale u iste teme. Posebna je i po tomu što je Stipe Sikirica jedan od posljednjih svjedoka Ivana Meštrovića s kojim se susreo 1959. godine kada je Meštrović posljednji put posjetio Hrvatsku, kazala nam je Barbara Vujanović.

- Baveći se vrlo intenzivno opusom Ivana Meštrovića, ali i opusom Stipe Sikirice, došao sam na ideju spajanja dvojice velikih bardova kiparskog portreta. Ideju sam iznio Barbari, ona je kontaktirala Draganu Modrić i evo nas na otvaranju ove vrlo zanimljive izložbe. Na ideju me potaknula fascinacija koju je Sikirica gajio i još uvijek gaji prema Ivanu Meštroviću. Sikirica i Meštrović susreli su se u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika 1959. godine. Njihov susret trajao je vrlo kratko, ali dovoljno dugo da bi Meštrović pozvao mladog Sikiricu da dođe u Ameriku i nastavi kiparski nauk kod njega – kazao nam je Dalibor Prančević.

- Tata je jako ponosan što se dogodila ova izložba. Velika mu je čast ovaj suodnos s Ivanom Meštrovićem. Žao mu je što osobno nije mogao doći zbog velike vrućine, ali vjerujem da će tijekom rujna doći u Sinj i razgledati ovaj postav. Osobno svjedočim tatinu ponosu što se susreo i osobno upoznao s Ivanom Meštrovićem kao umjetničkom veličinom - kazala nam je Jelena Sikirica Čavar, kćerka Stipe Sikirice.

- Ovo je definitivno jedinstvena i za Sinj, ali i šire, vrlo važna izložba. Prvi put u Sinju imamo izložena djela Ivana Meštrovića, a s druge strane je Stipe Sikirica. To su dva velika hrvatska kiparska barda, dva velika portretista. Obojica su se kroz cijeli svoj umjetnički vijek vraćala portretima iz kojih možemo iščitati njihov stilski razvoj, ali i kulturnu, društvenu i političku scenu, kroz Meštrovićeve portrete europsku scenu, a kroz Sikiričine naš domaći, hrvatski teren.

Kao ravnateljica "Galerije Sikirica" posebno sam ponosna što su nam za priređivanje ove izložbe povjerenje dale velike institucije bez čije potpore ova izložba ne bi ugledala svjetlo dana – kazala nam je Dragana Modrić.

Izložba će biti otvorena do 25. rujna.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. kolovoz 2022 13:32