Dalmacija Split

ništa nova

Nacrt splitskog Masterplana je kopija rada američkih 'prodavača magle', a zaživi li ovaj prijedlog, na Istočnoj obali imat ćemo hotel do hotela

ništa nova

U palači Milesi, koju vodi HAZU, gradonačelnik Andro Krstulović Opara je na razgovoru s akademicima kazao da Splitu nije potreban urbanistički zavod. Akademik i ugledni arhitekt Dinko Kovačić istaknuo je kako će pravo vrijeme nastupiti kad Splićani budu vodili i gradili svoj grad. No, gradonačelnik je to odbio, rekavši da Splićanin neće ići jedan protiv drugoga, te da je ovakve projekte lakše raditi s distance, pravdajući zašto je angažirao Austrijance za projekt “Split United”, koji još zove “zaokretom u budućnost”. No, koliko je doista riječ o nečemu novome, a koliko je to samo prežvakavanje starih koncepata?

Dobar dio onoga što je dosad predstavljeno u Nacrtu masterplana za Kopilicu i istočnu obalu Gradske luke seže još iz vremena projekta AFCO. Naziv dolazi od tvrtke američkih tobožnjih developera, a zapravo prodavača magle, koji su obećavali brda i doline, ali od svega nije bilo ništa. Njihove ideje, koje su došle nekoliko godina nakon što je ukinut Urbanistički zavod, legle su na vrlo plodno tlo. Naime, unatoč tome što je struka dočekala projekt AFCO na nož, ismijala ga i argumentirano iskritizirala, svi su prijedlozi “developera” otada potiho ušli u urbanističke planove. Dapače, sada se slične ideje javljaju i kao megaplanovi spasenja posrnuloga grada s Masterplanom za Kopilicu i istočnu obalu Gradske luke.

No, pođimo redom.

Pred 19 godina u hotelu “Marjan” predstavljen je projekt koji je splitsku luku planirao kao monofunkcionalnu turističku cjelinu, s velikim hotelima na zapadnoj i istočnoj strani. Gradska luka bila bi izdvojena cjelina, a skupi resort sniman nadzornim kamerama. Amerikanci su čak htjeli određivati izgled komunalne opreme po gradskoj jezgri. Njihove ideje bile su lijep primjer turizma kao okupacije teritorija drugim sredstvima umjesto vojnih.

Projekt AFCO predviđao je da Gradska luka postane matična luka (homeport) za kruzere, a da se trajekti presele u sjevernu luku, s druge strane splitskog poluotoka, ne mareći što bi to lokalnim ljudima produžilo plovidbu za više od pola sata.
Homeport za kruzere

Možda najvažnije, bio je to prvi put da je netko planirao turizam bez Splićana. Naime, na simulacijama su se vidjeli bezbrižni turisti u novom ambijentu luke, ali ne i lokalno stanovništvo. Nitko onda nije očekivao da će takav tip turizma, u kojem stranci gledaju strance bez domaćih ljudi na vidiku, jednoga dana, nažalost, postati gorka stvarnost u našim obalnim gradovima.

Također, AFCO je potaknuo davno zaboravljenu ideju da se glavni željeznički kolodvor preseli u Kopilicu, a da do trajektne luke vozi samo “laka željeznica”, kako su je prozvali. To je predloženo, zapravo, zato da se skrate kolosijeci na Istočnoj obali radi gradnje hotela. Htjeli su u Kopilicu izmjestiti i autobusni kolodvor, a u luci ostaviti terminal za autobuse koji bi iskrcavali putnike.

Nakon što je projekt propao, ondašnji novi GUP je 2005. odredio da se u Kopilicu sele budući glavni željeznički kolodvor i međunarodni autobusni kolodvor. Također, po GUP-u je gotovo čitava Zapadna obala, od zgrade izvršne vlasti Banovine do bivšega hotela “Ambasador”, pretvorena u zonu T1, što znači područje namijenjeno za hotele, što je i AFCO zamislio.

Počeli su dolaziti i kruzeri, svake godine sve više, jer je Lučka uprava, s Brankom Grgićem na čelu, inzistirala na ugovaranju dealova sa stranim kompanijama govoreći kako je takav turizam dobar biznis za Split.

Godine 2007. Vlada RH je na zahtjev Grada Splita odlukom o razvrstavanju željezničkih pruga omogućila da se glavni željeznički kolodvor u Splitu premjesti iz Gradske luke u Kopilicu. Naime, Vlada je promijenila kategoriju pruge iz međunarodne u lokalnu na dijelu između ondašnjega glavnog kolodvora u luci i Kopilice. To je učinjeno kako bi se skratile tračnice u luci, te da bi preostalih 45 tisuća kvadrata u vlasništvu Hrvatskih željeznica, u skladu s GUP-om, bilo prenamijenjeno za hotele, kongresne dvorane i druge javne sadržaje.

Dakle, ideja da se autobusni i željeznički kolodvor izmjeste nije nastala zbog prometne gužve, jer 2007. nije bilo riječi o ozbiljnom turizmu u Splitu.

Međutim, unatoč tome što je projekt AFCO naišao na upornu podršku svih gradskih vlasti, ništa od njegovih ideja nije se ostvarilo. U Splitu nije profunkcionirao homeport za kruzere. Dapače, nema ga nigdje kod nas, govori se o luci Gaženica kod Zadra, ili o Dubrovniku, ali Split nitko više ne spominje.

Nadalje, na Zapadnoj obali je, poslije dugo muke, pokrenuta izgradnja novog hotela na mjestu bivšeg “Ambasadora”. Sve drugo stoji na mjestu. Unatoč svim pričama gradskih vlasti, Banovina nije iznajmljena za hotel, kao ni zgrade Socijalnog i Mirovinskog, iako su sve po GUP-u u zoni hotela, a ne poslovnih ureda. Hotel “Marjan” doživio je tragediju.

’Zaokret ka budućnosti’

Ni Istočna obala nije se pokrenula. Kad je Baldasar na početku mandata pokušao podgrijati ideju o premještanju željezničkog i autobusnog kolodvora u Kopilicu, opet je naišao na oštre kritike, osobito starijih urbanista i “prometaša”, koji su smatrali da je šteta razbiti vrijedni prometni resurs u trajektnoj luci, gdje je čvorište željeznice, ceste i mora.

A sad je i Opara zaigrao na kartu projekta AFCO. Doveo je u Split austrijsku tvrtku “IC Consulenten”, koju je zapravo odabrao EBRD, koji financira Masterplan za Kopilicu i Istočnu luku, ali gradonačelnik je to, poput Ivice Škarića prije dva desetljeća, pompozno prozvao “zaokretom ka budućnosti”.

Međutim, Masterplan se nastavlja na AFCO priču – predstavlja kao originalnu ideju preseljenje željezničkog i autobusnoga kolodvora u Kopilicu, a umjesto prijašnjeg izraza “gradski metro”, za vožnju do luke koriste sintagmu “shuttle servis”.

Također, oni su do ekstrema razvili ideju o gradnji hotela na Istočnoj obali, što bi bio završni čin turistifikacije gradske luke posve u stilu AFCO-a. Tome su dodali tristotinjak elitnih stanova, koji bi u sezoni vjerojatno bili luksuzni apartmani.

Nadalje, autori Masterplana su u dogovoru s Lučkom upravom predvidjeli da se u Kopilici organizira RoRo luka za tranport kamiona koji bi prevozili terete na otoke. No, u AFCO maniri, a nakon konzultacija s Lučkom upravom, otvorili su mogućnost da se i za osobne automobile promet trajektima za otoke preseli u Kopilicu. Premda tvrde da se to ne bi odnosilo na preseljenje putničkog prometa, zapravo bi, jer su kod nas trajekti dizajnirani da prevoze aute i putnike. Osim katamarana, splitska luka nema druga plovila za putnički promet na otoke, a pitanje je koliko bi vlasnika htjelo putovati odvojeno od svojeg automobila.
Lučka uprava ovo gura jer planiraju nova proširenja za kruzere i novu infrastrukturu u Gradskoj luci. Dakle, i na taj se način nastavlja priča koju su Amerikanci započeli, “čišćenje” luke u središtu grada od lokalnog življa radi turizma.

Stručnjaci sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose, koji su radili studiju za Masterplan, kažu da bi Split trebalo demografski obnoviti sa stambenim bumom. Ali Austrijanci kažu da su, vođeni europskim trendovima, predvidjeli puno malih jeftinih stanova u Kopilici za samo 2,2 osobe u prosjeku, što baš ne zvuči kao reprodukcijski rasadnik. Također, potpuno je nejasno kako bi se riješio promet oko Kopilice, jer od spojeva s kontaktnom zonom ponuđeni su samo nadvožnjaci nad Ulicom Domovinskoga rata po kojima bi išli pješaci i biciklisti.

No, koliko bi automobila generiralo 9000 planiranih stanova i koliko bi oni opteretili okolni promet, koji je sada već pregust? O tome smo tek čuli savjet izrađivača Masterplana da će više trebati koristiti javni prijevoz. Ne vidimo po čemu je ovo urbanističko viđenje različito od zagušenja prometne infrastrukture koju već godinama po gradu stvaraju neprimjerene interpolacije. Svima koji imaju problema s garažama i prometnim gužvama može se reći: “Ne kupujte aute, koristite javni prijevoz.” Ispada da smo sami krivi, a ne urbanistička mafija, zar ne?

Neke stvari koje Masterplan nudi čak su ispod normi Baldasarovih izmjena GUP-a koje nisu prošle na Gradskom vijeću. Naime, u Masterplanu se ne vide normativi za zelenu infrastrukturu. Drvoredi se ne spominju, navodi se samo jedan park. Ali pitanje je kolike su šanse za njegovu realizaciju, jer otprilike na toj lokaciji Grad već sada namjerava napraviti parkiralište za 48 turističkih autobusa. U neprihvaćenim izmjenama GUP-a za Kopilicu pisalo je da se ulica Domovinskoga rata mora očuvati tako da se sa sjeverne strane osigura zaštitni pojas zelenila širok najmanje deset metara od njezina punog profila. Također, tražilo se da se prije ikakvih gradnji u Kopilici izradi prometna studija koja će dokazati da se neće ugroziti promet u Ulici Domovinskoga rata, Hercegovačkoj, na Komulovića putu i Putu Stinica, odnosno da je prije gradnje potrebno te ulice zbog očekivanog povećanja prometa rekonstruirati novim trakovima, nogostupima ili deniveliranim raskrižjem. Ideju o pješačkim cestama koje će kao nadvožnjaci prelaziti preko Ulice Domovinskoga rata Masterplan je preuzeo iz predloženih izmjena GUP-a.

Jedna od najvažnijih stvari – Masterplan je najavljen kao da će riješiti brige prometnog zagušenja ljeti u jezgri. GUP je još 2005. propisao da se mora izraditi prometna studija za Kopilicu i Istočnu obalu Gradske luke. No, autori su rekli da nisu sigurni hoće li Masterplan riješiti spoj prometa Istočne obale s kontaktnom zonom iz koje se promet slijeva u trajektnu luku. Također, sada se može s trajekta automobilima izlaziti prema Zagrebačkoj, Zvonimirovoj i Jadranskoj ulici, a po Masterplanu, moglo bi se ići samo kroz budući tunel koji bi jednosmjerno vodio do Pojišanske.

Elitni stanovi, hoteli...

Što se tiče garaža na Istočnoj obali Gradske luke, Masterplan je u očitoj koliziji sa sadašnjim GUP-om. Kao rasterećenje problema s parkiranjem GUP propisuje da se na Istočnoj obali luke izgrade garaže s tisuću parkirnih mjesta. Nasuprot tome, po Masterplanu garaže se smiju koristiti samo za buduće “hotele, stanove i kongrese”. Za javne garaže autori Masterplana kažu da ih moderni gradovi ne trebaju jer tamo zjape prazne, zato što ljudi koriste javni prijevoz?!

Masterplan se ustvari oslanja na Zaključak Vlade RH sa sjednice održane u Splitu u svibnju 2018. godine. Tada je, naime, Vlada poduprla “Projekt povezivanja brzom prigradskom željeznicom kolodvora Split, u trajektnoj luci Split (Istočna obala), sa Zračnom lukom Split te izgradnju intermodalnog čvora novog glavnog kolodvora Split (Kopilica)”.

Ono što je malo poznato jest da je ovaj infrastrukturni projekt procijenjen na čak 1,1 milijardu eura, stoga mora biti pod rigoroznim nadzorom EU-a. Projekt obuhvaća izradu studijske i tehničke dokumentacije, studije izvodljivosti, analizu troškova i koristi, izmjenu i usklađenje prostornoplanske dokumentacije, izradu studije utjecaja zahvata na okoliš, idejne projekte s ishođenjem lokacijske dozvole, rješavanje imovinskopravnih odnosa, izradu glavnih projekata, ishođenje građevinske dozvole i izvođenje radova.

Po nekim procjenama, za realizaciju će trebati desetak godina. Ono što je zanimljivo iz naziva projekta jest da su krajnje točke povezivanja prigradskom brzom željeznicom Zračna luka Split i trajektna luka u Splitu.

Ako se bolje pogledaju materijali Austrijanaca, željeznički terminal na Istočnoj obali veći je od onoga u Kopilici, premda bi se očekivalo da je obratno. Zgrada terminala u trajektnoj luci išla bi otprilike od nathodnika sve do sadašnjeg željezničkog kolodvora. Prizemlje bi bilo “otvoreno za trgovine i urede, F & B itd. s četiri, pet mogućih nivoa iznad”. Visina je do 22 metra. Dakle, riječ je o priličnom volumenu koji bi parcelu HŽ-a pretvorio u atraktivnu lokaciju, a koju bi oni mogli zadržati jer bi ispod zgrade terminala željeznička pruga bila ukopana šest metara pod zemljom. Nasuprot tome, u Kopilici bi željeznički terminal bio višestruko manji. Dapače, ucrtan je poprečno, preko više kolosijeka, što vjerojatno znači da bi se nalazio iznad željezničkog čvorišta, osobito jer je planiran na mjestu gdje bi se postavio nadvožnjak za pješački i biciklistički promet.

Autobusni kolodvor u Kopilici bio bi veći nego što je sadašnji u Gradskoj luci, gdje bi bila autobusna stanica za iskrcaj i ukrcaj putnika.

Hoteli bi se na Istočnoj obali proširili dokle sada seže pruga. Ispod Katalinića briga hoteli bi ušli do kraja zapadnog dijela uvale Bačvice. Toliko daleko nije ni AFCO sezao.

No, tristo elitnih stanova, osim lokacije, ne bi bilo u čarobnom okruženju. S istoka bili bi ispod zida od usjeka pruge, a sa zapada ispred njih bili bi hoteli, čak i novi rotor. Dapače, elitnijim se mogu smatrati stanovi iznad luke u zgradi arhitekta Stanka Fabrisa iz 1955. godine s koje puca odličan pogled.

Jedino čega još nema od ideja AFCO projekta jest kasino na Istočnoj obali. No, Opari je na početku mandata došla veleposlanica Filipina s investitorima zainteresiranim za kasina i hotele na Istočnoj obali, a on je rekao kako će “papirologija” i gradnja tamo biti dugotrajan proces. Dakle, čak ni taj segment nije isključen.

Je li ovo doista bolje od onoga što bi mogao smisliti novi urbanistički zavod u Splitu, kad bi mu se pružila prilika?

 

Naslovnica Split