StoryEditorOCM
ZagoraSTRAH OKO CETINE

Najveći ‘bazen‘ vode u Dalmaciji pun je gotovo do ‘čepa‘, novi povodanj donio bi katastrofalne poplave u srcu Zagore

Piše Toni Paštar
16. svibnja 2023. - 10:13

Vodostaj akumulacijskog jezera Peruća jutros je dosegnuo razinu od 356,96 metara nad morem.

Tijekom posljednja 24 sata vodostaj je porastao za 80 centimetara i ima trend rasta jer hidroelektrana "Peruća" ne radi i iz akumulacije se ne ispušta voda. Tako je jutros na mjernom mjestu Šilovka, neposredno ispod brane i elektrane, protok bio samo šest kubičnih metara u sekundi, a prije četiri-pet dana iznosio je - 140 kubika.

Maksimalni vodostaj jezera je na koti od 361,5 metara nad morem. To znači da se u akumulaciju može primiti još nešto više od 100 milijuna kubika vode. Ako su trenutne padaline vrh vodnog vala tada će, zadržavanjem dotoka, akumulacija imati gotovo maksimalni kinetički potencijal električne energije, a cijelo područje nizvodno od brane bit će zaštićeno od nadiranja vode.

Ako bi se, pak, dogodila nova puna genovska ciklona, čiji je mogući potencijal novih stotinjak milijuna kubika vode u jezeru Peruća, HEP bi morao aktivirati evauacijske sustave, preljevnu ustavu i temeljni ispust. U tom bi se slučaju rijeka Cetina nizvodno razlika iz korita i poplavila veliki dio porječja.

image
Tom Dubravec/Cropix

Iako se posljednjih dana u cijeloj Cetinskoj krajini radi o neuobičajeno velikom povodnju za sada većih problema nema. Kakve će biti posljedice na poljoprivredne kulture znat će se tek poslije smirivanja vremenskih uvjeta. Poznato je, tek, da je dio kultura djelomično pod vodom, naročito na depresivnim lokalitetima pa unatoč stalnoj kiši poljoprivrednici na njive ulaze snažnim traktorima i plugovima radeći duboke brazde kroz koje bi voda s njiva istekla do odvodnih kanala melioracijskog susatava.

Na Biteliću je proradila ponornica Ponikva i razlila se na širem bitelskom prostoru, ali su prometnice, glavna županijska i sve lokalne i dalje prohodne. Budi se i bujica Raba u Maljkovu, ali još ne prijeti dijelu toga naselja niti dionici državne ceste Sinj - Vrlika - Knin.

U Čaporicama uz državnu cestu prema Cisti Provo i Imotskom, dva kilometra od Trilja, odronila se vela količina zemlje i kamenja, pa su na teren radi otklanjanja prijetnje prometu izišli radnici i mehanizacija Nadcestarije Sinj iz sustava tvrtke "Županijske ceste Split".

Ovakvim količinama vode na slijevu rijeke Cetine ponajviše se raduju u HEP-u. Dok se na jednoj strani vodostaji u akumulacijama Peruća i Buško Blato penju prema samom vrhu, u isto vrijeme obilni međudotok stvara mogućnost da hidroelektrana "Zakučac" kao najsnažnija hrvatska "centrala" sa svojih 576 instaliranih megavata može raditi punom snagom. Isti međudotok drži u pogonu i elektrane "Đale" i "Kraljevac".

image
Tom Dubravec/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. travanj 2024 04:20