StoryEditor
SplitPriča o potkornjaku

Vizualna umjetnica Hana Lukas Midžić autorica je ekološkog bontona i priče za djecu o Marjanu: Plakala sam dok sam gledala kako sijeku stabla

Piše Jasenka Leskur
7. siječnja 2021. - 18:22

 Splićanka sa zagrebačkom adresom, kiparica Hana Lukas Midžić, autorica je još jedne slikovnice o Marjanu – nakon prve pod nazivom "Idemo na Marjan!" napisala je i ilustrirala ekološki bonton i poučnu priču za djecu "Volimo Marjan!" Prva priča bila je o upoznavanju marjanskih biljaka i životinja te o pravilima ponašanja u prirodi, a ova druga je nastala kao odgovor na neprilike u park-šumi: napad potkornjaka, sušenje borova i sječu šume. Glavni junaci su golub Frane i vrabac Toma, oni su pripovjedači, a slikovnica ima dodatak – Radne listiće koji djecu uče kako postati čuvar prirode.

image
Neja Markičević/Cropix

Prije svega treba reći da je ova zagrebačka vizualna umjetnica jako vezana za svoj rodni grad i naročito Marjan, te da ovo za nju nije bio samo "jedan posao u nizu":

- Kako sam većinu vremena u Zagrebu, cijelu dramu na Marjanu sam pratila preko interneta. Sve mi je to izgledalo jako kataklizmički. Rasplakala sam se nekoliko puta kad sam vidjela sva ona debla, a sin me pitao da "tko mi je umro". Imala sam stvarno osjećaj kao da mi netko umire! A onda mi se javila Antonela Čmrlec iz Službe za edukaciju i promociju Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan da napišem opet slikovnicu i to mi je bio znak da nešto moram napraviti. Nešto što nije plačljivo, nego konstruktivno, da daje nadu. Mom sinu, "šestašu", već je "puna kapa" koliko su ljudi grozni i koliko uništavaju prirodu. Pa sam odlučila da u mojoj priči ostavim otvorenu nadu da se to može popraviti, da ne možemo samo stati na tome "grozni smo" i "to je tako". Ne, nego da otvorimo prostor za traženje rješenja. Tako da je taj dio priče za moga sina, da ga mogu utješiti, da mu kažem da ljudi mogu napraviti dobre stvari. Kad sam došla nakon toga na Marjan, vidjela sam da nije još totalna katastrofa i da sve skupa nije bezizlazno, ali zbilja se nadam da će se brzo nešto napraviti – kaže ova umjetnica i naglašava kako joj je jako drago što može dati svoj doprinos svijesti o tome koliko je Marjan važan.

image
Naslovnica knjige
Privatni album

Nadocrtavani likovi

Prethodna slikovnica koja je izašla 2016. godine kod djece i roditelja je prošla jako dobro, tiskana je u četiri tisuće primjeraka. Prezentirana je u vrtićima i školama, a Javna ustanova koja brine o Marjanu organizirala je za najmlađe i poučne šetnje po splitskoj zelenoj oazi. Ipak, ova druga priča bila je zahtjevnija, jer trebalo je naći odgovarajući rječnik kako bi se tome uzrastu objasnile stvari kao što je "potkornjak". Pa biološka raznolikost, prirodna ravnoteža, klimatske promjene, ekologija, održivi razvoj...

- Ova slikovnica je zahtijevala puno istraživanja i savjetovanja. Za početak sam pročitala sve stručne materijale koji su mi pripremili u JU, a zatim potražila definicije pojmova koje smo htjeli obuhvatiti. Jezično sam to oblikovala kao da objašnjavam svojoj djeci, ali savjete sam tražila i od naših teta u vrtiću, i od raznih prijatelja koji se bave ili ekologijom ili pedagogijom. Najteže je bilo te "odrasle" informacije pospremiti u čitku, tečnu priču koja djeci ne "soli" pamet nego progovara prisno i prijateljski. Slikovnica je najprikladnija za djecu od 6 do 10 godina, ali naravno, nije isključivo za taj uzrast – smatra Hana Lukas Midžić, čija djeca, Melkior i Gita, junake Franu i Tomu doživljavaju kao stvarne ptice i rado idu na Marjan. Tata, iako Osječanin, redovito im čita slikovnicu uz obavezno "ajmo vidit što rade Frane i Toma?"

image
Jedna od ilustracija iz slikovnice
 
Privatni album

A u poučnoj priči Frane i Toma koriste splitske lokalne izraze poput beštija, ćakula ili skalinada, ali je priča, zbog univerzalnosti poruke, napisana u standardnom književnom jeziku. Autorica drži da dijalekt unosi neposrednost i šarm u priču, te da to neće biti prepreka za djecu iz ostalih krajeva koji, veli, poznaju dalmatinske izraze iz crtića i glazbe. Prva slikovnica je bila ilustrirana kombinacijom tuša i vodene boje pa djeluje pomalo starinski, a ova ostavlja moderniji dojam. Tu su oblačići sa tekstom kao u stripu, a na fotografijama stvarnih lokacija na Marjanu Hana je olovkom i vodenim bojama nadocrtavala likove.

image
Jedna od ilustracija iz slikovnice
 
Privatni album

Neki novi ekoklinci

Pridodani Radni listići djeci će poslužiti da se još jednom kroz igre i mozgalice prisjete svega što su pročitali u slikovnici, a mogu biti radni materijal za ekogrupe po školama ili na Marjanu u školi u prirodi. Prvu slikovnicu može se pronaći na web-stranici Javne ustanove, a ova novija može se naći u knjižnici Marka Marulića, a uskoro će biti donirana knjižnicama splitskih ekoškola.

Mislite li da su djeca danas ekološki osvještenija nego što su bile prethodne generacije? - pitamo za kraj mladu umjetnicu.

- Mislim da jesu i da će sigurno nešto napraviti. Mi, stariji smo zapeli u tehnologijama koje jednostavno nisu dobre. Glavni put za izlaz je promjena tehnologije proizvodnje i tehnološke sirovine, plastike i ostalog. Ali to se već događa! Mladi klinci pronalaze načine kako da se "zakrpa" "Pacific patch", plastično smeće koje pluta po oceanu. Na platformi Eko Watch gledam kratke videoklipove, od minutu-dvije, koji su svi usmjereni na rješenja problema. I onda ih pokazujem mom Melkioru kad ga uhvati tjeskoba i kažem mu kako se traže rješenja, samo da je pitanje vremena. Sad smo svi već svjesni što smo napravili, ali sad je važno da djelujemo, da odgajamo nove generacije i ucjepljujemo im ideju da će oni biti ti koji će uspjeti, ako već mi nismo. Kad ne bih u to vjerovala, ja bih pala u depresiju. Ove slikovnice o Marjanu su puno zakasnile i krajnje je vrijeme da se o njemu piše kao o prirodnom bogatstvu, a ne o nekakvom brdu na kraju grada. Jako puno ljudi tamo odlazi i treba nam Marjan. Nadam se da će ove slikovnice doprinijeti da ljudi shvate što imaju usred grada, Marjan mi je jako važan - emotivno će Hana Lukas Midžić.

POMOĆ PRIJATELJA

Svi volimo Marjan

Tko je sve sudjelovao u stvaranju slikovnice?

- Osim mene i Antonele Čmrlec kao urednice, slikovnicu su pomogli oblikovati Kristina Ivić "Diva Design", koja je svoje srednjoškolske dane provela u Splitu, a lektor je mladi Slavonac Luka Dragić, koji rastura dalmatinske hitove na gitari. Moje splitske agentice Lara Brkić i Marina Karačić ustupile su mi svoje fotografije Varoša, Rive i Matejuške, a zahvaljujući suglasnosti Arheološkog muzeja u Splitu, u slikovnici je i detalj karte Splita iz 16. stoljeća. Moji zagrebački prijatelji pomogli su dobrom voljom i savjetima jer... svi volimo Marjan!

item - id = 1069410
related id = 0 -> 1137813
related id = 1 -> 1137590
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2021 11:47