StoryEditorOCM
DalmacijaNedostatna sredstva za odstranjivanje uništavajuće alge

Iz Zagreba se ne vidi Caulerpa taxifolia

Piše PSD.
25. kolovoza 2008. - 12:28

Ronioce u čupanju caulerpe čeka veliki posao / Tonči DULČIĆ  
Udruga za zaštitu i očuvanje jadranskog podmorja 'Bios' iz Splita ove je godine provela čak četiri akcije uklanjanja invazivne alge Caulerpa taxifolia u Starogradskom zaljevu.

Jedna je bila izvidna, dvije su se odnosile na postavljanje plastičnih crnih folija i mamutiranje, a posljednja na uklanjanje ranije postavljenih folija. Uz njene članove/volontere u akcijama su sudjelovali još ronioci klubova 'Delfin' i 'Sunce', te znanstvenici s Instituta za oceanografiju kao konzultanti koji inače rade monitoring alge na tom i drugim područjima.

- Alga je u Starom Gradu, južno od trajektnog pristaništa, uočena još 1994., a radilo se o prostoru od tek 200-tinjak četvornih metara, da bi za 10 godina pokrila čak 70 ha na obje strane zaljeva. Udruga je, zavisno od financijskih sredstava, algu uspjela zadržati i svesti na otprilike 40 ha prijašnje površine. Izdvojena naselja kao što su rt Kabol, Radočin dol, vala sv. Ante, rt Baba i uvala Zelenikovac u potpunosti su sanirana i odstranjena – ustvrdio je Duško Dančuo, ronilački instruktor koji je aktivno uključen u vođenje i realizaciju projekta.

Dakle, entuzijastima iz 'Biosa' ostaje najzahtjevnija izdvojena lokacija kod trajektnog pristaništa, a njihov rad i dalje otežava kavitacija brodskih propela i bowthrustera koji algu kidaju i raznose diljem zaljeva.

Tako zapravo nastaju novi lokaliteti koje se mora sanirati čim prije jer će Caulerpa taxifolia u protivnom svojim agresivnim širenjem vrlo brzo prekriti autohtone alge i poremetiti krajobraznu raznolikost.

- Borba protiv invazivnih algi zasigurno bi bila još i uspješnija kad bi Vlada RH u svom proračunu predviđala sredstva za spas Jadrana. Tragedija je ipak kad se iz Zagreba ne vidi što je ispod mora, a često niti ispod tepiha, budući da se potrebna sredstva kreću na razini od samo 100-tinjak tisuća eura godišnje. Stoga se moramo zapitati imamo li mi Strategiju zaštite podmorja i jesu li nam stručne osobe na određenim pozicijama – kazao je Dančuo, dodavši da se u podmorju vrlo često pronalaze pune vreće otpadaka, plastične boce, čaše, auto gume, štednjaci, a ponekad još lešine i iznutrice, pa bi i to područje trebalo čim prije regulirati.

Mirko CRNČEVIĆ / epeha

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. svibanj 2024 20:12