StoryEditorOCM

ISPOD KOŽE Razgolićena znanstvena fantastika

Piše PSD.
28. veljače 2015. - 09:36
Film: UNDER THE SKIN; SF drama; Velika Britanija/SAD/Švicarska, 2013.
Režija: Jonathan Glazer
Uloge: Scarlett Johansson, Paul Brannigan
Distribucija: Discovery
Ocjena: **** 1/2

SF horora “Species“ (1995.) vjerojatno se sjećaju filmofili koji su punili hrvatska kina sredinom devedesetih. Ma naravno da se sjećaju. Tko bi zaboravio seksepilnu Natashu Henstridge i njezin ulet u film?! U “Vrsti“ Rogera Donaldsona prezgodna plavuša utjelovila je odraslu, seksualno sazrelu izvanzemaljku dobivenu kombinacijom ljudske i “alienske“ DNA nakon što je američka vlada ostvarila “prvi kontakt“ i zaprimila poruke iz svemira. “Gdje mogu naći muškarca“, pitala je, ona, Sil, recepcionara motela u pamtljivoj sceni i potom u baru našla jednoga. Muškarci su trebali Sil za parenje, a ako se razmnoži kako je zamislila, ljudski rod bi mogao biti istrijebljen.

Budući da je izgledala kao top-model s naslovnice i duplerice muških časopisa, s lakoćom je kupila tipove, osobito što joj nije bilo teško skidati grudnjak dok ih je zavodila u jacuzziju. Ovi su se osjetili sretnicima samo na prvu; brzo bi “svršili“ u njezinim rukama. O(p)čarani figurom Natashe Hendstridge, mladi sinefili onda, u devedesetima, jamačno nisu išli za tim da je njezin lik dualne prirode bio svojevrsni “alienski“ takmac Sharon Stone iz “Sirovih strasti“ (1992.), fatalna žena i ubojita kučka u istom tijelu potaknuta “bazičnim instinktima“, jedna od predvodnica pokreta otpora protiv hollywoodske mizoginije date dekade.
A kako Roger Donaldson nije dopuštao humanolikoj izvanzemaljki da se poseksa na miru, jer svako malo bi netko od agenata-lovaca prekinuo njezin čin ili odabrani muškarac “nije možda imao prave gene“, ubilački motivi Sil mogu se sagledati kao produkt frustracije. U “Species“ se krio zametak boljeg filma koji bi odgovorio na Silina pitanja “Tko/što sam ja?“, no Donaldsona je pokretao žanrovski nerv da isporuči film sa scenama ženine preobrazbe u krvoločno čudovište prema skicama tvorca Aliena H.R. Gigera.

Iako je veći dio radnje Natasha provela (polu)gola, “Vrsta“ je bila odjevena u ruho standardnog znanstveno-fantastičnog horora s urbanim akcijskim potjerama za monstrumom i “bu“ scenama u mračnim koridorima, nastavak onoga što smo, recimo, prethodno vidjeli u “Predatoru 2“ (1990.) i “Djeliću sekunde“ (1992.). Dvije dekade kasnije, britanski redatelj Jonathan Glazer u filmu “Ispod kože“ nije samo razgolitio glavnu glumicu Scarlett Johansson, nego i žanr SF horora. Glazer je nesumnjivo pogledao “Species“, ali je umjesto “Predatora 2“ i “Split Second“ vježbao oko na filmovima Kubricka, Lyncha i Leosa Caraxa (“Holy Motors“).
Kadar oka, uzgred, jedan je od prvih, a “opening“ filma je “kubrickovski“. Komadičak bijelog svjetla stvara se usred tame, nakon čega slijede zasljepljujuća zatamnjenja i zatim spomenuti kadar oka. Ispred očiju gledatelja prolaze bijela svjetla signalizirajući nekakvo putovanje kroz svemir. Svjetla ubrzo počnju nalikovati farovima automobila i najednom prepoznajemo kacigu motociklista kako jurca kroz šumovite planine Škotske trepereći kao točkica u mraku. Otvaranje djeluje izvan ovoga svijeta pa nas ne čudi kad netko kasnije opiše Škotsku kao “nedođiju“.

U toj “nedođiji“ će “alien“ u tijelu misteriozne zgodne žene bez imena (Johansson) raditi nešto slično kao Sil (zavoditi i kupiti muškarce), ali unutar okvira zagonetna art filma, nipošto preglasnog blockbustera sa spektakularnim scenama. Nakon što u uvodu otkrijemo njezino izvanzemaljsko podrijetlo i vidimo je kako “terminatorski“ naga uzima odjeću od neke djevojke suprotstavljena savršeno bijeloj praznini, Jonathan Glazer do odjavne špice tihog filma s minimumom dijaloga mnoga pitanja ostavlja neodgovorenima.
Odakle je izvanzemaljka koja, nakon početnog “dječjeg čuđenja“, postupno pokazuje tragove ljudskosti “ispod kože“, osobito nakon interakcije s tipom tip izobličena lica koji izgleda kao Čovjek-slon? Koja je točno njezina motivacija i cilj predatorske misije do kraja kojeg prolazi put samootkrića i seksualno buđenje? Tko je tajanstveni motociklist, svojevrsni “čistač“ njezinih tragova poput Mr. Wolfa? Prepušten na čitanje gledatelju, “Under The Skin“ nedvojbeno pokušava reći nešto na temu humanosti - što znači biti čovjek iz “alienske“ perspektive, odnosno je li od tijela važnije ono “ispod kože“ na našem “iz pepela si nastao, u pepeo ćeš se vratiti“ životnom putu u beskraj i onkraj.

Kompleksnost je vješto sakrivena ispod naizgledne jednostavnosti filma, mahom sastavljena od toga da Scarlett vozi kamionet po scenografski ogoljenim škotskim predgrađima i u vozilo prima (usamljene) muškarce koji izgledaju kao da su dospjeli iz sociorealističke drame Kena Loacha, i to ne samo zato što jednoga utjelovljuje Paul Brannigan (“Danak anđelima“). “Mogu te odbaciti ako želiš“, verbalna je vizit karta u siromašnom vokabularu vozačice. Ilustracija sudbine muškaraca iza zatvorenih vrata njezine nastanbe u naizgled napuštenoj zgradi krajnje je slikovita, režirana na granici neopisive apstraktne strave i oniričke ljepote, te ozvučena najzlokobnijim ekperimentalnim “scoreom“ s ove strane “Bit će krvi“ (Mica Levi umjesto Jonnyja Greenwooda).


Prostorija je crna da crnja ne može biti, a u njoj se humanoidna “alienka“ počne razodjevati i upućuje “sirenski zov“ odabranom muškarcu koji, gol, slijepo slijedi njezine korake i tone u beskraj i onkraj tamnog ništavila, a potom ispod površine vidimo kako nijemo i nemoćno gledaju za njom nakon čega im tijelo nestane. Muškarci su podređeni liku Scarlett Johansson, ali vječito željni seksa bez puno krzmanja sjedaju na suvozačevo sjedalo i odgovaraju potvrdno na upit “Jesam li ti lijepa?“, “padajući“ na njezine oči, crvene usne i crnu kosu bez suvišnih pitanja. Jednako tako na gledatelja djeluje i “Ispod kože“. Zavedeni smo izvanzemaljskom ljepotom glumice i redateljevih hipnotički proganjajućih kadrova.

MARKO NJEGIĆ

Treći i najveći

Britanski režiser Jonathan Glazer (r. 1965.) nametnuo se kao jedan od najzanimljivijih filmaša dvijetisućitih godina sa samo tri snimljena cjelovečernjaka. Da ga treba držati na oku naslutili smo s krimi dramom “Posljednja pljačka“ (“Sexy Beast“, 2000.) za koju je Ben Kingsley bio nominiran za Oscara, a to je potvrdio na psihološkom trileru “Rođenje“ (“Birth“, 2004.) s Nicole Kidman. “Ispod kože“, ekranizacija romana Michaela Fabera, njegov je treći i dosad najveći film pa čekamo nastavak njegove karijere.

Naj-uloge Scarlett Johansson

1. “Izgubljeni u prijevodu“ (2003.)
2. “Ona“ (2013.)
3. “Ispod kože“ (2014.)
4. “Završni udarac“ (2006.)
5. “Vicky Cristina Barcelona“ (2007.)

Ave, Cezare

Scarlett Johansson se pronašla u uloga akcijskih (super)heroina (“Osvetnici 1&2“, “Kapetan Amerika 2“, “Lucy“) i od njih ne namjerava odustati. Potpisala je ugovore za treći “Captain America“ (“Civil War“) i “Ghost In The Shell“, igranu verziju kultne japanske SF akcijske animacije. No, drago nam je da Scarlett povremeno napusti blockbusterski “mode“. Nakon “Ispod kože“ i “Glavnog kuhara“, glumit će u nezavisnjačkoj komediji braće Coen “Ave, Cezare!“ (“Hail Caesar!“) s fantastičnom ekipom koju čine Ralph Fiennes, Channing Tatum, Tilda Swinton, Frances McDormand, George Clooney, Christopher Lambert, Jonah Hill, Josh Brolin i - Dolph Lundgren.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. rujan 2023 16:36