Invazija fazana na Čiovu: "Sve su nam potamanili, nema pome koju nisu počokali!"

Stanovnici Žednog na otoku Čiovu ovo ljeto u velikim su mukama. Iako im fazani iz obližnjeg lovišta godinama stvaraju probleme, kažu da je ovogodišnja najezda, zbog velikih suša, nezapamćena. Potamanili su im sve povrtlarske kulture, a posebna poslastica su im rajčice.

- Evo, samo pogledajte što su mi učinili. Počokali su mi sve pomidore koje uzgajam za svoju familiju. U jednom danu u vrt uđe njih desetak, cijelo jato, kljucnu gotovo svaku pa nam ih se poslije gadi jesti, a strah nas je i od zaraze - kaže Davor Maravić.

Kako bi zaštitio povrtlarske kulture, vrt svake godine ograđuje, no ni to mu ne pomaže jer se oni, veli, probiju kroz mrežu. Dodao je kako Žednjani probleme s fazanima imaju otkako je u mjesto došla voda.

- No, lovci ih puste u lovište, nemaju jesti ni piti pa moraju ići u potragu za tim. Međutim, nama stvaraju štetu i to nije dobro - negoduje Davor. I brat mu se Marin jada kako s njima ratuje proteklih desetak godina.

Brige zadaju i zečevi

- Svake godine mi opustoše ljetinu. Pa, ljudi moji, ima ih na svakom koraku. Žalio sam se, ali mi je rečeno da ću platiti kaznu ako mi fazan ili zec uđe u mrežu i ugine. Zar to nije nelogično? - pita se Marin, kojemu su dodatne brige zadali i zečevi.

- U dvi noći izili su mi cili fažol pa sam ga mora izguliti, a u podne, dok san vadija kumpire, oni su za mnom grickali - dodao je.

- Ja sam taj problem pokušala riješiti tako što sam otišla u trgovinu, kupila mrežu i ogradila vrt. Bilo je učinkovito na dijelu gdje su nam posađene rajčice, ali tamo gdje je blitva, napravili su pravi aerodrom - kazala je Dijana Miše Hrabar.

- Što, vi ne bi dali jadnim beštijama jesti. Neka jedu, bit će za njih i za mene - našalio se Cvjetko Jerebar. Vjekoslav Maravić već četiri godine uopće ne sadi ljetinu.

- Moga bi svašta imati, koji vrt i koja voda. Ali fazani sve potaracaju, a ne zaostaju ni divlje mačke ni psi lutalice. Susjed mi je posadija pome i kukumare, a ne možeš od žalosti gledat šta su učinili fazani, i to su došli oni mladi. Sve su mu opustošili .To je veliki problem ovoga mista i dobro da se o tome piše - poručio je.

Od Marina Maravića doznajemo kako su se, dok je on 1995. godine bio predsjednik Mjesnog odbora, žalili Županijskoj udruzi za lovstvo, te kako je lovni inspektor izišao na teren i ustvrdio da se ništa ne može učiniti, nego da mještani moraju ograđivati svoja polja i vrtove.

- Čak smo razmišljali da Lovačkom društvu iz Trogira zabranimo da u lovišta pušta fazane. Čini mi se da se o ovom problemu konačno treba ozbiljno sjesti i porazgovarati s njezinim čelnicima, inače će ostati nerješiv - govori Maravić.

Dodao je kako su se Žednjani istrošili kupujući mreže za zaštitu.

- Ma, oni je isto probiju i uđu. Ne zaboravite, fazani i lete. Svaki zna izleći do petnaestak jaja. Zamislite koja je to invazija. Bilo je mještana koji bi se obračunali s tom divljači preko nišana, kamenjem i drugim alatima. Onih koji bi ih rado iz trapule pravo u lonac ili u škrinju. Jedan nas je upitao jesmo li znali da su “gulozi” i na dinje. A na što nisu, odgovaramo. Teško, teško pitanje, sa smiješkom nam je uzvratio.

‘Oštećeni, javite se za savjet!’ Tajnik Lovačkog društva Trogir Duje Coce poručio je Žednjanima da moraju više voditi računa o zaštiti vrtova i polja, te da društvo poduzima iste mjere. - Oni koji su oštećeni, neka nam se jave. Spremni smo im dati savjete. Ne možemo sve fazane poubijati. Ovo ljeto je ekstremno vruće pa se spuštaju u mjesto radi vode. Inače, mi svake nedjelje u lovišta opskrbljujemo kamenice vodom. Spomenuti problem nije samo u Žednom. Ima ga i u Slavoniji, gdje divljači ima tri puta više - dodao je Coce. Podsjetio je kako su fazani koji rade štetu u Žednom prošlogodišnji koji su u lovište pušteni u listopadu (njih 150), dok ih se ove godine nije puštalo.