Kultura Kultura

nema mira među nobelovcima

Nakon prošlogodišnjeg seksualnog skandala, Švedska akademija riskira s kontroverznim Peterom Handkeom, koji je već odbio Heineovu nagradu, a tko zna kako će reagirati Olga Tokarczuk?

nema mira među nobelovcima

Nakon lanjskog seksualnog skandala i ostavki u Švedskoj akademiji, Nobelova nagrada nije dodijeljena. Iako je književna vrijednost laureata neupitna, politički stavovi Petera Handkea, koji je već odbijao nagrade, i dalje su kontroverzni, a ne bi bilo neoč

Poljska književnica Olga Tokarczuk dobitnica je Nobelove nagrade za književnost za 2018., a Austrijanac Peter Handke za 2019. godinu, priopćila je u četvrtak u 13 sati švedska Akademija. Švedska akademija u Stockholmu objavila je dvoje laureata budući da je prošlogodišnje proglašenje bilo odgođeno. Kako se ističe u obrazloženjima, Olga Tokarczuk nagrađena je za "narativnu imaginaciju koja enciklopedijskom strašću predstavlja prelaženje granica kao oblik života", a Peter Handke za "utjecajan rad koji lingvističkom inventivnošću istražuje periferiju i specifičnost ljudskoga iskustva".

Laureatima Nobelove nagrade dodjeljuje se diploma, zlatna medalja, a ove godine i po devet milijuna kruna, odnosno 830.000 eura. Novčani iznos varira u odnosu na stanje financija Akademije, no uvijek je to bila vrlo bogata nagrada, a laureatima će na svečanosti u Stockholmu, 10. prosinca, biti dodijeljeni i novac, zlatna medalja s likom Alfreda Nobela te diploma.

Lanjska odgoda dogodila se zbog seksualnog skandala koji je buknuo još u studenome pretprošle godine. Članovi Akademije, naime, nisu se mogli dogovoriti o tome kako se postaviti prema Francuzu Jean-Claudeu Arnaultu s kojim su bili tijesno povezani, a on je bio optužen i poslije osuđen za silovanje. Arnault je muž Katarine Frostenson, članice Akademije koja je poslije odstupila iz Akademije, a ostavku je dala i Sara Danius. Njezino mjesto stalne tajnice Akademije ljetos je preuzeo profesor književnosti Mats Malm.

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se od 1901. godine i nije dodijeljena nekoliko puta, prvenstveno za vrijeme ratova, od 1914. do 1918. godine, nije dodijeljena ni 1935. i to bez pojašnjenja, potom 1940., 1941., 1942. i 1943. Nagrada je bila odgođena na godinu dana u sedam navrata - 1915., 1919., 1925., 1926., 1927., 1936. i 1949., zbog nedostatka "dobrih" kandidata. Nobelovu nagradu za književnosti dobilo je samo 14 žena od dosadašnjih 114 laureata. Nagrada za književnost jedna je od pet Nobelovih nagrada koje je utemeljio sam Alfred Nobel oporukom iz 1895. Dodjeljuje se književnicima iz bilo koje države svijeta, a koji su, prema želji švedskog industrijalca i utemeljitelja nagrade Alfreda Nobela, "proizveli u oblasti književnosti najbolje djelo idealističkih tendencija". Iako se ponekad pojedini radovi autora navode kao posebno vrijedni pažnje, Nobelova nagrada za književnost zasniva se na cjelokupnom opusu autora.

"Ako ni jedno od razmatranih djela nema značenje navedeno u oporuci, novac predviđen za nagradu ostavlja se za iduću godinu", stoji u pravilima. Sedam puta je u prošlosti Švedska akademija iskoristila ovu mogućnost. Među ostalima, George Bernard Shaw svoju nagradu za 1925. dobio je tek 1926., a William Faulkner nagradu za 1949. primio je iduće godine. Bilo je i odbijanja Nobela za književnost, a zacijelo je najpoznatije ono iz 1964. kad je Jean Paul Sartre odbio primiti ovo blistavo priznanje. Istina je i to da je sjaj Nobelove medalje narušen i 1989. kad su dva člana dala ostavke jer se Akademija usprotivila tome da osudi prijetnje smrću Salmanu Rushdieju od iranskog ajatolaha Homeinija.

No nikad kao lani odgoda nije bila rezultat seksualnog skandala koji je u značajnoj mjeri narušio ugled švedske Akademije. Pozadina prošlogodišnje odluke je skandal oko korupcije i seksualnog uznemiravanja, zbog čega je odstupilo više članova žirija, čime je žiri izgubio kvorum neophodan za donošenje valjane odluke. Naime, na koncu je ostalo aktivno još samo deset od 18 članova, a za dodjelu Nobelove nagrade za književnost neophodno je 12 glasova.

Žiri za dodjelu Nobelove nagrade za književnost izgubio je kvorum nakon što su se tri člana Akademije povukla zbog skandala u kojem se našla članica Katarina Frostensen. Ona se sumnjičila da je pronevjerila novac i da je otkrila imena budućih dobitnika nagrade. Njezin suprug Jean-Claude Arnault, osoba golemog utjecaja na švedskoj kulturnoj sceni, bio je osumnjičen za seksualne napade od kojih se, doduše, većina pokazala neutemeljenima, ali je Arnault osuđen na dvije godine zatvora zbog silovanja jedne žene u Stockholmu 2011. Postupak isključivanja njegove supruge Katarine Frostensen iz Akademije je najprije propao, no ona je, međutim, dobrovoljno napustila poziciju.

Stvar je u tolikoj mjeri bila neugodna da se u skandal umiješao i sam kralj Carl XVI. koji je istodobno i pokrovitelj Akademije, koji je od svih članova Akademije zatražio da se ponašaju odgovorno. Očito, izborom Olge Tokarczuk Akademija je pokušala dokazati da ne mrzi žene, a Handke... No, i o njemu će se zacijelo govoriti, možda više o njegovim kontroverznim političkim stavovima nego o njegovu djelu. Treba reći još nešto - mnogi analitičari ne odbacuju mogućnost da Handke i Tokarczuk odbiju primiti nagradu. Handke je takvu gestu učinio odbivši Nagradu Heinricha Heinea 2006., a Tokarczuk..., nije nemoguće da se ova književnica, baš zato što je žena, odluči odbiti Nobela zbog seksističkih mrlja koje su lani, a i ove godine, potamnile njegov sjaj.




Seid Serdarević
Drago mi je zbogTokarczuk,
Handkeu politika ne služi na čast
Seid Serdarević, direktor zaprešićke Frakture, koja je objavila djela i Olge Tokarczuk i Petera Handkea, više je nego zadovoljan odlukom švedske Akademije.
- Kao nakladnik, sretan sam što je na popisu Frakturinih autora sada dvoje nobelovaca - kazao je Serdarević za Slobodnu Dalmaciju.
- Osobito mi je drago radi Olge Tokarczuk, relativno mlade književnice visoke doze empatije, koja je jedna od najozbiljnijih književnih glasova današnjice. Ona je zaslužila ovo najveće priznanje. Također, govoreći o piscu Peteru Handkeu i njegovim romanima iz sedamdesetih i osamdesetih, pa i kasnije, nedvojbeno je njegova književna veličina. On je velik, bitan pisac, a već je jednom i bio u užem krugu za Nobelovu nagradu. Njegov politički angažman i njegova djela koja zagovaraju Miloševića... To mu ne služi na čast!

Naslovnica Kultura