Treći put čitate isti odlomak, a još ne znate što ste pročitali. Krenuli ste po nešto u drugu sobu, ali na vratima više niste sigurni po što. Kava je popijena, posao čeka, a glava kao da radi sporije od ostatka svijeta.
Takav dan lako je prepoznati. Nakon loše noći čovjek ne traži čudo, nego dovoljno bistrine da završi ono što mora. Upravo se u taj prostor između umora i želje za boljom koncentracijom smjestila nova priča o kreatinu, dodatku prehrani koji većina još povezuje s teretanom, mišićima i sportskim torbama.
Znanstvenici ga, međutim, sve ozbiljnije proučavaju i zbog mogućeg djelovanja na mozak. Pokusi iz 2026. donijeli su zanimljive rezultate kod neispavanih ljudi i odraslih u srednjoj životnoj dobi. Istodobno, Europska komisija ove je godine odbila odobriti zdravstvenu tvrdnju da kreatin poboljšava kognitivne funkcije.
Obećavajući rezultat u određenom pokusu i dovoljno čvrst dokaz za široko obećanje kupcima dvije su različite stepenice. A upravo je između njih kreatin trenutačno najzanimljiviji.
Kreatin već imamo u tijelu
Kreatin nije protein u prahu, premda često stoji na istoj polici. Organizam ga sam proizvodi, a unosimo ga i hranom, osobito mesom i ribom. Najveći dio nalazi se u mišićima, ali prisutan je i u mozgu. Njegova je uloga povezana s opskrbom stanica energijom. Sudjeluje u sustavu koji pomaže brzo obnavljati ATP, molekulu kojom stanice raspolažu kada trebaju obaviti posao. To objašnjava zašto je toliko istraživan u aktivnostima poput sprinta i dizanja utega, u kojima se napor ponavlja u kratkim, intenzivnim naletima.
Prema američkom Uredu za dodatke prehrani pri NIH-u, upravo za takve aktivnosti postoje dobri dokazi o koristi kreatina. No bolji rezultat u seriji vježbi ne dokazuje automatski i bolju koncentraciju za računalom. Za to su potrebni zasebni pokusi.
Noć bez sna pokazala je zanimljiv učinak
Jedan od radova koji su privukli pozornost objavljen je 2024. u časopisu Scientific Reports. Istraživači iz njemačkog centra Forschungszentrum Jülich pratili su 15 sudionika koji su tijekom noći ostali budni i rješavali zadatke. Ispitivali su može li jednokratna visoka doza kreatina ublažiti pad mentalne izvedbe.
Zabilježili su poboljšanja u pojedinim zadacima, osobito obradi informacija i kratkoročnom pamćenju, te promjene u energetskom metabolizmu mozga. Voditelj istraživanja Ali Gordji-Nejad rezultate je protumačio kao pokazatelj da kreatin u takvim okolnostima može privremeno pomoći. Ključne riječi ovdje su "u takvim okolnostima”. Sudionici su bili neispavani, uzorak je bio malen, a primijenjena doza visoka. Istraživači su i sami upozorili da njihov pokus nije poziv ljudima da takve količine uzimaju kod kuće. Laboratorij nije radno mjesto, a poboljšanje na testu nije potvrda da se umoran čovjek može sigurno osloniti na dodatak prehrani umjesto na odmor.
Više sudionika, niža doza
U travnju 2026. isti istraživački smjer dobio je nastavak. U istraživanju je sudjelovalo 29 zdravih osoba, a korištena je jednokratna doza od 0,2 grama kreatin monohidrata po kilogramu tjelesne mase. To je niže nego u prethodnom pokusu, ali i dalje visoko u odnosu na uobičajene dnevne količine za održavanje zaliha u sportu.
Sudionici su u odvojenim uvjetima dobivali kreatin ili placebo, a tijekom protokola s 21 satom budnosti rješavali su testove. Rezultati su pokazali ublažen pad izvedbe na pojedinim logičkim i numeričkim zadacima, u brzini obrade jezičnih informacija i na testu budnosti i reagiranja. Autori su opisali i veći učinak kod žena na nekim mjerama. Međutim, 29 osoba premalo je za široku tvrdnju da će žene općenito imati više koristi od muškaraca.
Pokus otvara pitanje može li kreatin biti koristan kada je mozak pod posebnim opterećenjem. Ne odgovara na pitanje hoće li svakodnevno uzimanje istog pripravka pomoći odmornoj osobi koja želi biti produktivnija.
Što se dogodilo ljudima između 45. i 65. godine?
Drugi rad, objavljen u kolovozu 2026., bavio se zdravim odraslim osobama srednje i starije životne dobi. Istraživanje tima sa Sveučilišta Texas A&M završile su 64 osobe u dobi od 45 do 65 godina.
Sudionici su primali kreatin monohidrat ili placebo tijekom 12 tjedana. Dio je sudjelovao i u programu vježbanja i prehrane. Važan detalj: sudjelovanje u tom programu odabrali su sami, dok je raspodjela na kreatin ili placebo bila randomizirana.
Autori su zabilježili povoljne promjene u mišićnoj masi i snazi te na odabranim mjerama pamćenja i kognitivnih funkcija. No izričito su naveli da pojedinačne kognitivne nalaze treba smatrati istraživačkima, odnosno početnim tragovima koje valja dodatno provjeriti. To je relevantno ljudima koji u pedesetima žele očuvati i fizičku i mentalnu sposobnost. Ipak, nekoliko boljih rezultata u bateriji testova ne znači da je pronađena zaštita od demencije ili pouzdano rješenje za svakodnevnu zaboravljivost.
Zašto priča još nije zaključena?
Često se citira analiza objavljena 2024. u Frontiers in Nutrition, koja je obuhvatila 16 randomiziranih istraživanja s ukupno 492 sudionika. Autori su izvijestili o povoljnom učinku na pamćenje i pojedine vremenske mjere izvedbe, ali nisu pronašli značajno poboljšanje ukupnih kognitivnih ni izvršnih funkcija.
Pod nazivom "rad mozga”, dakle, skriva se više različitih sposobnosti. Zapamtiti riječi, brzo reagirati na signal i organizirati složen zadatak nisu ista mjera. Još važnije, ta je analiza naknadno dobila ozbiljnu metodološku kritiku. Tom Citherlet sa Sveučilišta u Lausannei u komentaru objavljenom u travnju 2026. upozorio je da su različiti rezultati istih sudionika u dijelu obrade tretirani kao neovisni podaci. Takav postupak može stvoriti dojam veće preciznosti nego što istraživanja stvarno dopuštaju.
Drugim riječima, ako ista osoba riješi više testova, ne dobivamo više novih ljudi. Zbog tog problema rezultate zbirne analize nije dobro prenositi kao konačan dokaz da kreatin poboljšava pamćenje.
Europska odluka koju reklama ne može preskočiti
Europska agencija za sigurnost hrane, EFSA, zaključila je da na temelju razmotrenih podataka nije uspostavljena uzročno-posljedična veza između uzimanja kreatina i poboljšanja kognitivnih funkcija. Na toj je procjeni utemeljena odluka Europske komisije od 26. svibnja 2026. kojom je odbijeno odobrenje predložene zdravstvene tvrdnje o poboljšanju kognitivnih funkcija uz svakodnevnu suplementaciju kreatinom.
To nije zabrana kreatina niti tvrdnja da svako buduće istraživanje mora dati negativan rezultat. Znači da predstavljeni dokazi nisu bili dovoljni za odobrenje tog zdravstvenog obećanja.
Za čitatelja koji gleda proizvod s porukama o pamćenju i mentalnoj oštrini ta je razlika vrlo praktična. Znanstveni rad može opravdati daljnje istraživanje; ne mora opravdati ono što mu prodajni slogan pripisuje.
Što znamo o starijim ljudima?
Pregled objavljen u časopisu Nutrition Reviews, iz veljače 2026., obuhvatio je šest istraživanja i 1542 sudionika starijih od 55 godina. Većina radova pronašla je povoljnu povezanost kreatina i pojedinih kognitivnih sposobnosti.
Ipak, samo su dva istraživanja bila intervencijska ispitivanja suplementacije. Preostala četiri procjenjivala su unos kreatina iz prehrane i uspoređivala ga s rezultatima kognitivnih testova. Takva usporedba može pokazati povezanost, ali ne može sama dokazati da je upravo kreatin uzrok boljeg rezultata. Ljudi koji se drukčije hrane mogu se razlikovati i po drugim obilježjima važnima za zdravlje. Autori su zato zatražili kvalitetnija klinička ispitivanja.
Skuplji oblik nije automatski bolji
Za nekoga tko razmišlja o kupnji važnije je ono što piše među sastojcima nego obećanje na prednjoj strani pakiranja. Kreatin monohidrat najviše je istražen oblik, a NIH navodi da druge, često skuplje inačice nisu dokazale prednost u odnosu na njega u sportskim primjenama.
Uobičajena dnevna količina za održavanje zaliha u sportskim protokolima iznosi tri do pet grama. To je podatak iz sportske suplementacije, a ne utvrđena doza za bolje pamćenje. Jednokratne količine iz pokusa s neispavanosti ne treba pretvarati u osobni recept.
Ni mješavina s deset sastojaka ne nasljeđuje automatski rezultate istraživanja čistog kreatina. Ako je ispitivan jedan sastojak, time nije ispitana svaka kombinacija u kojoj se on prodaje.
Bubrezi, probava i broj na vagi
Mayo Clinic u pregledu obnovljenom u travnju 2026. navodi da istraživanja u zdravih ljudi nisu pokazala oštećenje bubrežne funkcije kada se kreatin uzima u preporučenim dozama. Taj se zaključak ne može bez provjere proširiti na osobe koje već imaju bubrežnu bolest.
Prije uzimanja dodatka prehrani u takvim okolnostima potreban je razgovor s liječnikom. Isto vrijedi kada osoba uzima terapiju ili razmišlja o visokim dozama zbog tegoba koje nisu razjašnjene.
Kreatin može povećati tjelesnu masu, među ostalim zbog zadržavanja vode, pa pomak na vagi ne znači automatski povećanje masnog tkiva. Mogu se javiti i probavne smetnje. Sigurnost određenog pripravka zato je odvojeno pitanje od njegove djelotvornosti za cilj zbog kojeg ga netko kupuje.
Čovjek koji traži više bistrine nakon neprospavane noći zaslužuje upravo takav odgovor: kreatin je zanimljiv predmet istraživanja, s nekim ohrabrujućim rezultatima. Za obećanje da će mjerica praha popraviti pamćenje, vratiti koncentraciju i poništiti manjak sna dokazi još nisu dovoljno čvrsti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....