TURCI ZAKOČILI ALKU ‘Ne možete na popis UNESCO-a’

Ako UNESCO prihvati nominaciju za sinjsku vitešku igru, bit će to jedan od najljepših darova Viteškom alkarskom društvu za njegov skori veliki jubilej 300. obljetnice utemeljenja Alke. Pred Odborom u Nairobiju naći će se prijedlozi za uvrštenje na popis 51 subjekta iz 29 zemalja.

Nominaciju nematerijalne kulturne baštine čovječanstva iz Hrvatske vodi Ministarstvo kulture preko svog Odjela za UNESCO na čijem je čelu načelnica Rut Carek, ujedno i glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO. Načelnica Carek predstavljat će Hrvatsku koja je u ovom četverogodišnjem mandatu članica Odbora, a u Nairobiju Rut Carek bit će i potpredsjednica

zasjedanja.

Posao za povjesničare

UNESCO kao specijalizirana organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu utemeljena je 1945. godine. Na popis svjetske baštine UNESCO je uvrstio 911 spomenika u 151 državi, i to 704 spomenika kulturne i 180 spomenika prirodne baštine, a 27 spomenika obuhvaćeno je u obje kategorije.

Od rujna 2006. godine UNESCO je odlučio da se pod zaštitu stavi i svjetska nematerijalna baština i za to je zadužio Međudržavni komitet za očuvanje nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

U tu kategoriju spadaju usmena tradicija, umjetničke izvedbe, društveni običaji, rituali i drugo.

Sinjani su među prvima inicirali da se i njihova viteška igra nađe na UNESCO-ovoj listi nematerijalne kulturne baštine svijeta, ali su alkarske nominacije zaustavljali predstavnici Turske.

Još uvijek “nabrijani” zbog događanja iz Domovinskog rata, pisci obrazloženja nominacije previše su se uživjeli pa su nedavnu prošlost prenijeli na onu davnu. Takvo obrazloženje zasmetalo je predstavnicima Hrvatskoj prijateljske Republike Turske pa je nominacija povučena.

U povijesti znani Mali ili Sinjski rat, kada je oko 700 branitelja Sinja odoljelo napadu oko 60 tisuća vojnika seraskera Mehmed-paše Ćelića, dogodio se prije 295 godina. Što se tih kolovoskih dana 1715. godine stvarno događalo, trebaju razjasniti povjesničari.

Sinjani su utemeljili i u gotovo tri stoljeća dugom kontinuitetu održavaju Alku kroz koju slave ljudsku hrabrost, junaštvo, viteštvo, čast, domoljublje i slobodu, a to su univerzalne vrijednosti čovječanstva.

Istanbulski arhivi

To je delegacija Viteškoga alkarskog društva, Grada Sinja i Svetišta Gospe Sinjske kazala i bivšem veleposlaniku Republike Turske u RH Amuru Apaydinu koji ih je prošle godine primio u svojoj zagrebačkoj rezidenciji.

Sinjani su upoznali turskog poklisara s proslavom 300. godišnjice Alke i u tom ga kontekstu zamolili za pomoć u pribavljanju povijesnih dokumenata kako bi se Sinjski rat rasvijetlio i s druge strane, jer do sada se na njega gledalo samo iz fokusa mletačkih povijesnih izvora.

Veleposlanik Apaydin odazvao se molbi te se Sinjanima stavio na raspolaganje da ih poveže s turskim Ministarstvom kulture, Istanbulskim sveučilištem i povijesnim carigradskim arhivima u Istanbulu.

Sa zadovoljstvom je prihvatio poziv na Sinjsku alku, ali je sa žaljenjem naknadno izvijestio da zbog odsutnosti iz Hrvatske u vrijeme održavanja Alke nije u stanju biti u Sinju.

Njega je u međuvremenu u zagrebačkoj rezidenciji zamijenio novi turski veleposlanik Burak Özügergin.

Da su “ratne sjekire” između carigradske turske i mletačkog Sinja davno zakopane, svjedoči i dokazano prijateljstvo Republike Turske koja je među prvima priznala Republiku Hrvatsku, a turski predsjednik Sulejman Demirel bio je vodeći državnik na sprovodu prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Sve su to razlozi da se Turska ne bi trebala i vjerojatno neće protiviti uvrštavanju Sinjske alke na popis UNESCO-a. Poslije svega Sinjani s razlogom očekuju radosnu vijest iz Nairobija i ako ona bude pozitivna, a drukčija ne bi smjela biti, oglasit će se mačkule slavlja.