Puste su (omiške) kale! To je temeljni dojam poslije završetka 56. Festivala dalmatinskih klapa u Omišu.
To što su u obje konkurencije prijavljene samo 22 klape sugerira grubu istinu da izlučne večeri praktički nisu ni bile potrebne. Da je po 11 ženskih i muških klapa moglo automatski i komotno zapjevati na završnim večerima, na kojima je ne tako davno pjevalo i po 12 a cappella sastava. Ne trebamo posebno potencirati izostanak starih laureata, poput splitskog "Šufita" ili kaštelanskog "Cambija". Preduga je lista onih koji se ove godine nisu pojavili u konkurenciji muških klapa, a koji su do jučer "kraljevali" u Omišu: "Vinčace", vodički "Bunari", dubrovačke "Kaše", "Sebenico", splitska "Mriža", zadarska "Munita"…
Dobro je što je klapska pisma dobila krila te se raširila izvan Dalmacije, ali je za klapske zanesenjake od Novalje do Cavtata ipak pomalo porazan podatak da su na završnim večerima dominirale klape iz Zagreba, Hrvatskog primorja i Slovenije. Oba pobjednika, "Stine" u muškoj konkurenciji i "Oželanda" u ženskoj, pjevaju na zagrebačkoj adresi. Klape iz ostalih krajeva brojnošću su potisnule dalmatinske. Na obje završne večeri rezultat je bio 6: 4 u korist, uvjetno rečeno, fureštih. Kod muških su se u finalu našle tri zagrebačke klape ("Stine", "Banderija" i "Sagena"), "Dalmari" iz Maribora, "Pinguentum" iz Buzeta i "Krijanca" s Raba, a kod djevojaka zagrebačke klape "Oželanda" i "Figurin", "Porto Re" iz Kraljevice, "Zvizdan" iz Posušja, "Puntape" iz Novog Vinodolskog i "Teranke" iz Pule.
Silazna putanja
Poslije dva desetljeća, zbog nedovoljnog zanimanja, nije organizirana ni Večer debitanata. Utihnula je i nekad značajna festivalska disperzija (Blato, Vodice…). Samo šest klapa nastupilo je na Večeri mješovitih klapa, a ova je godina samo dodatno potencirala "tunel" u koji je odavno ušla Večer novih skladbi. Gdje i u kome tražiti uzroke silazne putanje Omiškog festivala, tradicija kojega je jednako impresivna i emotivna!? Pritom itekako valja razlikovati objektivne od subjektivnih problema. Objektivno, kao stara glazbena utvrda, koja desetljećima prkosi neugodnim vjetrovima s istoka, Omiš polako gubi trku s nezaustavljivom komercijalizacijom i estradizacijom klapa. Nije mali broj klapaša koji su mukotrpne probe za Festival dalmatinskih klapa zamijenili gažama (čitaj: tamburanjem) za ne baš veliki novac. Nisu rijetke klape, poput splitskog "Šufita" i drugih, koje poslije brojnih omiških nagrada ne nalaze motivaciju da se vrate svojim izvorima. No probleme valja tražiti i u festivalskoj politici.
Već godinama "Omiš" ne nalazi načina da stimulira klape u malim dalmatinskim mjestima, gdje je, zbog demografskih procesa, problem naći deset zdravih momaka ili cura, a kamoli skupinu nadarenih pjevača ili pjevačica. Po tko zna koji put upozoravamo na svojevrsni larpurlartizam, kojemu je sklon stručni ocjenjivački sud kad je riječ o novim skladbama. Kao da se zanemaruje osnovni cilj te večeri favoriziranja pjesama koje će prihvatiti klape ili, kolokvijalno rečeno, koje će zaživjeti u narodu. Suprotno tome, itekako pozdravljamo odluku direkcije Omiškog festivala da se žiri za večeri izvornih pjesama osvježi voditeljima i pjevačima renomiranih klapa. Osobama koje, za razliku od uštogljenih profesora glazbe, dobro znaju kako se stvara klapa, rađa fuzija ili piše primjerena obrada izvorne pjesme i nove skladbe.
Klapski zaokret
Sve spomenuto nije, međutim, prepreka da se poklonimo ovogodišnjim omiškim laureatima. Zagrebačkoj klapi "Stine", koja sa samo pet članova, mahom Dalmatinaca, budi izravno sjećanje na doba kad klape nisu djelovale kao mali zborovi. S više nego prepoznatljivim prvim tenorom, koji ne koristi falset, te čistim i istodobno čvrstim akordom. Slična je priča i s "Oželandom", pobjedničkom klapom u ženskoj konkurenciji. "Stine" su, suprotno staroj navadi žirija, na završnoj večeri preskočile buzetski "Pinguentum". Bolje rečeno, klapu čiji je doprinos Omiškom festivalu i jasan i prepoznatljiv jer počiva na radu u kojemu se nijansira svaka fraza, svaki akord. Jednako tako, u ženskoj je konkurenciji u finalu splitska "Ventula" preskočila pulske "Teranke", zbog jednostavnog razloga što je više nego simpatični i muzikalni splitski prvi sopran donio više energije od Puljanki. O glasovima publike ne treba previše raspravljati. Pobjede "Krunika" u muškoj te "Ventule" u ženskoj konkurenciji samo su još jedan argument tezi kako o ukusu gledatelja, pa i o njihovoj (ne)pristranosti nema smisla previše raspravljati. Sve spomenuto navodi, pak, na potrebu stanovitih, pa i radikalnih promjena u festivalskoj politici. S temeljnim stavom da se kozmetičkim promjenama ne može nadoknaditi praznina koju su svojim odlaskom na drugi svijet ostavili karizmatični umjetnički ravnatelji, pa i uspješni klapski voditelji poput Silvija Bombardellija, Ljube Stipišića Delmate i Nikole Buble. Pod Bombardellijevim je vodstvom "Omiš" prije 51 godinu čuvenim savjetovanjem u Ruskamenu usmjerio klape prema jasnom cilju. Nije li vrijeme za organizaciju sličnog savjetovanja, gdje bi riječ dobili i oni koje smatraju omiškim "disidentima" ili "promašenim klapskim likovima", a koji imaju, u to nema sumnje, dovoljno zdravih ideja i prijedloga za pozitivni klapski zaokret.