Mozaik Zdravlje

Zvono za uzbunu

Europa mora objaviti rat debljini: već se bebe truju šećerom!

Zvono za uzbunu

Udio šećera u hrani za bebe u fokusu je Europske komisije i parlamenta. Štoviše, riječ je o temi oko koje postoje ozbiljni prijepori. Naime, pretilost djece je problem čijem rješavanju treba pristupiti već od rođenja, stoga je veliku buru u Europskom parlamentu podigao prijedlog Europske komisije da se gornja granica za Udio šećera u hrani za bebe postavi na 30 posto.

Europarlamentarci su s 393 glasa "za" i 305 "protiv" prošli tjedan izglasali veto na stupanje te odredbe na snagu. Predstavničko tijelo EU ima ovlasti za rušenje ovakvih zakona i time je sporni prijedlog vraćen Europskoj komisiji na doradu. I hrvatska eurozastupnica dr. Biljana Borzan je podržala odbacivanje prijedloga Komisije. Objasnila nam je i zašto.
 

Pretila djeca

- Promjena prehrane i prehrambenih navika Europljana nužne su kako bi se zaustavio porast bolesti povezanih s pretilošću i nezdravom prehranom, koje su sve veći teret državama članicama EU. Prema podacima WHO-a u Europi, više od 50 posto odraslih ima prekomjernu težinu.

Generacije naših baka i djedova su imale zdravstvenih problema radi slabe ishrane i povremenih razdoblja gladi, stoga je paradoksalno da današnje generacije radi debljine i pretilosti sve više pate od nezaraznih kroničnih bolesti poput raka i dijabetesa, kaže dr. Borozan.

Prije desetak godina statistike su pokazivale da povećanu tjelesnu masu ima 10,5 posto djece u Hrvatskoj, a 3,8 posto njih je pretilo. Danas podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravlje govore da čak 26,4 posto djece školske dobi ima prekomjernu težinu, a 11,2 posto ih je pretilo.



Prema tim podacima, Hrvatska je 7. u Europi po broju djece s prekomjernom težinom. U raspravi o kvaliteti hrane samoregulacija prehrambene industrije je moguće rješenje, no kada su u pitanju djeca, treba djelovati propisima, sigurna je naša eurozastupnica.

- Budući da sam specijalistica medicine rada i sporta, poznato mi je koliko su zdrava prehrane i tjelesna aktivnost bitni faktori u prevenciji bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča mjere poput uvođenja ograničenja na reklamiranje hrane i pića djeci, zakonska ograničenja maksimalnih razina soli u gotovoj hrani te promoviranje škola kao centara zdrave prehrane.

Upravo o tome će biti govora na konferenciji koju sljedeći mjesec organiziram u Parlamentu s direktorom WHO-a za EU, profesorom Robertom Bertollinijem.

- Djeca sve više jedu junk food i slatko, a sve se manje kreću. Nažalost, pretila djeca najčešće odrastu u pretile odrasle podložne kardiovaskularnim bolestima i dijabetesu. Bit će otpora od prehrambene industrije, no cijena nedjelovanja u pogledu pogoršanja javnog zdravlja, pritiska na zdravstvene sustave i pada radne produktivnosti je prevelika - zaključuje dr. Borozan.
 

Britanski prijedlog

Zanimljivo istraživanje o prekomjernom unosu šećera u slatkim pićima i njegovim posljedicama na zdravlje objavio je nedavno i ugledni časopis Lancet.

Naime, britanski istraživači smatraju da bi se količina konzumiranog šećera u slatkim pićima mogla smanjiti postepeno manjim postotkom njegovog dodavanja, što potrošači zapravo ne bi ni osjetili, a bilo bi dragocjeno za zdravlje pučanstva.

Kada bi se u Velikoj Britaniji za 40 posto smanjio Udio šećera u bezalkoholim pićima i ne bi se nadomjestio umjetnim zaslađivačima, u samo pet godina spriječila bi se prekomjerna težina kod pola milijuna Britanaca, a pretilost kod milijun Britanaca.

Osim toga, u roku od dva desetljeća spriječilo bi se 300.000 slučajeva dijabetesa tipa 2, pokazala je studija koju su proveli prof. Graham MacGregor i njegove kolege sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu.

Istraživanje je osmišljeno na temelju iskustva o smanjenju upotrebe soli u industrijski pripremljenoj hrani, i to za 40 posto u posljednjih pet godina. Stoga su stručnjaci došli na ideju da se isto učini i sa šećerom u bezalkoholnim pićima.

Na temelju podataka iz nacionalne studije o prehrani Britanaca u razdoblju od 2008. do 2012. godine, te godišnjih izvješća britanskih proizvođača slatkih napitaka, izračunali su koliko Britanci popiju slatkih napitaka, koliko je u njima šećera i koliko kalorija.

Iz toga su proizišle procjene o opravdanosti strategije postupnog smanjenja šećera za 40 posto u pet godina, čime bi se smanjio unos kalorija i pomoglo padu broja prekomjerno teških Britanaca i oboljelih od dijabetesa.

Konkretni izračuni su pokazali da bi se kod pojedine osobe smanjio dnevni unos kalorija za 38,4 kilokalorije, te da bi tijekom pet godina prosječni Britanac bio lakši za 1,2 kilograma. Toliki gubitak težine smanjio bi broj preteških za pola milijuna, a pretilih za milijun.



Smanjenje unosa šećera utjecalo bi i na učestalost obolijevanja od šećerne bolesti tipa 2, koja je povezana s pretilošću i nezdravim načinom života – tijekom 20 godina od te teške kronične bolesti oboljelo bi između 274.000 i 309.000 Britanaca manje.

Ako se udio dodanog šećera ne smanji i u voćnim sokovima, učinak bi bio nešto manji.

Tinejdžeri najugroženiji

Autori vjeruju da bi se korisni učinci ovih mjera najbolje vidjeli kod tinejdžera, mladih odraslih osoba i onih iz ekonomski siromašnih obitelji, budući da su oni najveći potrošači bezalkoholnih pića. Ako bi se sadržaj šećera postepeno smanjivao tijekom pet godina, potrošači bi se spontano prilagodili manje slatkom okusu i to sigurno ne bi utjecalo na zamjenu drugim proizvodom.

Prethodna istraživanja su pokazala da smanjene kalorije u slatkim pićima nisu nadomještane drugim izvorima kalorija te da manje dodanog šećera ima malen utjecaj na troškove i cijenu proizvoda, pa se industrija ne mora bojati manje prodaje ili dobiti.

Naprotiv, takav obrat za industriju bi bio dobrodošao i mogla bi mu se protiviti jedino industrija šećera.
Ljudi bi morali i inače smanjiti količinu konzumiranja slatkih napitaka, ali to je s obzirom na snagu reklamnih kampanja iluzorno očekivati. No, strategija postupnog smanjenja dodanog šećera pruža novi i praktičan način kako se zajedno s drugim mjerama, kao što je porez na bezalkoholna pića, može uspješno smanjiti unos šećera, zaključuju autori.

 

JAVORKA LUETIĆ

 

 

Suludi postotak

Europska komisija je jednostavno prepisala odredbu iz 1996. prema kojoj hrana za bebe može sadržavati i do 30 posto šećera! To je suludo, Svjetska zdravstvena organizacija je 2015. objavila preporuku da se u hranu za bebe do dvije godine uopće ne bi trebalo dodavati šećer i sol.

Osim toga, iz škola treba zakonom izbaciti nezdravu hranu te ograničiti reklamiranje takve hrane i pića djeci. Parlament je obrazložio svoje protivljenje u rezoluciji navodeći kako su predložene odredbe suprotne svim zdravstvenim savjetima Svjetske zdravstvene organizacije.

 

 

 

Naslovnica Zdravlje