StoryEditor
Film & TVprljave metode

Zbog podrške Crnim panterama, Hooverov FBI je glumicu Jean Seberg proganjao do posljednjeg daha i krivotvorenim dokumentima otjerao u smrt  

21. travnja 2020. - 08:08
Jean Seberg FBI-ju je postala zanimljiva kad je uplatila desetak tisuća dolara u nekoliko tranši za pomoć Crnim panterama

Ove godine navršilo se 60 godina otkad je Jean-Luc Godard snimio svoj prvi dugometražni film “Do posljednjeg daha”, kojim je trijumfalno otvorio vrata francuskom novom valu i sebi osigurao mjesto u povijesti kinematografije.

Obljetnicu snimanja ovog filma obilježava cijeli svijet, držeći se, doduše, pravila socijalne distance, no uz ovaj film, točnije uz sudbinu njegove glavne glumice Jean Seberg, vezana je obljetnica koju nitko neće obilježiti.

Riječ je o točno 50 godina otkako je, na vrhuncu slave, ovu lijepu Amerikanku uništio nevjerojatan spoj zloupotrebe prava orkestriran iz ureda samog J. Edgara Hoovera i tračerskog žurnalizma iz redakcija Los Angeles Timesa i Newsweek magazina, koji je u ljeto 1970. prvo doveo do preuranjenog rođenja Jeanine kćeri, koja je umrla nakon samo tri dana, te u finalu do teške depresije lijepe glumice.

Ta depresija u konačnici je dovela do njezina samoubojstva devet godina kasnije. Da stvar bude još bizarnija, cijela istina na vidjelo je izišla godinu dana nakon smrti Jean Seberg, i to zahvaljujući jednoj provali i krađi više od tisuću dokumenata iz ureda FBI-ja u gradiću Media u saveznoj državi Pennsylvania. Pedeset godina otkada je Hoover pokrenuo smrtonosan slijed događaja nitko neće obilježiti.

CRNE PANTERE

Kao što je poznato, John Edgar Hoover bio je direktor FBI-ja tijekom čak osam predsjedničkih administracija, u dugom periodu koji se protezao od prohibicije, Velike depresije, Drugog svjetskog rata, do Korejskog rata, hladnog rata i Vijetnamskog rata. Tijekom ranih 60-ih svemoćni je Hoover zaključio kako Ustav i zakoni Sjedinjenih Država nisu dovoljno efikasna brana od “remetilačkih organizacija” te je, jednostavno uzevši zakon u svoje ruke, stvorio tajni program nazvan COINTELPRO (Counter Intelligence Program) s ciljem otkrivanja, praćenja i uništavanja “unutarnjih neprijatelja”.

image
Seberg je karijeru  započela u Americi, no i nakon preseljenja u Europu ona je potpomagala aktivističke pokrete u SAD-u

Osim socijalista i komunista, na meti ovog programa našli su se i Nova ljevica, Pokret za neovisnost Portorika, razne crnačke organizacije za zaštitu ljudskih prava, razne mirotvorne i antiratne organizacije te – Crne pantere. S nekim članovima Crnih pantera Jean Seberg je bila u prijateljskim odnosima još iz rane mladosti, kad je 1957. kao 17-godišnjakinja snimila svoj prvi film “Sveta Ivana” u režiji Otta Premingera, u kojem je glumila glavnu ulogu Ivane Orleanske.

Film nije naišao na bogzna kakav uspjeh, no poznanstvo s Elaine Brown i pogotovo s Raymondom Masaijem Hewittom, koji će kasnije postati lideri Crnih pantera, promijenit će njezinu sudbinu. Jean Seberg karijeru je započela u Americi, no i nakon preseljenja u Europu, poslije razvoda od glumca Françoisa Moreuila, kao i nakon uloge u Godardovu filmu i udaje za ratnog pilota, člana francuskog pokreta otpora, francuskog diplomata i pisca Romaina Garyja, te tijekom šezdesetih, ona je potpomagala aktivističke pokrete u Americi. Nije ona bila iznimka, radili su to mnogi glumci, primjerice Jane Fonda i Marlon Brando, no nitko nije platio takvu cijenu političkog angažmana kao lijepa plavuša kratke kose.

Jean Seberg je FBI-ju postala zanimljiva kad je iz Pariza uplatila novac za pomoć Crnim panterama, a riječ je o ukupno desetak tisuća dolara u nekoliko tranši.

Stranka crnih pantera je organizacija koja se borila za prava crnaca u SAD-u, a koja su prije zastupali i Martin Luther King i Malcolm X. Osnovana je 1966. godine u Oaklandu, a osnovni motiv za osnivanje ovakvog pokreta bilo je suprotstavljanje rasnoj segregaciji.

U samo nekoliko mjeseci okupili su velik broj pristaša, a prve mjere podrazumijevale su i nabavu oružja. Kako bi narušio ugled Pantera, FBI je krivotvorio niz dokumenata da bi javnosti prikazao da je pomoć koju je stranka pribavljala crncima financirana iz kriminalnih radnji i da je hrana koju dostavljaju siromašnim Afroamerikancima pokvarena. Čak su i tiskali lažne verzije novina “Crna pantera” u kojima pozivaju članove da pljačkaju, otimaju i siluju, šireći tako i pravu rasnu histeriju u Americi.

ZLOKOBNA ‘VIJEST’

Hoover je, u sklopu nastojanja da razbije Pantere, naredio da se telefon Jean Seberg prisluškuje, a kad su njegovi agenti u proljeće 1970. čuli razgovor između glumice i Elaine Brown, a potom i razgovor s Masaijem Hewittom, sad već afirmiranim članovima Crnim panterama, kocka je bačena. Rasistički agent FBI-ja, stanoviti Richard Wallace Held, iz tih je razgovora čuo kako je Jean Seberg trudna te je “zaključio” kako je otac nerođenog djeteta crni aktivist Hewitt, a ne Romain Gary, muž poznate glumice.

image
John Edgar Hoover bio je direktor FBI-ja tijekom čak osam predsjedničkih administracija

Informaciju je Held proslijedio Hooveru, Hoover je sretno pljesnuo ručicama te naredio da se pričeka dok trudnoća ne bude očigledna, a onda je bombastičnu vijest proslijedio dalje preko informatora ubačenog u novinarske krugove.

Udicu je progutao urednik Los Angeles Timesa William F. Thomas te je “vijest” proslijedio Joyce Haber, kolumnistici tračerske rubrike LA Timesa, pa je i ona sretno pljesnula ručicama. Crni panter i bijela dama, poznata i slavna, udana za diplomata i bonvivana....

Urednik je ipak, u strahu od tužbe, iz kolumne izbrisao imena protagonista, no čitavoj je Americi bilo jasno o kome je riječ. Kad je kolumna izišla, Jean Seberg i otac njezina djeteta, njezin muž Romain Gary, ostali su u šoku. Ugled Jean Seberg bio je uništen, čemu je pridonijela i činjenica da je Newsweek nešto kasnije objavio istu stvar, ali – u toliko uobičajenom nastojanju da se “ode korak dalje” – objavivši imena Jean Seberg, Romaina Garyja i Masaija Hewitta.

Užas koji je prouzročilo takvo novinarstvo brzo je došao na naplatu – Jean Seberg rodila je kćer Ninu dva mjeseca prerano. Dijete je preživjelo samo tri dana, a koliko je glumica bila shrvana, govori i činjenica da je inzistirala na otvorenom, malom kapsiliću koji je položen u zemlju u Americi, u Marshalltownu, rodnom gradu Jean Seberg.

Da se vidi da dijete nije crno! Više od 180 fotoreportera nemilosrdno je slikalo mrtvo – bijelo! – lice djevojčice... Ova trauma dokrajčila je i brak Jean Seberg i Romaina Garyja. Ona se kasnije udala za hollywoodskoga glumca Dennisa Berryja, a nekadašnji ratni heroj Francuske više se nije ženio. Romain Gary ubio se godinu dana nakon samoubojstva Jean Seberg.

BEZ ISPRIKE

Nitko nikada nije uputio ispriku ni Jeani ni njezinu mužu ni članu Crnih pantera Hewittu. Gary je, doduše, tužio Los Angeles Times i, umjesto traženih 200 tisuća dolara, dobio samo 20 tisuća dolara odštete, a FBI...

Oni se također nisu ispričali, ali je program COINTELPRO obustavljen nakon što je skupina koja se nazivala Građanska komisija za istragu FBI-ja provalila u ured u gradiću Mediji, odakle su ukrali više od tisuću različitih dokumenata, među kojima su bili i, crno na bijelo i pečatirano, sramotni detalji koji su uništili život slavne glumice. Skupina nepoznatih aktivista – koji su se pokazali javnosti tek 40 godina kasnije, kad je nastupila zastara! – poslala je materijale na adrese najvećih američkih novinskih redakcija... Kad je i Seberg primila kutiju punu dokumenata koji su joj jasno pokazali čija je i kakva žrtva bila, potpuno se raspala.

U godinama koje su uslijedile gotovo svakog se kolovoza, na dan rođenja svoje mrtve kćeri, pokušala ubiti, išla je iz jedne klinike u drugu sve dok jedne večeri iz svoga pariškoga stana nije – nestala. Njezino tijelo pronađeno je u pregrijanom automobilu danima kasnije, raspadnuto i neprepoznatljivo. Pokopano je na pariškom groblju Montparnasse, gdje i danas počiva.

U filmu “Do posljednjeg daha” ima jedna scena u kojoj Jean Seberg u ulozi Patricije, studentice koja pokušava biti i novinarka, sudjeluje na press-konferenciji fiktivnog slavnog pisca Parvulescua kojega glumi Jean-Pierre Melville. “Koja je vaša najveća ambicija?” pita Jean, a Melville odgovara: “Postati besmrtan, a onda umrijeti.” Jean Seberg je zlokobnom igrom navedena da “postigne” upravo to – postala je besmrtna, a onda je umrla ne napunivši niti 40 godina. Pedesetu godišnjicu smrtonosne laži koja joj je presudila, naravno, nitko neće obilježiti...•

Izdvojeno

10. kolovoz 2020 11:14