stdClass Object ( [id] => 154687 [title] => DRUGI FILM Nezavisna produkcija spasila čast Amerikanaca u Iraku i Afganistanu [alias] => drugi-film-nezavisna-produkcija-spasila-cast-amerikanaca-u-iraku-i-afganistanu [catid] => 256 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] => Amerikanci objavljuju rat golemim bubama u SF spektaklu “Svemirski vojnici“ (1997.) Paula Verhoevena, između ostalog, kao odmazdu za teroristički napad na Buenos Aires. Kad kamera prikaže do temelja razorene nebodere velegrada i američke vojnike kako navođenim projektilima pokušavaju istjerati skrivenog kukcolikog “maksim-uma“ iz pustinjskih pećina, ispostavlja se da je Verhoeven “nostradamusovski“ predvidio teroristički napad na SAD i “rat protiv terora“ koji je na Bliskom/Srednjem istoku uslijedio nakon 11. rujna 2001.

- Tada toga nismo bili svjesni, ali nakon 9/11 jasno je da smo filmom ispalili rafale upozorenja iznad glava nacije. Rat u Iraku, naravno, nismo nikako mogli predvidjeti, no na neki način smo prorekli i najavili ono što bi se jednog dana moglo događati. I događa se, u Iraku – izjavio nam je Verhoeven 2007. tijekom festivala u Veneciji, gdje su premijeru imala dva naslova koja su se podjednako kritički, ali na različit način, dotakla “rata protiv terora“ – De Palmin “Razotkriveno“ i “Dolina nestalih“ Paula Haggisa. “Redacted“ i “In The Valley Of Elah“ nisu bili prvi filmovi s tematikom rata u Iraku.

- Treba istaći da je filmaš Michael Moore gotovo odmah nakon početka rata napravio "Fahrenheit 9/11" koji izuzetno kritički govori o Bushevoj administraciji i odluci da se napadne Irak – podsjeća nagrađivani hrvatski redatelj Arsen Anton Ostojić.

'Fahrenheit 9/11'
Doista, suprotno traumatičnom Vijetnamskom (“Lovac na jelene“, “Apokalipsa danas“), pa i Zaljevskom ratu (“Hrabrost ratnika”, “Tri kralja”), Hollywood nije čekao da se sukob u Iraku zauvijek završi i posljednji se američki vojnik vrati kući, zavijori bijela zastavica mira i zarastu psiho-fizičke rane naroda. U jeku podjednako poraznog “rata protiv terora“, hollywoodski filmaši počeli su odmah odgovarati na brojne bjelosvjetske kritike zbog “šerifovanja“ SAD-a i njegove sporne uloge u ratovima u Iraku i Afganistanu nakon 9/11, nizom (anti)ratnih filmova, tematizirajući ratne zločine i druga zastranjenja američkih vojnika u borbi do posljednje kapi krvi, bolje reći nafte. Jer, u filmu “Syriana“ (2005.), naučili smo kako stotinu litara prolivene krvi vrijedi kao samo jedna kap nafte.

Zanimljivo je da se, opet za razliku od “vietnam war movies“, jedino “Narednik James“ (2009.) okitio Oscarima, a nijedan od tih filmova nije postao hit, štoviše ostvario je jalov promet na blagajnama. Kvaka (22) je u tome da američka nacija nije baš hitala u kina dok se njezini sinovi vraćaju kući obogaljeni ili u kapsilima i na malim se ekranima, u TV vijestima, prikazuju šokantni prizori s prve crte iračke bojišnice. A kako većina Amerikanaca Bushov “rat protiv terora“ drži fijaskom američke vanjske politike, u niski takvih “war on terror“ filmova nije snimljen ekonomsko-propagandni akcijski spektakl, s ciljem glorifikacije “junaštva” specijalnih postrojba američke vojske, kakvih je nekoć bilo u projektima o ratu u Vijetnamu (Stalloneov “Rambo: Prva krv II”, serijal “Nestali u akciji” Chucka Norrisa).

'Narednik James'
- Primjećuje se stanoviti otklon velikih studija o temama iz Iraka, jer oni smatraju da to nije dovoljno komercijalno, pa se time bave uglavnom nezavisni producenti – veli Ostojić.
Složit ćemo se s našim redateljskim hitmejkerom Vinkom Brešanom i zapisati da se hollywoodska produkcija u međuvremenu promijenila, pa je danas nemoguće očekivati da će Rambo oslobađati američke vojnike u Iraku, kao što je radio u Vijetnamu u drugom nastavku, ili da će se snimiti film poput “Zelenih beretki“ (1968.) s Johnom Wayneom. Premda, Ostojić drži da je “Narednik James“ na određeni način “propagandni“ film, jer ne propituje angažman Amerikanaca u Iraku, već atraktivno oslikava stanje u jednom području vojnog djelovanja.
- To je američka Akademija prepoznala i nagradila ga Oscarom za najbolji film, iako je po mom mišljenju nagradu trebalo dobiti remek-djelo Jamesa Camerona "Avatar" – tvrdi Ostojić.

Osim “The Hurt Locker“, “The Kingdom“ (2007.) i “Green Zone“ (2010.) također odgovaraju opisu akcijskog filma zahvaljujući puškaranju u iračkim alejama, no daleko od toga da su “amenovani“ unutar Bijele kuće kao “Rambo II“. Sjetimo se dojmljive uvodne sekvencije “Kraljevine”, dostojne Michaela Moorea u kontroverznom “Fahrenheitu 9/11“ (2004.), koja dokumentira povijesnu vezu SAD-a i vladajuće porodice Sauda sve do poniranja zrakoplova u World Trade Center, odnosno posljednje scene u kojoj ostarjeli džihadist ispali “Sve ćemo ih pobiti!”, kao i rečenice iz “Slobodne zone“ upućene vojniku (Matt Damon) poslanom u Bagdad da opravda američku invaziju na Irak pronalaskom (nepostojećeg) oružja za masovno uništenje (“Nećete VI odlučivati što se ovdje treba događati!“).

'Slobodna zona'
U “Nestalom zarobljeniku” (2007.) eksplicitno se upiralo prstom u zloglasni postupak “rendicije“, prebacivanja potencijalnih terorista u zemlje u kojima je, ponovimo, tortura opća kultura, s čime se pozabavio i film “Ubojstvo iz nužde“ (2010.). Ako je spomenuta “Dolina nestalih“ sugerirala kako američka politika stvara “sinove razmetne” pod paskom autoritetskih političkih očeva (Bush), film “Razotkriveno“ neuvijeno je prikazao nemoral američkih vojaka, konkretno jednog “voda smrti” koji je zvjerski silovao i smaknuo iračku obitelj, a “Bitka za Hadighu” (2007.) dramatizirala je pokolj 24 iračka muškarca, žena i djece od strane američkih marinaca gladnih odmazde za smrt svog kolege. Nisu, dakle, Turci trebali snimati filmove u kojima američki vojnici masakriraju nevinu iračku dječicu ravno pred očima njihovih uplakanih majki (“Dolina vukova”, 2007.); radili su ih sami Amerikanci.

- Meni su osobno filmovi o Vijetnamu bili kritičniji od ovih novih s tematikom rata u Iraku. Međutim, nekolicina filmova nije se samo zadržala na površini, nego ulazila dublje, oštro progovarala o problematici i postavila pitanje “Što mi uopće tamo radimo?“. Dva najkritičnija filma su “Tri kralja“ s Clooneyjem, snimljen nakon prvog rata u Iraku, to jest De Palmin “Razotkriveno“ od novijih naslova – govori Brešan.

'Bitka za Hadighu'
Povučemo li paralelu s "kritičkim" filmovanjima Domovinskog rata, pitanje se nameće samo od sebe – zašto je domaćim redateljima trebalo desetak godina da se odvaže na to.
- Mislim da je teško uspoređivati odnos hrvatske kinematografije prema Domovinskom ratu s odnosom Hollywooda, tj. američke filmske industrije prema ratu u Iraku. Prvo, tijekom 90-ih službena politika u Hrvatskoj je i bila da se ne odoboravaju projekti redatelja koji bi možda mogli imati kritički stav prema nekim zbivanjima u Domovinskom ratu. Filmove su uglavnom dobijali ili benigni redatelji ili oni za koje se znalo da će napraviti projekte koji odgovaraju vladajućima. Na taj su način neki odlični hrvatski redatelji ostali bez posla, ali se pri tome dogodilo i nešto drugo, što mislim da je još i gore: zbog tog stanovitog “sakaćenja“, hrvatska kinematografija je ostala i bez svog uspješnog ratnog filma. Ima tema koje svakako zaslužuju ekranizaciju, a sada se to aktualizira mogućim filmom o Vukovaru – govori Ostojić.

Promjenom vlasti došlo je do promjene situacije. Led “Vremena za...“ (1993.), “Bogorodice“ (1999.) i sličnih filmova probio je upravo Brešan, snimivši “Svjedoke“ (2003.), razmjerno slobodnu ekranizaciju romana “Ovce od gipsa" Jurice Pavičića, nadahnuta istinitim događajem iz 1991., kad je grupa hrvatskih vojnika počinila zločin nad srpskom obitelji.

'Svjedoci'
- “Svjedoke“, film koji upozorava na činjenicu da postoji zločin i s naše strane, napravio sam iz razloga što sam bio razočaran Račanovom vlašću. Do negdje 2000. vlast je bila beskrajno smiješna. Naročito je smiješan bio Tuđman koji je izgledao kao malo dijete dok se ljutio. Očekivao sam jako puno od Račana, ali se toliko toga “puno“ nije dogodilo. Iz tog razočaranja nastali su “Svjedoci“ – priča Brešan.

Unatoč tome što je rat odavno završio, trebalo je dosta hrabrosti da se snimi film poput “Svjedoka“, jer “majice 'Svi smo mi Mirko Norac' nosile su se još 2002.“.
- Je li bilo hrabro ili ne, nisam razmišljao o tome. Imao sam enormu potrebu s tim se pozabaviti i ispričati jednu takvu priču – priznaje Brešan koji je kasnije, 2008., režirao film “Nije kraj“, ljubavnu priču bivšeg snajperista domovinskog rata (Ivan Herceg) i srpske pornoglumice (Nada Šargin).

Vrhunac u toj "kritičnosti" hrvatska je kinematografija doživjela s “Crncima“ (2009.) Gorana Devića i Zvonimira Jurića, filmom koji se očešao o zloglasni “slučaj Garaža“.
- Treba li distancija ratnim zločinima na “našoj“ strani? Ne treba 20 godina proteći da se sagleda bolje. Više je to bilo pitanje neke osobne odluke, vlastitog sklopa mišljenja, nego hrabrosti. Mislili smo da za jedan takav društveno kritični igrani film, koji k tome košta, nećemo nikad dobiti lovu, s obzirom vladajući stalež obično na ratne zločine gleda blagonaklono, a da je tada novac odobravalo HDZ-ovo Ministarstvo kulture – pripovijeda Zvonimir Jurić.

HSP je, sjeća se Brešan, organizirao tribine protiv njega i “Svjedoka“, dok su mnogi patrioti mrzovoljno gledali na “Crnce“. Znači, “Svjedoci“ i “Crnci“ podigli su prašinu, makar bijahu implicitni u vizualizaciji, za razliku od, recimo, srpskog filma “Život i smrt pornobande“ (2010.). Ostvarenje Mladena Đorđevića imalo je vrlo neugodnu scenu u kojoj oboljeli srpski vojnik pristaje biti glumac “snuff“ filma. Prije nego, kao za kaznu, dobije batom po glavi, vojnik se, gledajući u kameru ispovijedi da je u ratu “ubijao žene i djecu“.

'Crnci'
Pitanje je što bi bilo da se, primjerice, neki naš redatelj usudio snimiti sličnu scenu.
- To je jedna nedvojbeno delikatna, vrlo jaka i vrlo opravdana, rekao bih i potrebna scena u filmu koja ilustrira stanje duha u Srbiji. Scena je drastična, kao i vrijeme u kojem živimo – kazuje Brešan ističući da bi bilo kontroverzi, ali ne i posljedica po autora; ovo je ipak 2011., a film danas, u 21. stoljeću, nema toliki značaj i utjecaj kao u prošlom, niti je toliko na piku vlasti.

S druge strane, Jurić vjeruje da bi ljudi ili šutili i gledali ili negodovali, “kao kad bi netko u 'Feralu' pisao o zločinima u Pakracu“.
- Lakše je u hrvatskoj kinematografiji napraviti takvu scenu. Hrvatska je, uz sva sranja, ipak napravila nešto veći posao u razračunavanju sa svojom prošlošću – rezimirao je Jurić.
MARKO NJEGIĆ

Irački podtekst

Mnoštvo se filmova sredinom nultih godina novog milenija u podtekstu dotaklo rata u Iraku: “I kornjače lete”, “Babel”, “Djeca čovječanstva”, “Brda imaju oči”, “München”, “Tigar i snijeg”, “Moćno srce” i “300”, “Princ Perzije”...

Filmičnost zlostavljanja

Mučenja zatočenika u Abu Ghraibu početkom novog tisućljeća bila su inspirativna za stvaranje novog podžanra horora, takozvane pornografske torture. “Torture porn” je zaživio u filmovima poput popularne “Slagalice strave”, “Hostela”...


'Nestali zarobljenik'

Kontroverzna scena 'Ničijeg sina'

Arsen Anton Ostojić ističe “Zemlju junaka” (2006.) Irwina Winklera kao film koji na dobar način govori o traumama boraca-povratnika iz Iraka. Još i bolji jest “Glasnik” (2010.) Orena Movermana. Inače, upravo je Ostojićev “Ničiji sin” (2008.) jedan od rijetkih hrvatskih filmova koji su kritički progovorili o poratnom razdoblju u Hrvatskoj, s kontroverznom scenom u kojoj hrvatski invalid Domovinskog rata Alen Liverić pjevanjem četničke koračnice “Tko to kaže, tko to laže” nadglašava ustašku budnicu “Evo zore, evo dana”.


Srpska kritičnost

Novija srpska kinematografija prilično je kritična prema nedavnom ratu, pa tako u zloglasnom “Srpskom filmu” (2010.) netko kaže kako redatelj “snuff” filmova Vukmir (Sergej Trifunović) “zvuči kao jedan od naših iz Haaga”.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ZA RAZLIKU OD američkE kinematografijE, HRVATSKA JE temu NALIČJa RATA zasad samo načela, najuvjerljivije u ‘svjedocima’ i ‘crncima’ [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2012-01-16 17:45:39 [created_by] => 25831 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2012-01-16 22:24:57 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2012-01-16 18:15:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 6453 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 256 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura [secure] => 0 [page_title] => Kultura [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Small [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2012/01/15/scena/Razotkriveno.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "700x466" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 256 [name] => Kultura [alias] => kultura [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 18 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 4284352 Threads: 6 Questions: 132769636 Slow queries: 57156 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 3995674 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 47 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front04 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /kultura ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /kultura/drugi-film-nezavisna-produkcija-spasila-cast-amerikanaca-u-iraku-i-afganistanu-154687 [printLink] => /kultura/drugi-film-nezavisna-produkcija-spasila-cast-amerikanaca-u-iraku-i-afganistanu-154687?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 165775 [name] => arsenantonostojić [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => arsenantonostojic [link] => /tag/arsenantonostojic ) [1] => stdClass Object ( [id] => 211850 [name] => zvonimirjurić [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => zvonimirjuric [link] => /tag/zvonimirjuric ) [2] => stdClass Object ( [id] => 142319 [name] => gorandević [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => gorandevic [link] => /tag/gorandevic ) [3] => stdClass Object ( [id] => 189823 [name] => vinkobrešan [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => vinkobresan [link] => /tag/vinkobresan ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ZA RAZLIKU OD američkE kinematografijE, HRVATSKA JE temu NALIČJa RATA zasad samo načela, najuvjerljivije u ‘svjedocima’ i ‘crncima’ [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => DRUGI FILM Nezavisna produkcija spasila čast Amerikanaca u Iraku i Afganistanu [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-13-16-33-55-25831 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/01/15/scena/Razotkriveno.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/01/15/scena/Razotkriveno.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter} Amerikanci objavljuju rat golemim bubama u SF spektaklu “Svemirski vojnici“ (1997.) Paula Verhoevena, između ostalog, kao odmazdu za teroristički napad na Buenos Aires. Kad kamera prikaže do temelja razorene nebodere velegrada i američke vojnike kako navođenim projektilima pokušavaju istjerati skrivenog kukcolikog “maksim-uma“ iz pustinjskih pećina, ispostavlja se da je Verhoeven “nostradamusovski“ predvidio teroristički napad na SAD i “rat protiv terora“ koji je na Bliskom/Srednjem istoku uslijedio nakon 11. rujna 2001.

- Tada toga nismo bili svjesni, ali nakon 9/11 jasno je da smo filmom ispalili rafale upozorenja iznad glava nacije. Rat u Iraku, naravno, nismo nikako mogli predvidjeti, no na neki način smo prorekli i najavili ono što bi se jednog dana moglo događati. I događa se, u Iraku – izjavio nam je Verhoeven 2007. tijekom festivala u Veneciji, gdje su premijeru imala dva naslova koja su se podjednako kritički, ali na različit način, dotakla “rata protiv terora“ – De Palmin “Razotkriveno“ i “Dolina nestalih“ Paula Haggisa. “Redacted“ i “In The Valley Of Elah“ nisu bili prvi filmovi s tematikom rata u Iraku.

- Treba istaći da je filmaš Michael Moore gotovo odmah nakon početka rata napravio "Fahrenheit 9/11" koji izuzetno kritički govori o Bushevoj administraciji i odluci da se napadne Irak – podsjeća nagrađivani hrvatski redatelj Arsen Anton Ostojić.

'Fahrenheit 9/11'
Doista, suprotno traumatičnom Vijetnamskom (“Lovac na jelene“, “Apokalipsa danas“), pa i Zaljevskom ratu (“Hrabrost ratnika”, “Tri kralja”), Hollywood nije čekao da se sukob u Iraku zauvijek završi i posljednji se američki vojnik vrati kući, zavijori bijela zastavica mira i zarastu psiho-fizičke rane naroda. U jeku podjednako poraznog “rata protiv terora“, hollywoodski filmaši počeli su odmah odgovarati na brojne bjelosvjetske kritike zbog “šerifovanja“ SAD-a i njegove sporne uloge u ratovima u Iraku i Afganistanu nakon 9/11, nizom (anti)ratnih filmova, tematizirajući ratne zločine i druga zastranjenja američkih vojnika u borbi do posljednje kapi krvi, bolje reći nafte. Jer, u filmu “Syriana“ (2005.), naučili smo kako stotinu litara prolivene krvi vrijedi kao samo jedna kap nafte.

Zanimljivo je da se, opet za razliku od “vietnam war movies“, jedino “Narednik James“ (2009.) okitio Oscarima, a nijedan od tih filmova nije postao hit, štoviše ostvario je jalov promet na blagajnama. Kvaka (22) je u tome da američka nacija nije baš hitala u kina dok se njezini sinovi vraćaju kući obogaljeni ili u kapsilima i na malim se ekranima, u TV vijestima, prikazuju šokantni prizori s prve crte iračke bojišnice. A kako većina Amerikanaca Bushov “rat protiv terora“ drži fijaskom američke vanjske politike, u niski takvih “war on terror“ filmova nije snimljen ekonomsko-propagandni akcijski spektakl, s ciljem glorifikacije “junaštva” specijalnih postrojba američke vojske, kakvih je nekoć bilo u projektima o ratu u Vijetnamu (Stalloneov “Rambo: Prva krv II”, serijal “Nestali u akciji” Chucka Norrisa).

'Narednik James'
- Primjećuje se stanoviti otklon velikih studija o temama iz Iraka, jer oni smatraju da to nije dovoljno komercijalno, pa se time bave uglavnom nezavisni producenti – veli Ostojić.
Složit ćemo se s našim redateljskim hitmejkerom Vinkom Brešanom i zapisati da se hollywoodska produkcija u međuvremenu promijenila, pa je danas nemoguće očekivati da će Rambo oslobađati američke vojnike u Iraku, kao što je radio u Vijetnamu u drugom nastavku, ili da će se snimiti film poput “Zelenih beretki“ (1968.) s Johnom Wayneom. Premda, Ostojić drži da je “Narednik James“ na određeni način “propagandni“ film, jer ne propituje angažman Amerikanaca u Iraku, već atraktivno oslikava stanje u jednom području vojnog djelovanja.
- To je američka Akademija prepoznala i nagradila ga Oscarom za najbolji film, iako je po mom mišljenju nagradu trebalo dobiti remek-djelo Jamesa Camerona "Avatar" – tvrdi Ostojić.

Osim “The Hurt Locker“, “The Kingdom“ (2007.) i “Green Zone“ (2010.) također odgovaraju opisu akcijskog filma zahvaljujući puškaranju u iračkim alejama, no daleko od toga da su “amenovani“ unutar Bijele kuće kao “Rambo II“. Sjetimo se dojmljive uvodne sekvencije “Kraljevine”, dostojne Michaela Moorea u kontroverznom “Fahrenheitu 9/11“ (2004.), koja dokumentira povijesnu vezu SAD-a i vladajuće porodice Sauda sve do poniranja zrakoplova u World Trade Center, odnosno posljednje scene u kojoj ostarjeli džihadist ispali “Sve ćemo ih pobiti!”, kao i rečenice iz “Slobodne zone“ upućene vojniku (Matt Damon) poslanom u Bagdad da opravda američku invaziju na Irak pronalaskom (nepostojećeg) oružja za masovno uništenje (“Nećete VI odlučivati što se ovdje treba događati!“).

'Slobodna zona'
U “Nestalom zarobljeniku” (2007.) eksplicitno se upiralo prstom u zloglasni postupak “rendicije“, prebacivanja potencijalnih terorista u zemlje u kojima je, ponovimo, tortura opća kultura, s čime se pozabavio i film “Ubojstvo iz nužde“ (2010.). Ako je spomenuta “Dolina nestalih“ sugerirala kako američka politika stvara “sinove razmetne” pod paskom autoritetskih političkih očeva (Bush), film “Razotkriveno“ neuvijeno je prikazao nemoral američkih vojaka, konkretno jednog “voda smrti” koji je zvjerski silovao i smaknuo iračku obitelj, a “Bitka za Hadighu” (2007.) dramatizirala je pokolj 24 iračka muškarca, žena i djece od strane američkih marinaca gladnih odmazde za smrt svog kolege. Nisu, dakle, Turci trebali snimati filmove u kojima američki vojnici masakriraju nevinu iračku dječicu ravno pred očima njihovih uplakanih majki (“Dolina vukova”, 2007.); radili su ih sami Amerikanci.

- Meni su osobno filmovi o Vijetnamu bili kritičniji od ovih novih s tematikom rata u Iraku. Međutim, nekolicina filmova nije se samo zadržala na površini, nego ulazila dublje, oštro progovarala o problematici i postavila pitanje “Što mi uopće tamo radimo?“. Dva najkritičnija filma su “Tri kralja“ s Clooneyjem, snimljen nakon prvog rata u Iraku, to jest De Palmin “Razotkriveno“ od novijih naslova – govori Brešan.

'Bitka za Hadighu'
Povučemo li paralelu s "kritičkim" filmovanjima Domovinskog rata, pitanje se nameće samo od sebe – zašto je domaćim redateljima trebalo desetak godina da se odvaže na to.
- Mislim da je teško uspoređivati odnos hrvatske kinematografije prema Domovinskom ratu s odnosom Hollywooda, tj. američke filmske industrije prema ratu u Iraku. Prvo, tijekom 90-ih službena politika u Hrvatskoj je i bila da se ne odoboravaju projekti redatelja koji bi možda mogli imati kritički stav prema nekim zbivanjima u Domovinskom ratu. Filmove su uglavnom dobijali ili benigni redatelji ili oni za koje se znalo da će napraviti projekte koji odgovaraju vladajućima. Na taj su način neki odlični hrvatski redatelji ostali bez posla, ali se pri tome dogodilo i nešto drugo, što mislim da je još i gore: zbog tog stanovitog “sakaćenja“, hrvatska kinematografija je ostala i bez svog uspješnog ratnog filma. Ima tema koje svakako zaslužuju ekranizaciju, a sada se to aktualizira mogućim filmom o Vukovaru – govori Ostojić.

Promjenom vlasti došlo je do promjene situacije. Led “Vremena za...“ (1993.), “Bogorodice“ (1999.) i sličnih filmova probio je upravo Brešan, snimivši “Svjedoke“ (2003.), razmjerno slobodnu ekranizaciju romana “Ovce od gipsa" Jurice Pavičića, nadahnuta istinitim događajem iz 1991., kad je grupa hrvatskih vojnika počinila zločin nad srpskom obitelji.

'Svjedoci'
- “Svjedoke“, film koji upozorava na činjenicu da postoji zločin i s naše strane, napravio sam iz razloga što sam bio razočaran Račanovom vlašću. Do negdje 2000. vlast je bila beskrajno smiješna. Naročito je smiješan bio Tuđman koji je izgledao kao malo dijete dok se ljutio. Očekivao sam jako puno od Račana, ali se toliko toga “puno“ nije dogodilo. Iz tog razočaranja nastali su “Svjedoci“ – priča Brešan.

Unatoč tome što je rat odavno završio, trebalo je dosta hrabrosti da se snimi film poput “Svjedoka“, jer “majice 'Svi smo mi Mirko Norac' nosile su se još 2002.“.
- Je li bilo hrabro ili ne, nisam razmišljao o tome. Imao sam enormu potrebu s tim se pozabaviti i ispričati jednu takvu priču – priznaje Brešan koji je kasnije, 2008., režirao film “Nije kraj“, ljubavnu priču bivšeg snajperista domovinskog rata (Ivan Herceg) i srpske pornoglumice (Nada Šargin).

Vrhunac u toj "kritičnosti" hrvatska je kinematografija doživjela s “Crncima“ (2009.) Gorana Devića i Zvonimira Jurića, filmom koji se očešao o zloglasni “slučaj Garaža“.
- Treba li distancija ratnim zločinima na “našoj“ strani? Ne treba 20 godina proteći da se sagleda bolje. Više je to bilo pitanje neke osobne odluke, vlastitog sklopa mišljenja, nego hrabrosti. Mislili smo da za jedan takav društveno kritični igrani film, koji k tome košta, nećemo nikad dobiti lovu, s obzirom vladajući stalež obično na ratne zločine gleda blagonaklono, a da je tada novac odobravalo HDZ-ovo Ministarstvo kulture – pripovijeda Zvonimir Jurić.

HSP je, sjeća se Brešan, organizirao tribine protiv njega i “Svjedoka“, dok su mnogi patrioti mrzovoljno gledali na “Crnce“. Znači, “Svjedoci“ i “Crnci“ podigli su prašinu, makar bijahu implicitni u vizualizaciji, za razliku od, recimo, srpskog filma “Život i smrt pornobande“ (2010.). Ostvarenje Mladena Đorđevića imalo je vrlo neugodnu scenu u kojoj oboljeli srpski vojnik pristaje biti glumac “snuff“ filma. Prije nego, kao za kaznu, dobije batom po glavi, vojnik se, gledajući u kameru ispovijedi da je u ratu “ubijao žene i djecu“.

'Crnci'
Pitanje je što bi bilo da se, primjerice, neki naš redatelj usudio snimiti sličnu scenu.
- To je jedna nedvojbeno delikatna, vrlo jaka i vrlo opravdana, rekao bih i potrebna scena u filmu koja ilustrira stanje duha u Srbiji. Scena je drastična, kao i vrijeme u kojem živimo – kazuje Brešan ističući da bi bilo kontroverzi, ali ne i posljedica po autora; ovo je ipak 2011., a film danas, u 21. stoljeću, nema toliki značaj i utjecaj kao u prošlom, niti je toliko na piku vlasti.

S druge strane, Jurić vjeruje da bi ljudi ili šutili i gledali ili negodovali, “kao kad bi netko u 'Feralu' pisao o zločinima u Pakracu“.
- Lakše je u hrvatskoj kinematografiji napraviti takvu scenu. Hrvatska je, uz sva sranja, ipak napravila nešto veći posao u razračunavanju sa svojom prošlošću – rezimirao je Jurić.
MARKO NJEGIĆ

Irački podtekst

Mnoštvo se filmova sredinom nultih godina novog milenija u podtekstu dotaklo rata u Iraku: “I kornjače lete”, “Babel”, “Djeca čovječanstva”, “Brda imaju oči”, “München”, “Tigar i snijeg”, “Moćno srce” i “300”, “Princ Perzije”...

Filmičnost zlostavljanja

Mučenja zatočenika u Abu Ghraibu početkom novog tisućljeća bila su inspirativna za stvaranje novog podžanra horora, takozvane pornografske torture. “Torture porn” je zaživio u filmovima poput popularne “Slagalice strave”, “Hostela”...


'Nestali zarobljenik'

Kontroverzna scena 'Ničijeg sina'

Arsen Anton Ostojić ističe “Zemlju junaka” (2006.) Irwina Winklera kao film koji na dobar način govori o traumama boraca-povratnika iz Iraka. Još i bolji jest “Glasnik” (2010.) Orena Movermana. Inače, upravo je Ostojićev “Ničiji sin” (2008.) jedan od rijetkih hrvatskih filmova koji su kritički progovorili o poratnom razdoblju u Hrvatskoj, s kontroverznom scenom u kojoj hrvatski invalid Domovinskog rata Alen Liverić pjevanjem četničke koračnice “Tko to kaže, tko to laže” nadglašava ustašku budnicu “Evo zore, evo dana”.


Srpska kritičnost

Novija srpska kinematografija prilično je kritična prema nedavnom ratu, pa tako u zloglasnom “Srpskom filmu” (2010.) netko kaže kako redatelj “snuff” filmova Vukmir (Sergej Trifunović) “zvuči kao jedan od naših iz Haaga”.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/drugi-film-nezavisna-produkcija-spasila-cast-amerikanaca-u-iraku-i-afganistanu-154687 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=0b16aa97d7af962bf65ac7987d154dbc25956f3e [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=DRUGI+FILM+Nezavisna+produkcija+spasila+%C4%8Dast+Amerikanaca+u+Iraku+i+Afganistanu&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fdrugi-film-nezavisna-produkcija-spasila-cast-amerikanaca-u-iraku-i-afganistanu-154687 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fdrugi-film-nezavisna-produkcija-spasila-cast-amerikanaca-u-iraku-i-afganistanu-154687 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ZA RAZLIKU OD američkE kinematografijE, HRVATSKA JE temu NALIČJa RATA zasad samo načela, najuvjerljivije u ‘svjedocima’ i ‘crncima’ [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
KulturaZA RAZLIKU OD američkE kinematografijE, HRVATSKA JE temu NALIČJa RATA zasad samo načela, najuvjerljivije u ‘svjedocima’ i ‘crncima’

DRUGI FILM Nezavisna produkcija spasila čast Amerikanaca u Iraku i Afganistanu

Piše PSD.
16. siječnja 2012. - 19:15
Amerikanci objavljuju rat golemim bubama u SF spektaklu “Svemirski vojnici“ (1997.) Paula Verhoevena, između ostalog, kao odmazdu za teroristički napad na Buenos Aires. Kad kamera prikaže do temelja razorene nebodere velegrada i američke vojnike kako navođenim projektilima pokušavaju istjerati skrivenog kukcolikog “maksim-uma“ iz pustinjskih pećina, ispostavlja se da je Verhoeven “nostradamusovski“ predvidio teroristički napad na SAD i “rat protiv terora“ koji je na Bliskom/Srednjem istoku uslijedio nakon 11. rujna 2001.

- Tada toga nismo bili svjesni, ali nakon 9/11 jasno je da smo filmom ispalili rafale upozorenja iznad glava nacije. Rat u Iraku, naravno, nismo nikako mogli predvidjeti, no na neki način smo prorekli i najavili ono što bi se jednog dana moglo do...
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. svibanj 2024 18:33