Do 21. ožujka, deset dana nakon što je u podzemne vode na lokaciji predviđenoj za gradnju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici ubrizgana posebna boja za trasiranje, ni na jednom od promatranih izvora ta se boja nije pojavila.
Potvrđeno nam je to neslužbeno na Hrvatskom geološkom institutu. Monitoring se, osim na izvoru Jadra i Žrnovnice, provodi i na Pantani kod Trogira te na nekoliko lokacija povezanih uz sliv Krke. Deset dana nakon što je upumpana u jamu kod Lećevice, nigdje u uzorcima vode nije pronađen traser, čime su potvrđena sva ranija detaljna istraživanja.
Do novog trasiranja došlo je zbog protesta aktivista koji se protive gradnji Centra. Utvrđeno je da je posljednje trasiranje provedeno u uvjetima srednjih i niskih voda, a po pravilniku koji regulira to pitanje traži se ispitivanje u uvjetima visokih podzemnih voda.
U prošlom trasiranju boja se pojavila nakon 66 dana. Rok u kojem se boja pojavi bitan je zbog razine zaštite koja se traži za gradnju objekata. Ako bi se pojavila unutar 24 sata, objekt poput Centra se ne bi moglo graditi. Unutar sljedećih deset dana bila bi riječ o trećoj zoni zaštite voda, gdje se traže posebni uvjeti gradnje, a izvan tih deset dana riječ je o četvrtoj zoni zaštite. Projekt Centra zadovoljava uvjete treće zone.
Naime, svi objekti imaju predviđenu vodonepropusnu zaštitu, te se sva upotrijebljena voda prikuplja i pročišćava do razine tehnološke vode, kaže ing. Danijel Dujmović projektant CGIO Lećevica:
- Kako bi se spriječila mogućnost da procjedne i ostale vode završe u podzemlje, podovi svih postrojenja odnosno objekata koji mogu biti potencijalni zagađivači - za mehaničku i biološku obradu i servisne zone - bit će izvedeni vodonepropusno te će biti zaštićeni vodonepropusnom membranom - kaže Dujmović te navodi tehničke detalje:
- Površina na kojoj su smještene kazete bit će izvedena na slojevima: prirodna podloga (temeljna stijena), izravnavajući sloj debljine 50 cm, glineni materijal debljine 50 cm ili bentonitni "tepih", geomembrana (HDPE folija) debljine 2,5 mm, drenažni sloj granulata debeo 50 cm s odvodnim cijevima za procjedne vode te zaštitni sloj geotekstila.
Sličan Centar izgrađen je u Ljubljani, napominje Dujmović, i riječ je suvremenom pogonu za obradu otpada u kojem se nerazvrstani otpad obrađuje kako bi se izvukli materijali koji se mogu reciklirati. Od biološkog otpada se proizvodi kompost, dok se ostatak prerađuje u RDF, pogodan za spaljivanje. Sve se odvija u zatvorenim halama s ugrađenim filterima, pa tako nema niti neugodnih mirisa. Osim toga, kaže Dujmović, netočne su priče kako u projektiranju nije uzeto u obzir da je riječ o trusnom području.
Centar bi na krovovima objekata trebao imati instaliranu solarnu elektranu, pa bi tako bio i energetski potpuno samodostatan.
Ponovno trasiranje određeno je nakon što je ministar zaštite okoliša Slaven Dobrovićukinuo rješenje o usklađenosti objekta s okolišem. Kako je sada očito da je svih prethodnih 46 trasiranja u zadnjih pola stoljeća na ovom području precizno odredilo slivne vode Jadra i ostalih izvora, kao i da su zone vodozaštite u županiji točno određene, za očekivati je da bi izdavanje dozvola za Centar trebalo teći bez problema.
Osobito s obzirom na činjenicu da je Gradsko vijeće Splita zaključilo kako se na deponiju Karepovac neće graditi postrojenje za obradu otpada, na čemu je inzistirao upravo Dobrović, čime "rok trajanja" Karepovca istječe za nekih godinu dana. Godinu dana predviđen je rok gradnje Centra u Lećevici nakon što se ishode sve dozvole.