Mozaik Zdravlje

NOVA 'EPIDEMIJA'

Važne vijesti za 'staračko' stanovništvo u Hrvatskoj: ova bolest postaje vodeći uzrok smrti, ali može se i spriječiti; Stručnjaci savjetuju kako smanjiti rizik

NOVA 'EPIDEMIJA'

Službeni podaci britanskih zdravstvenih agencija i tamošnje vlade pokazali su jedan novi i zabrinjavajući trend. Naime, analizom podataka smrtnih slučajeva u starijih osoba došlo se do zaključka da je demencija bila uzrok skoro 13 posto smrti u toj zemlji, navodi Daily Mail.

Stručnjaci kažu da broj dementnih osoba raste jer se produžava životni vijek, ali i liječnici sve više dijagnosticiraju tu bolest, pa se ona i više pokazuje u statistikama. No, demencija se može odgoditi ili se bitno smanjiti rizik za obolijevanje od te teške bolesti koja postaje jedan od vodećih uzroka smrtnosti starijih u svijetu, pa tako i Hrvatskoj, jer je naše stanovništvo staračko.

Naime, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u nas ima 17,7 % osoba starijih od 65 godina i ubrajamo se među najstarije svjetske populacije. A evo kako smanjiti rizik. Naime, osobama koje su društveno aktivnije u 50-im i 60-im godinama života prijeti do 12% manji rizik za demenciju u starosti, objavio je stručni časopis PLOS Medicine, a prenosi Pliva zdravlje. Najizraženije smanjenje rizika je zabilježeno kod osoba koje su se s prijateljima družile svakodnevno. Vjeruje se da je trećini slučajeva demencije moguće spriječiti, naglašavaju istraživači s University College London. Novi nalazi su dobiveni praćenjem više od 10.000 ispitanika od 1985. godine. Dakle, krećite se, nabavite psa, budite aktivni...

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Save.Rescue.Protect Animals! (@xx_cuteanimalsnmore_xx) on

Što je demencija? Demencija je kronični, globalni, obično ireverzibilni gubitak kognicije, dakle gubitak opažanja, prepoznavanja, prosuđivanja i zaključivanja, zaboravljanje.... Često je kod starijih osoba gubitak kratkotrajnog pamćenja prvi znak, pa bi bilo dobro osobu uputiti na pregled, jer postoje protokoli i lijekovi koji mogu usporiti sam proces i bitno popraviti kvalitetu života.

Medicinski priručnik Hrvatskog liječničkog zbora navodi da demencija može nastati u bilo kojoj dobi, ali prvenstveno zahvaća starije (oko 5% onih između 65 i 74 te 40% onih >85 godina). Ona je razlog za boravak u domovima u više od 50 posto slučajeva.

- Demencije se mogu podijeliti na nekoliko načina: Alzheimerova ili ne-Alzheimerova, kortikalna ili subkortikalna, ireverzibilna ili potencijalno reverzibilna, ili česta, odnosno rijetka. Demencije mogu biti prvenstveno neurodegenerativni poremećaji koji su posljedica nekog drugog stanja. Glavne vrste su Alzheimerova bolest, vaskularna demencija, demencija Lewyevih tjelešaca, frontotemporalna demencija i demencija povezana s HIV infekcijom... - navodi priručnik.

Krenimo od Alzheimerove bolesti. U publikaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navode:

- Početkom prošlog stoljeća, 1906. godine, njemački je patolog i neurolog Alois Alzheimer opisao slučaj progresivnog intelektualnog propadanja 51-godišnje bolesnice. Te je simptome Alzheimer povezao sa specifičnim histološkim promjenama u mozgu, tzv. senilnim plakovima i neurofibrilarnim vretenima. Sindrom je prema autoru nazvan Alzheimerovom bolešću (Morbus Alzheimer), no sve do kraja 60-ih godina 20. stoljeća ta se bolest smatrala tek rijetkim oblikom presenilne demencije.

Tek se 70-ih godina prošlog stoljeća postupno usvaja stajalište da ne postoje nikakve bitne strukturne, histopatološke, biokemijske, pa ni kliničke razlike između Alzheimerove bolesti i tzv. senilne demencije, što ovom kliničkom entitetu daje veliku medicinsku i društvenu važnost. Alzheimerova demencija sindrom je koji se pojavljuje kao posljedica Alzheimerove bolesti - navodi HZJZ i nabraja simptome:

- Simptomi bolesti počinju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, a nastavlja se psihičko i fizičko propadanje te nepokretnost i potpuna funkcionalna onesposobljenost osobe i njezina ovisnost o tuđoj njezi i pomoći. Iako, nažalost, ne postoje specifične mjere prevencije Alzheimerove bolesti, postoje opće preventivne mjere kojima se može unaprijediti kako tjelesno tako i mentalno zdravlje. Brojni dokazi povezuju tjelesno aktivan i mentalno stimulativan način života uz kontrolu kardiovaskularnih rizičnih čimbenika s kvalitetnijom kognitivnom funkcijom i nižim rizikom od pojave demencije, kažu u HZJZ-u.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Medscape (@medscape) on

A kako smanjiti rizik od 'Alzheimera'?

- Veliki je broj istraživanja potvrdio da je svakodnevna konzumacija voća i povrća odlična za prevenciju Alzheimerove bolesti, a posebno se preporučuju borovnice, koje sadrže aktivne tvari, uključujući antocijanine koji pospješuju pamćenje i smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu. Folna kiselina također ima preventivni učinak, a najbolji joj je izvor zeleno lisnato povrće kao što su kelj, kupus i špinat. Kvasac i iznutrice su također dobri izvori folne kiseline. Istraživanja su pokazala da osobe koje najmanje tri puta tjedno jedu masnu ribu (losos, tuna ili sardine) imaju manji rizik od nastanka Alzheimerove bolesti.

Preporučuje se mediteranski tip prehrane, koji se temelji na unosu velike količine voća, povrća, cjelovitih žitarica, ribe, puretine, piletine i malo crvenog mesa. Također, treba izbjegavati alkohol i pušenje, a svakodnevno se baviti tjelesnom aktivnošću najmanje 30 minuta dnevno u kontinuitetu. Traume glave kao mogući rizični čimbenik za nastanak demencije treba prevenirati vezanjem pojasa u automobilu te nošenjem kacige prilikom vožnje bicikla. Mentalnu aktivnost možemo stimulirati čitanjem, rješavanjem zadataka, križaljki, te što boljom i raznovrsnijom socijalnom aktivnošću, odnosno druženjem - ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Rani znakovi

U Medicinskom priručniku navode rane znakove demencije.

- Kratkoročna memorija je oštećena; učenje i pamćenje novih informacija postaje iznimno teško. Razvijaju se jezične poteškoće (osobito s traženjem riječi), promjene raspoloženja i promjene ličnosti. Bolesnici mogu imati progresivne poteškoće sa samostalnim svakodnevnim aktivnostima (npr. financijsko poslovanje, snalaženje u prostoru, pamćenje gdje su odložili svoje stvari).

Sposobnost apstraktnog razmišljanja, uvid ili procjena također mogu biti oštećeni. Bolesnici mogu reagirati razdražljivo, neprijateljski i agitirano zbog gubitka neovisnosti i sposobnosti pamćenja - kažu znanstvenici.

 

Naslovnica Zdravlje