Da ne povjeruješ! Krivotvori se sve od basmati riže i sira do omiljenih vina, provjerite kako nas varaju

Nekako mi je uspjela promaknuti vijest iz kolovoza prošle godine, kad su Britanci objavili da je njihova Agencija za sigurnost hrane uz pomoć policije iz Leicestera uhitila četiri osobe jer su krivotvorile - basmati rižu.

Da, rižu.

Točnije, uhvaćeni su kako običnu, miješanu rižu pakiraju u omote na kojima stoje natpisi "basmati riža", s namjerom da joj višestruko povećaju vrijednost i zarade na znatno jeftinijem proizvodu te prevare britanske potrošače.

Prepakiravanje se događalo usred Londona – dakle, ne u nekakvoj prljavoj, nehigijenskoj tvornici u kakvoj zemlji trećeg svijeta – a u njemu su sudjelovali ljudi koji žive u Londonu te je proizvod bio namijenjen britanskom tržištu, vjerojatno kao jedan od mnogih kojima je cilj zavarati potrošače i natjerati ih da izdvajaju više novca za lošiji proizvod, piše u svojoj rubrici Velika škrtica novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.

Nažalost, primjer iz Londona nije iznimka – redovna mjesečna izvješća o prevarama s hranom Centra za istraživanje Europske komisije pokazuju kako je krivotvorenje hrane vrlo organizirana i sustavna vrsta sofisticirane prijevare kojoj je izložen znatan dio europskih potrošača, unatoč vrlo strogim pravilima, HACCP-ima, inspekcijama i svim ostalim vrstama nadzora.

Iako većina krivotvorenje obično povezuje s luksuznom robom – odjećom, obućom i ostalim – statistika EU pokazuje kako je krivotvorena hrana 2020. godine bila druga najzaplijenjenija roba na vanjskim europskim granicama, što na godišnjoj razini generira gubitak velike količine novca, da ne spominjemo rizik koji postoji za zdravlje i sigurnost građana.

Ono što me posebno začudilo dok sam iščitavala mjesečna izvješća Centra za istraživanje jest da je krivotvorenje hrane otišlo znatno dalje od krivotvorenja maslinova i bučina ulja te meda, koji su obično u središtu pozornosti, pa se tako danas krivotvori sve – kapsule kave, čajevi, mlijeko i posebno sirevi – no prava je zvijezda krivotvorenja alkohol, i ta priča također ide puno dalje od krivotvorenja kakva špirita u zemljama trećeg svijeta.

U srcu Italije i Španjolske, naime, krivotvori se vino, i to u prilično velikim količinama, pa je najveći dio mjesečnih izvješća i posvećen sve češćoj pojavi ovog lažnog napitka od grožđa, piše Jutarnji list.

Krivotvorenje pritom ne znači da se pod vino lažno prodaje nešto drugo, nego najčešće da se vino puno lošije i slabije kvalitete podvaljuje kao puno bolje i skuplje.

Najčešći primjeri iz izvješća su krivotvorenja rioje, poput onog s početka prošle godine, kad su Španjolci razotkrili međunarodni lanac kojim se vino slabije kvalitete izvozilo u Vijetnam i Kinu s oznakama rioje.

Akcija je dobila ime "Operacija Epigrafe", a u njoj su sudjelovali Europol, Interpol te španjolska nacionalna garda; uhićeno je sedam Španjolaca, a sve je počelo kad je 2023. godine jedan španjolski turist u Vijetnamu, u jednoj trgovini, otkrio sumnjivu bocu rioje čija je etiketa podsjećala na autentične etikete kakve obično ima ovo vino, ali ipak nije bila povezana ni s jednom vinarijom u Španjolskoj koja je registrirana za proizvodnju vina rioje.

Turist je kupio spornu bocu vina, donio ju je u Španjolsku, predao vlastima, nakon čega se zarolala akcija koja je otkrila tri kompanije na području Španjolske koje su prepakiravale vino lošije kvalitete u ambalažu s oznakom rioje.

Opasan spoj u votki

I opet je u pitanju bilo krivotvorenje hrane u srcu Europe, baš kao i u slučaju iz rujna prošle godine, kad je u Apuliji policija zaplijenila 150 tisuća litara vina koje je bilo lažno deklarirano kao "Primitivo", vrijedno 1,5 milijuna eura.

Krivotvore se i druge vrste alkohola – Turci, recimo, krivotvore jako puno špirita jer je alkohol u toj zemlji dosta skup i dio ljudi si ga ne može priuštiti, Škotska je prošle godine imala slučaj lažne Glen‘s vodke u kojoj se nalazio spoj izopropilni alkohol, inače prisutan u sredstvima za čišćenje i jako opasan za ljude.

Iako Europska komisija nema konkretne procjene vrijednosti tržišta krivotvorene robe na području EU-a, jedan dobro upućen dužnosnik EU-a upozorava nas kako približnu sliku mogu dati rezultati godišnjih operacija OPSON, koje provode u suradnji Europol i Interpol, a koje za cilj imaju razotkrivanje krivotvorene hrane te hrane slabije, substandardne kvalitete.

Podaci za 2020. pokazuju da je zaplijenjeno 95 milijuna eura vrijedne hrane, među kojima 11.567 tona hrane te 1,4 milijuna litara pića.

Statistika pokazuje kako vrijednost zaplijenjene krivotvorene hrane na godišnjoj razini raste – 2022. godine vrijednost je iznosila 30 milijuna eura, dakle znatno manje.

To su, naravno, samo primjeri koji nisu prošli ispod radara europskih inspektora, pa je procjena kako je stvarna vrijednost krivotvorenog tržišta hrane daleko veća, a posebno je teško procijeniti koliko se od toga odnosi baš na područje Europe.

Ipak, jasno je kako se neka hrana krivotvori češće od druge.

"Proizvodi s relativno visokom vrijednošću u usporedbi s njihovim troškovima proizvodnje mogu pružiti veći poticaj za prijevaru. Premium proizvodi, proizvodi s jakim robnim markama ili geografskim oznakama i roba za koju su lako dostupne jeftinije zamjene mogu biti posebno atraktivne mete", kaže nam naš sugovornik.

Osim toga, neki se proizvodi češće krivotvore jer je kod njih manja šansa da će potrošač primijetiti razliku u kvaliteti.

"U slučajevima kada autentičnost ovisi o svojstvima koja se ne mogu lako procijeniti samo vizualno ili putem okusa – poput zemljopisnog podrijetla, načina proizvodnje, vrste, sorte ili sastava – potrošačima može biti teže otkriti prijevaru. To stvara prilike kako za lažno prikazivanje, tako i za patvorenje", kaže nam te dodaje kako su meta krivotvorenja često i namirnice kod kojih se pojedini sastojci relativno jednostavno mogu zamijeniti drugima, jeftinijima, a da potrošač to ne primijeti.

Lažna i prava organska ricotta

Posebno je pritom zabrinjavajuće što se među krivotvorenom robom, pored alkohola koji nije svakodnevna namirnica, kriju proizvodi kao što su krivotvoreno mlijeko (nema primjera na području Europe, ali lani je u Pakistanu otkriveno postrojenje u kojem su krivotvorili mlijeko pripremajući ga od mlijeka u prahu i biljnog ulja), zatim sirevi, meso, kesteni, naranče, čajevi ili kava.

Još je 2017. godine tako u Italiji otkriveno kako jedna tvornica na istoj proizvodnoj traci proizvodi običnu i lažnu organsku ricottu, a u Italiji je otkriveno i 50 tisuća paketa kestena koji su lažno deklarirani kao talijanski, iako im nije bilo moguće točno dokazati podrijetlo niti su za njih postojali kakvi papiri.

Sve ovo događa se unatoč strogo propisanim graničnim i drugim inspekcijskim kontrolama te unatoč činjenici da EU službeno ima nultu stopu tolerancije na prijevare s hranom i namirnicama namijenjenima za prehranu ljudi.

Pravo je pitanje stoga koliko se toga događa mimo našeg saznanja i utjecaja, piše Jutarnji list.