StoryEditorOCM
Film & TVCINEMARK NA HRFF-u

‘Zona interesa‘: Pakao Auschwitza iza rajskog vrta

Piše Marko Njegić
2. prosinca 2023. - 22:10

Ekran je zacrnjen dobre tri minute na početku filma "Zona interesa" ("The Zone Of Interest") britanskog redatelja i scenarista Jonathana Glazera. Sveprisutnost crne može se sagledati dvojako, od boje smrti, do odavanja počasti žrtvama holokausta. No, kad se u tamni kadar ušulja proganjajuća glazba s ambijentalnim zvukovima (cvrkut ptica itd.), Glazer upućuje da je ovo film koji se neće samo gledati, nego i slušati.

"Zona interesa" je utoliko usporediva s mađarskim "Saulovim sinom", pretposljednjim velikim filmom na temu holokausta (ovaj je posljednji) u kojem je bilo podjednako važno ono što vidimo i čujemo. Međutim, prateći u stopu židovskog zatvorenika zaduženog za odvođenje nesretnika u plinske komore kroz deveti krug pakla koncentracijskog logora, gledatelj je krajičkom oka mogao vidjeti neljudske grozote koje su se događale na samome rubu kadra.

FILM: The Zone Of Interest; drama; Velika Britanija, 2023. REŽIJA: Jonathan Glazer ULOGE: Sandra Hüller, Chistian Friedel DISTRIBUCIJA: MCF OCJENA: **** ½

U Glazerovu filmu, njegovom prvom nakon desetogodišnje pauze ("Ispod kože"), ne vidi se nijedan konc-logorski užas i nezamislivi horor je sveden na pozadinsku zvučnu sliku. Inspiriran istoimenom knjigom Martina Amisa iz 2014., Glazer ne ulazi u konc-logor i zadržava se u okolici kuće zapovjednika Auschwitza Rudolfa "Rudija" Hössa (Christian Friedel; "Trinaest minuta") i njegove supruge Hedwig (Sandra Hüller; "Toni Erdmann", "Anatomija pada").

Kuća koju su preoteli Židovima smještena je s vanjske strane zida logora smrti, odijeljenog bodljikavom žicom. "Posadili smo loze da ga prekrije", nonšalantno će Hedwig kad joj majka (Imogen Kogge) dođe u posjet, kao da se u njezinom susjedstvu ne odvijaju masovna ubojstva logoraša.

Na toj "banalnosti zla" i koegzstenciji dviju suprotnosti/krajnosti, odnosno normalne, idilične svakodnevice jedne nacističke obitelji i nenormalne, košmarne ratne stvarnosti Glazer temelji snažan i nelagodan film o holokaustu kakav dosad još nismo vidjeli, drukčiji od "Schindlerove liste", "Život je lijep", "Pijanista", "Dječaka u prugastoj pidžami"...

Glazer ne humanizira članove obitelji, naprotiv od njih je distanciran poput Michaela Hanekea u "Bijeloj vrpci" i ilustrira njihovu dehumanizaciju opservacijskom kamerom Łukasza Żala ("Ida", "Hladni rat"). Hedwig je svjesna situacije, ona preuzima stvari spaljenih Židovki, od bunde do zubne paste u kojoj je pronašla dijamant, ali kao da živi u nekakvom mjehuru, zatvorenom svijetu u kući s bazenom, staklenikom, vrtom. Podiže djecu, daje upute slugama, prima goste, bavi se hortikulturom...

"Živimo onako kako smo sanjali, sve što želimo nam je ispred vrata", Hedwig govori Rudiju koji je zove "kraljicom Auschwitza" i hvali da je "stvorila divnu okolinu za djecu". "Ovo je rajski vrt", opaža njezina majka. Od hortikulture do horora kratak je put i malo po malo u raj obitelji Höss sve više prodire pakao Auschwitza.

Rudi prima arhitekte i inženjere u vezi izgradnje novog kružnog krematorija za spaljivanje "tereta", ali i (poskrivečki) mladu logorašicu za intimno druženje, jedan njegov sin pronašao je zube spaljenog logoraša, dok Hedwigina majka opaža plamen visokih peći u odrazu prozorskog stakla, još uvijek potresena razgovorom s kćerkom o Židovkinji za koju je radila, a mogla bi biti u logoru.

Periodički u kadar prodiru krikovi, žamor, pucnji, lavež pasa, dolasci vlakova, dijalozi čuvara logora i logoraša, kao evokativni zvukovi konc-logorske mašinerije u podlozi srednjeg/krupnog plana Rudija ili cvijeta. Kad čujemo rečenice tipa "Što je napravio? Potukao se zbog jabuke... Utopi ga u rijeci" ili "Samo ćeš tako stajati i drhtati?", to ispada još više uznemirujuće nego da sve vidimo. Atmosfera je užasno realistična.

Možda baš zato Glazer u odsudnom trenutku nakratko odlazi u budućnost i ulazi u Memorijalni muzej Auschwitz-Birkenau, a povremeno radi i nadrealan vizualan odmak, eksperimentirajući sa slikom. Redatelj rabi termovizijsku kameru s rendgenskim vidom, npr. u sceni kad mlada djevojka pod okriljem noći ostavlja jabuke pored lopata da dočekaju logoraše, što je ispresijecano s Rudijevim glasom dok djeci za laku noć čita strašnu bajku braće Grimm "Ivica i Marica".

"Marica je gurnula Vješticu u peć što je dublje mogla, zatvorila željezna vrata i povukla zasun. To joj je bila kazna za strašna djela", pripovijeda Rudi u filmu koji proganja gledatelja i ostaje dugo s njim jednom kad završi. "The Zone Of Interest" je priča za tešku noć.

Šest nominacija za EU Oscara

"Zona interesa" ima hrvatsku premijeru na Human Rights Film festivalu, nakon čega bi s vremenom trebala zaigrati i u kinima. Glazerova drama je nominirana za šest Europskih Oscara, a mogla bi dobit nominacije i za američke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. veljača 2024 14:59