StoryEditor
Ostalozadnja rupa na kaišu

Država umjetnicima ‘profiterima‘ isplatila 1625, odnosno 3250 kuna i otkrila osobne podatke. Sreća što im se nema što opljačkati niti počistiti račun

13. svibnja 2020. - 08:08
Šta sad triba otvarat teatar. Ima važnijih stvari, pa ne hvalimo se mi Hrvati kulturom...  Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Dok su trajale strože mjere u pandemiji koronavirusa, svi su, pa i kultura, u njima imali svoje mjesto. U kućama su se čitale knjige i novine, online slušale i gledale izložbe, predstave, opere i filmovi. Umjetnici su solidarno pozivali da se ostane doma, emitirali su sadržaje iz vlastitih domova. Vladalo je jedinstvo po kojem smo poznati ako već ne od stoljeća sedmoga, a ono svakako od početka devedesetih.

Za to vrijeme nije zabilježen nijedan incident nekog umjetnika koji je, na primjer, silom htio ući u svoju kulturnu instituciju, pred apotekom ili dućanom nisu se radili performansi niti je ijedan slikar nudio portretiranje na ulici.

Nitko od ravnatelja muzeja, galerija ili kina nije otvorio vrata institucije i pustio fanove unutra niti je zazivao božicu Taliju da prokune policiju koja bi ga pokušala spriječiti. Nijedan roker, pa ni panker, nije organizirao koncert u nekom klubu ili pred njim, nijedan DJ nije se uštekao i napravio party za ekipu. Pisci su pisali i to objavljivali na internetu, knjižnice su nudile e-knjige...

ETO HRVATSKOG JALA

Ministarstvo kulture brzo je izišlo s obećanjem da plaće nisu upitne i najavom da će se financijski podupirati online sadržaji. Izišlo je i s mjerama koje su umirile nakladnike s otkupom knjiga, a ponudilo je uplate samostalnim umjetnicima.

image
Remen i alat za bušenje rupica na njemu iz 2009. godine dobro će doći i danas
Boris Arbanas/hanza media

Da ne bi možda pisali Povelju 77, nešto više od 700 umjetnika poduprlo je “Grupu 777”, nešto više od 700 umjetnika primilo je potpore u iznosu od 1625, odnosno 3250 kuna neto. Nije puno, ali umjetnika veseli. Ali i izaziva poznati hrvatski jal.
Jer ono što se u drugim područjima djelovanja smatra potporom socijalnom slučaju, u kulturi i umjetnosti smatra se profiterstvom. K tome su iz Ministarstva dijelu umjetnika otkrili i osobne podatke. Sreća je u nesreći što se umjetnicima u gladovanju nema što ni opljačkati, a još je uzaludniji posao počistiti im račun.

Dakle, sve je nekako išlo, kao što obično ide u kulturi, “su kapju uja, sa šaku zeja”. Umjetnički sektor bio je uzoran, za razliku od crkvenoga, gdje je don Josip Delaš toliko kršio propise i proklinjao policajce da bi, da nije u habitu, vjerojatno završio s lisičinama na rukama, zapečaćenim objektom i debelao penaliziranim šefom. Unatoč mjerama, održana je i zarazna misa u Ninčevićima, časna sestra u Međugorju širila je zarazu... Bilo je, nažalost, takvih slučajeva čak i među liječnicima, da ne govorimo o djelatnicima i šefovima domova za umirovljenike.

image
Slavko Sobin ne želi da ga plaćaju da ne igra
 
Darko Tomaš/hanza media

I gle paradoksa, crkvama su od subote 2. svibnja skinute mjere, a kinima i kazalištima nisu. Te posljednje strogosti Strožera civilne zaštite – kad su pale maske, a digle se članske iskaznice i glasačke kutije – natjerale su kulturnjake na bijes i pobunu.
Javili su se glumac Dado Ćosić, Marko Torjanac, Almira Osmanović, Ivan Leo Lemo, Slavko Sobin i drugi. Koji, za razliku od mnogih uhljeba, nisu spremni da ih plaćaju da ne igraju. Jer umjetnici, znaju to političari, igraju i kad ih ne plaćaju.

ČETIRI, TRI, DVA...

Za utjehu, 27. travnja otvorene su knjižare, knjižnice i muzeji. Ali, kako je to u tekstu od 2. svibnja s naslovom koji govori tisuću riječi “Četiri dana, tri muzeja, dvoje posjetitelja” posvjedočila kolegica Lenka Gospodnetić, pandemijom uzdrmani narod u njih nije pohrlio. Doduše, po staroj hrvatskoj muzeološkoj praksi, iz muzeja se nisu posebno oglasili da iznova rade, niti su ponudili besplatni ili jeftiniji ulaz, osmislili neke atraktivne ili prigodne programe.

Kazalištarci su bili najbučniji, kao da ih je pandemija konačno učinila društveno angažiranijima. Zaista, povratak u teatre čini se lako ostvarivim. Malo dezinficijensa za ruke i potplate, eventualno mjerenje temperature, razmak između redova i sjedala i eto zadovoljstva za gledatelje i ravnatelje. Drugi je problem međuigra glumaca, pjevača i plesača koji dolaze u bliske scenske kontakte.
Ali u takve kontakte dolaze i sportaši, koji se trenirajući spremaju za nastavak svojih liga. Idu i topliji dani, otvorene pozornice nameću se same od sebe. Monodrame i recitativi, koncertne izvedbe, scenska čitanja, prikazanja, intimne, poetske, filozofske i apsurdne drame mogle bi se češće nalaziti na repertoaru.

image
Kina još čekaju gledatelje i filmove 
 
Srđan Vrančić/hanza media

Kinima je lakše nego teatrima jer se trebaju brinuti samo o rasporedu sjedenja. Utržak će biti dvaput manji, a multipleksima je problem što filmovi ne dolaze iz velikih studija. Zato bi umjetnički film i publika mogli doći na svoje. Stotinjak gledatelja za njih je odličan rezultat. A kad se publika jednom skine s hollywoodskih hitova, to bi moglo biti kao skidanje sa šećera, neki će nastaviti gledati zdravo. Još se ne otvaraju ni izložbe, valjda se plaše prigodne pojačane društvenosti i troškova domjenaka.

STRADALA I RIJEKA

U vrijeme krize dogodilo se i za mnoge šokantno zamrzavanje programa Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. Najprije im je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila smanjenje sredstava, s čime su se složili i Riječani, a onda je nastalo desetkovanje kadrova i gašenje programa za koji su se godinama pripremali. U srijedu su, srećom, došli k sebi i ipak izašli s programom.

Iz svega što smo naveli vidi se da je kulturi iskazana važnost ravna postotku u državnom proračunu. Kada smo bili mlađi i nekulturniji, kad nekoga ne bi volio, kad ti je bio nebitan do nepostojanja, rekao bi mu: Ne šljivim te ni dva posto. Za kulturu ta dvojka ne vrijedi. Jer kada kulturu ne bi šljivio ni dva posto, nego na primjer 1,99 posto, to bi u Hrvatskoj značilo da je gotovo obožavaš. A da je voliš 1,22 posto, to bi značilo da je voliš više nego niz vlada do sada.

Jer aktualna Vlada za nju izdvaja 1 (slovima: jedan) posto državnog proračuna. Što je opet bolje od 0,5 (slovima: pola) posto proračuna, koliko je za kulturu izdvajala Vlada Zorana Milanovića, kada je ministrica bila Andrea Zlatar Violić. Za takav postotak nešljivljenja, ravan proračunskoj pogrešci, mladalački rječnik teško bi našao sintagmu. Možda bi najbliža bila: Mrzim te, mrzim kao kulturu.

Po davanjima ni znanosti u nas nije puno bolje, a deklariramo se kao društvo znanja i vjekovne kulture. Na riječima je malo toga u javnom govoru uzvišeno kao kultura, pisana s velikim k. Političarima, koje se rijetko vidi na kulturnim događajima, kulturnjaci nisu bitni jer ne donose novac ni glasove. Kada čuju riječ “kultura”, današnji političari hvataju se za skalpel, radi bolnih rezova koje kulturnjaci, očito, najbolje podnose.

image
Europska prijestolnica kulture Rijeka 2020 nedavno je stavljena na suhi dok, ali će, srećom, opet zaploviti
 
Srđan Vrančić/hanza media

Ili se hvataju za remen, uz tekst starog šlagera: “Tko te voli više od mene, nek još jednu rupu stegne. Ali rupica nema više, ja te volim ponajviše.”

Ali, da i u kulturnom sektoru postoji tržište i vlasnici, ne bi se ovoliko čekalo da se on pokrene jer se gubi novac. Ovako se mnogima ne žuri kad država sve dotira. A ona to prihvaća poput dominantnog, kontrolirajućeg roditelja: “Pusti tržište, dijete, ja ću ti plaćat, ali mene ćeš slušat i biti zahvalan na onome što ti dam.” A država plaća kao trezveni bogataš, minimalno. Ali te ne tjera da sam zaradiš 40 posto sredstava, zaboga, nismo privatnici.

U mjesecima bolnih rezova i stezanja remena, koji su pred nama, kulturi će biti možda najteže. Kako kupiti knjigu ili poći na predstavu kada novac neodgodivo treba za preživljavanje, ali i za janjetinu, oboritu ribu i dobro vino, novi modni krik, auto ili naočale za sunce?

U sklopu primarnih, sekundarnih i ostalih potreba u Hrvata, gdje se gostionice u razgovoru zove bibliotekama, najlakše je odreći se kulture. Kako bi se frizerski reklo, kulturnjaci, tko vas šiša! I tko vas farba.

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 15:16