Scena Mozaik

ZLATNA POVIJEST

Gusar, veslački klub koji je uvijek bio prvi

ZLATNA POVIJEST
Pred domom

Naslovnica ‘Gusarove’ monografije

Jo, judi moji, ovo moramo donit u Split! Jemamo mora ka ča ga nikor na svitu nima, a ovdi na ovoj šporkoj Vltavi jemadu četiri veslačka kluba i čamaca ka škovac, a mi trpimo da nan zadarska ‘Diadora’ pod firmon Italije odnosi šampionate!”

Ovim riječima oca splitskog sporta Fabjana Kaliterne rodio se veslački klub “Gusar” godine 1912. u praškoj kavani. Ne kao u slučaju “Hajduka”, koji je začet u kavani “Flek”, nego u drugoj kavani, znakovita imena “Šport”. Ima bit da su se svi splitski šampioni utjelovili u praškim kavanama, pa nije ni čudo da je mladi Fabjan, kasnije priznati arhitekt, studirao cijelo desetljeće, nije imao kad diplomirati!

Intelektualci u upravi

Kaliternina opijenost veslanjem brzo je zahvatila Splićane, počele su opsežne pripreme za osnivačku skupštinu pa su upravu preuzeli gradski intelektualci: za prvog predsjednika izabran je dr. Ivo Stalio, a za odbornike dr. Grga Anđelinović, Anđeo Katalinić, dr. Vjekoslav Lavš, prof. Niko Pavković, ing. Ivan Šakić i Juraj Vranković.

Od tog proljetnog dana 1914. godine do danas “Gusarova” vesla stoput su pozlaćena, a veslači, generacije njih, zauvijek su upisani u knjigu uspjeha splitskog sporta, o čemu svjedoči upravo tiskana “Spomenica HVK Gusar 1914. – 2014.”, vrijedni libar koji dokazuje kako su Split i “Gusar” nerazdvojni već više od stotinu godina.

“Gusaraška” monografija prepuna je priča, ne samo sportskih, ona je riznica priča vezanih uz Dalmaciju, Split, uz političke okolnosti i burnu povijest 20. stoljeća, arhitekturu i stil života, a kad se kroz gomilu vrijednih podataka i fotografija čuvanih u splitskim škafetinima dopre do veslačkih uspjeha – redanju medalja, priznanja i odličja nema kraja.

Uništeni arhiv

Proslavljeni zlatni europski osmerac iz 1932. godine
: Davor Jelaska, Emil Brajnović, Josip Mrklić, Ivo Fabris,
Bruno Marasović, Mihovil Ljubić, Petar Raić, Jakov Tironi
i Ljubomir Kraljević
Od samih početaka, “Gusarove škrabice” iz ordinacije dr. Stalija koji bi naplatio pola pregleda, a pola bi išlo klubu, spašavanja hrvatskog plamenca i brodova koje je pod talijanskom okupacijom “Gusaru” prepustio zadarski “Jadran”, prvih velikih sportskih uspjeha, otvaranja prvog doma pod Katalinića brigom što ga je projektirao arhitekt Kaliterna, do štorije o najpoznatijem Domu na Matejuški izgrađenom 1927. prema projektu Josipa Kodla, veslača i kreatora prijeratne splitske funkcionalističke arhitekture.

Što je “Hajduku” bila “Sparta”, starija sestra, to je “Gusaru” bio “Blesk”, stariji brat, praški veslački klub koji je potaknuo Fabjana Kaliternu da isti sport osnuje u svome gradu, a susret dvaju klubova dogodio se 1947. godine na regati u Trebonu, navodi se u spomenici, koja detaljno prati sve gusaraške zaveslaje do današnjeg dana.
– Stogodišnja povijest “Gusara” ujedno je i povijest našega grada, koji je od samog osnutka bdio nad klubom kao nad gnijezdom zdrave mladosti, a “Gusar” mu je to vraćao odgajajući generacije akademski školovanih građana, vrhunskih intelektualaca, čestitih ljudi i, naravno, iznimnih sportaša, koji su splitskom i državnom sportu donosili prve značajne, međunarodno vrijedne medalje, poput srebra na Europskom prvenstvu 1920. godine u poljskom Bydgoszczu, te 1932. u Beogradu, gdje su osvojili zlato – nadahnuta je Herci Ganza Čaljkušić, autorica “Spomenice” koja je, i ne htijući, nizom sportskih izdanja postala vrlo ozbiljna povjesničarka splitskog sporta i prva ženska članica Komisije za povijest sporta Splitskog saveza sportova.

– Veliki je problem bio što je u podmetnutoj eksploziji 1992. godine pod novi “Gusarov” dom u Spinutu klubu uništen kompletan arhiv. Već za monografiju o 90. godišnjici prikupljali smo materijale iz osobnih arhiva, periodike Sveučilišne knjižnice, Muzeja sporta, Pomorskog muzeja, a ovo izdanje nadopunjeno je brojnim novim podacima, nikad viđenim fotografijama... Čitatelji će u “Spomenici” naći Split kakvog vole, kakvog će željeti sačuvati u svojim sjećanjima, a najvažnije, mladi će iz nje učiti kako treba voljeti ovaj grad. Shvatit će na što imamo biti ponosni: nije dovoljno uzeti veslo, nego osvijestiti koliko je generacija ulagalo trud u taj čin i što su postizali. “Gusar” je oduvijek oblikovao društvenu scenu u Splitu, kako između dva svjetska rata, tako i u našem vremenu, poput inicijative o spomenu splitskim olimpijcima, međunarodne studentske regate za Sudamju u splitskoj luci ili senzibilizacije javnosti za percipiranje Splita kao najsportskijega grada na svitu – navodi Herci.

Čast u rangu doktorata

Viceprvaci Svjetskog prvenstva 1998. godine u četvercu
s kormilarom: Siniša Skelin, Denis Boban, Igor Boraska,
Tihomir Franković i kormilar Ratko Cvitanić
Urednik “Spomenice” Andro Krstulović Opara, povjesničar umjetnosti i sam nekadašnji “Gusarov” veslač, koji kao dugogodišnji član Uprave brine o baštini kluba, ističe da je “Gusar” puno više od običnoga kluba.

– Na sportskome planu “Gusar” je baš u svemu prvi: prva sportska medalja uopće, prvi put europski, a zapravo svjetski prvaci, prva zlatna olimpijska medalja, četverca bez kormilara iz Helsinkija 1952. godine, pa onda 1994. godine prvo svjetsko odličje i svjetski rekord u neovisnoj Hrvatskoj... “Gusar” je naš najtrofejniji klub, no gusaraši su i izvan regatnih polja ostavili i ostavljaju duboku brazdu u stvaranju boljeg društva unoseći načela viteštva i zajedništva koje ih krasi u skladnim zaveslajima, a potom i u njihovim karijerama. I tako punih sto godina. Biti gusaraš, “infetat” se “Gusarom”, nositi to iskustvo u životu, najvrjednije je što mladome čoviku treba osim diplome, magisterija i doktorata. Hrvatski veslački klub “Gusar” izvrstan je primjer uspješnog amaterskog, a istovremeno vrhunskog sportskog društva čija iskustva i dandanas dolaze proučavati veslači i sportaši iz cijeloga svijeta – ističe Krstulović Opara.

Promocija “Spomenice HVK Gusar 1914. – 2014.” održat će se u subotu 6. prosinca, na blagdan sv. Nikole, u splitskom Zavodu HAZU – palača Milesi u 11 sati, a o knjizi će govoriti akademik Davorin Rudolf, spisateljica Tonka Alujević i alpinist i putopisac Stipe Božić, dok će gradonačelnik Ivo Baldasar proslavljenom klubu uručiti Grb grada Splita.

Damir Šarac

Prvo natjecanje

U “Gusarovoj spomenici” jedno je poglavlje posvećeno i počecima organiziranog veslanja, bolje reći regatavanja u Splitu. Prvo zabilježeno natjecanje održano je 6. rujna 1767. na regatnom polju od Mrduje do splitskoga porta. Splićane su pobijedili Makarani, kojima je nagradu uručio gradski knez, a splitski pučani bili su toliko bijesni zbog poraza da su se iz protesta povukli u kuće.

Najtrofejniji članovi

Imena, imena, imena, stotine imena značajnih veslača koji su prošli kroz "Gusar" i njihove biografije, anegdote i uspjesi zabilježeni su u opsežnoj monografiji. Spomenimo samo najtrofejnije: Siniša Skelin, Igor Boraska, Nikša Skelin, Tihomir Franković, Duje Bonačić, Velimir Valenta, Petar Šegvić, Mate Trojanović, Elko Mrduljaš, Petar Kukoč Petraello, Ivo Fabris, Duško Mrduljaš, Zlatko Celent, Slavko Alujević, Jakov Tironi, Luka Marasović, Bruno Marasović, Vjekoslav Rafaelli, Jure Mrduljaš, Damir Vučičić, Denis Boban, Josip Gattin, Josip Mrklić, Duško Žeželj, Andro Žeželj, Emil Brajnović, Mihovil Ljubić, Dragi Glavinović, Jure Ružić, Hadrijan Peribonio, Veljko Morović, Tomislav Smoljanović, Alen Banovac, Dragan Milošević, kormilari Josip Reić, Ljubomir Kraljević, Milan Ražov, Ratko Cvitanić, Kamilo Roić, Mile Alujević, Slavko Rainis, Toni Batinić, treneri Davor Jelaska, Tomislav Mišo Bilić i Igor Čulin Roda.


Naslovnica Mozaik