Meteorolozi nisu bili toliko popularni u medijima kao danas, a mediji se nisu toliko zanimali za meteorologiju, no oni koji se sjećaju te redovito bilježe sve rekorde u posljednjih stotinu i više godina zapisali su tada kako je taj pakleni srpanj Splitu donio i najvišu temperaturu u povijesti od čak 38,6 stupnjeva.
Prije tog paklenog srpnja, koji je žario i palio i u kontinentalnim krajevima, suša je zabilježena i tri ljeta prije, jer je 1947. godine na Savi kod Zagreba počela najintenzivnija hidrološka suša, koja je trajala čak 126 dana ljeta.
Iz godine u godinu bilo je sličnih ljeta, a osamdesete su, kako navode u Državnom hidrometeorološkom zavodu, donijele apsolutni rekord od čak 42,8 stupnjeva, a ovaj se temperaturni maksimum zbio u prvim danima kolovoza, točnije 4. kolovoza 1981. godine u Pločama.
Hoće li se rekordi premašiti ove vruće 2015. godine, to je još neizvjesno, no u posljednjih nekoliko godina, kažu nam klimatolozi, ovakva duga vruća i sušna ljeta još su intenzivnija, a svemu su uzrok klimatske promjene. Upravo zbog tih promjena, meteorološki ekstremi poput velikih hladnoća, pa zatim velikih suša, pijavica i podizanja mora, bit će češća, najavljuje nam Tomislav Kozarić, meteorolog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
– Prema najnovijim izvješćima Međunarodnog panela o klimatskim promjenama, sve češći i jači meteorološki ekstremi posljedica su klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Dugotrajnih vrućih i sušnih razdoblja bilo je i prije u prošlosti, isto tako i hladnijih s mnogo oborina, no ipak, u posljednjih 20 godina na području Europe učestalija su toplija ljeta i blaže zime – objašnjava Kozarić.
Upravo takva toplija ljeta prate nas posljednjih nekoliko godina, no lani smo, za razliku od ove godine, imali kišni srpanj, što opet dovoljno govori o nepredvidljivosti vremenskih prilika. Nakon takvog ljeta sve su oči bile usmjerene prema ovom lipnju, koji je bio u znaku kiša, no završio je ponovno topliji od prošlih, a smijenio ga je vrući srpanj, s kojim je stigao afrički zrak i azorska anticiklona.
– Naše je područje već duže vrijeme pod utjecajem povišenog tlaka zraka i ogranka azorske anticiklone. U takvoj sinoptičkoj situaciji pritječe vrlo topao i suh zrak s područja Mediterana i sjeverne Afrike – govori Kozarić.
– U ovom srpnju Split se približio povijesnom rekordu iz 1950. godine, a temperatura je iznosila čak 38,1 stupanj – kaže nam Rade Popadić iz “Crometea”, udruge meteorologa amatera koji još od 2003. godine bilježe sva meteorološka zbivanja u našoj regiji i šire. Za njih je itekako bila zanimljiva ta 1950. godina, koja je Splitu donijela apsolutni rekord.
Ovo je ljeto još toplije jer su vrućine trajale cijeli srpanj. Za povijesni splitski rekord nedostajalo je pola stupnja, no rekordi su zato padali u okolici.
– Na kaštelanskom su području, točnije u Zračnoj luci u Resniku, izmjerena rekordna 39,4 stupnja i tako je za 0,3 stupnja premašen dosadašnji apsolutni rekord zabilježen 25. srpnja 1988. godine. U isto vrijeme u zaleđu tih područja prvi put je temperatura dosegla 40 stupnjeva, i to u hladu – kaže Popadić
– Znamo da je prva polovina godine najtoplija dosad na globalnoj razini, a taj se trend nastavlja i u srpnju. Zato bi bilo neobično kad rekordno topao srpanj na globalnoj razini i rekordno topao srpanj u Dalmaciji ne bi bili u vezi – govori Popadić.
Teško je reći što se može učiniti, jer klimatske promjene i globalno zagrijavanje uvjetuju mnogi faktori, od kojih je čovjek, kaže Popadić, samo kockica u toj slagalici. No, na svima je nama da se dobro zamislimo jer je ono što kažu klimatolozi doista zabrinjavajuće.
– Ako se ostvare predviđanja klimatologa do kraja stoljeća, odnosno kretanje globalne temperature, onda bi ljeto kao ove godine bilo uobičajeno, a zamislite, uza sve rekorde koje imamo, more je već na mnogim mjestima 30 stupnjeva – kaže Popadić.
Međutim, globalna klima izrazito je kompleksna te nitko ne može sa sigurnošću reći što nas očekuje.
– Mnogi su znanstvenici ove godine došli do zaključka da će od 2020. do 2035. godine doći do stoljetnog minimuma Sunčeve aktivnosti i to su povezali s mogućim nastupanjem “malog ledenog doba”, kakvo se, primjerice, pojavilo prije oko 500 godina u Europi – kaže Popadić.
Teško je reći što će se doista dogoditi, no neosporno je da pridonosimo zagrijavanju, u kojem su moguća i povremena hladna razdoblja.
U svakom slučaju, krajnje je vrijeme da se svi zamislimo jer smo, htjeli to ili ne, suvremenici globalnog zagrijavanja i meteoroloških ekstrema.
Rekord od 43 stupnjaŠto nam donosi kolovoz, upitali smo Tanju Renko iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.– Prema sadašnjoj situaciji, nakon vrućeg početka mjeseca, i u nastavku mjeseca očekuju nas slične i više temperature, a posebno se to odnosi na Dalmaciju – kaže Renko. U Dalmaciji se tako nastavljaju toplinski valovi, a vrlo lako bi se moglo dogoditi i obaranje apsolutnog rekorda iz 1981. godine, kad je u Pločama izmjereno 42,8 stupnjeva. |