Kultura Kultura

Betonski spavači na HRT-u

'Split, između plana i kaosa' bavi se nedovršenim urbanističkim fenomenom Splita 3, jednim od najnaprednijih modernističkih naselja na svijetu koje je postalo nešto drugo

Betonski spavači na HRT-u

U nedjelju, 28. travnja, na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije, u tjednom ritmu od 20.40 kreće druga sezona dokumentarnog serijala "Betonski spavači", koja gradi priču oko moderne arhitekture u Hrvatskoj i prostoru bivše Jugoslavije.

Dok su u prvoj sezoni tema bili napušteni hoteli na jadranskoj obali, u novoj sezoni "Betonskih spavača", podnaslovljenoj "Nedovršene modernizacije", to će biti primjeri vrhunske modernističke arhitekture 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća.

Ona je svojim sadržajima, ali i prostornim koncepcijama, služila emancipaciji građana, a iako je priznata kao kulturno dobro, danas je prekrivena patinom nebrige i društveno-ekonomske nemoći da se revitalizira kao javno dobro.

Prva epizoda naslovljena "Zagrebački velesajam, nesuđeno središte grada" bavi se Velesajmom, koji je bio važan dio urbanog identiteta Zagreba i mjesto prezentacije brojnih tehnoloških dostignuća te modernih oblika i načina života koji će tek djelomično zaživjeti u svakodnevici građana Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije.

Izgradnja Velesajma bila je prva velika graditeljska akcija na južnoj strani rijeke Save, s vizionarskim projektom stvaranja velikog središta Novog Zagreba.

Ideja nije realizirana, a Zagrebački velesajam, zaštićen kao kulturno dobro – s 561.000 četvornih metara, 40 paviljona, 12 kilometara asfaltirane ceste i vlastitim vodocrpilištem – danas je u stanju poluživota: niti je napuštena industrijska zona niti je primjereno iskorišten.

Druga epizoda, "Uređaji emancipacije" bavi se arhitekturom koja postaje važan instrument poslijeratne obnove, multifunkcionalnim centrima ondašnje Jugoslavije – domovima kulture čija je ideja bila povezivati edukaciju, kulturu, zabavu i politički život.

Urbanističke zamisli i akcije nastojale su transformirati provincijalne gradove u globalne metropole, a mala mjesta približiti tada suvremenim kretanjima. Bit će posjećeno nekadašnje Radničko sveučilište "Moša Pijade" u Zagrebu, domovi kulture u Nikšiću i Kolašinu u Crnoj Gori te u Konjicu u BiH, te bivši Dom JNA u Komiži na Visu. Je li njihov opstanak moguć ili oni ostaju tek simbol velikih ambicija?

Od antike do modernizma

U trećoj epizodi serijal odlazi u Split, grad koji fascinira cijeli svijet svojim kontinuitetom urbane kulture od antičkih vremena do modernizma.

Epizoda "Split, između plana i kaosa" bavi se nedovršenim urbanističkim fenomenom Splita 3, jednim od najnaprednijih modernističkih naselja na svijetu, izgrađenim 70-ih godina prošlog stoljeća prema modernističkim načelima slobodnostojećih gradova pod slovenskim timom Mušič-Bežan-Starc.

No, paralelno uz izgradnju skladno proporcioniranih zgrada Splita 3, niče i divlja stambena gradnja koja ga okružuje.

Planovi i deregulacija koegzistiraju, uzorna uređenost sudara se s totalnim kaosom, trend rezultira gradom i njegovom suprotnošću. Suprotne se tendencije isprepleću, ali određena vremena donose dominaciju jedne od njih.

Forma grada preslika je društva, a u ovoj epizodi to će se pregledati na fascinantnom primjeru splitskog arhitektonskog kolaža.
Posljednja epizoda serijala donosi priču iz Skoplja.

"Grad koji je bio premoderan" priča je o nedovršenoj modernizaciji grada koji nije bio spreman na modernizam.

Nakon proglašenja makedonske neovisnosti i organskog razvoja grada Skoplja, 1963. godine dolazi do traumatskog reza u procesu razvoja i modernizacije grada katastrofalnim potresom.

Iste se godine organizira međunarodni natječaj za centar grada na kojem pobjeđuje Kenzo Tange, rodočelnik japanskog metabolističkog pokreta u arhitekturi i posljednje avangarde, koji s Isozakijem prvi put primjenjuje metabolističke koncepte izvan Japana.

Skoplje postaje globalni pokazni grad budućnosti i anticipira neke od koncepcija koje se tek danas ostvaruju, no ambiciozna ideja biva tek djelomično realizirana.

Ogoljena brutalistička arhitektura nežbukanog betona, istodobno arhaična i futuristička ne radi kompromise, već gradi novi svijet. No radi li se o megalomanskom projektu nemogućem za život?

U epizodi se dotiče i aktualna makedonska politička nomenklatura u pothvatu preokretanja povijesti kroz građenje, pa autentični modernizam zamjenjuje lažni barok koji predstavlja lažno konstruirani nacionalni identitet.

Seriju je režirao Saša Ban, scenarij uz njega supotpisuju Maroje Mrduljaš i Nevenka Sablić, a seriju je za HRT proizveo "Hulahop" d.o.o. Razvoj serije potpomognut je sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra.

Naslovnica Kultura