Kratica T.I.M. rabi se za "technologically integrated manservant". Taj "tehološki integrirani muški sluga" antagonist je filma "T.I.M.", novog SF trilera s elementima horora koji potencira aktualnu paranoju od AI-ja. "T.I.M." se oslanja na paranoidne robotske SF-ove od pamtivijeka.
Plakat filma direktno citira poster za "Stari Divlji zapad" (lice), u najmanje jednoj sceni odaje se počast "Terminatoru" (ruka), primjetni su utjecaji "Generacije 1999" (robotski školski profesori), "Umjetne inteligencije" (kućni roboti)... Svaki od tih vizionarskih SF-ova progovorio je o AI-ju prije vremena, a "T.I.M." stiže u vrijeme kad se ljudi boje da bi se neke od njihovih zlogukih prognoza mogle ostvariti i slaže se s ovogodišnjom "M3ghan", ako ne i "Kreatorom".
Čak štoviše, "T.I.M." djeluje kao stariji brat "M3ghan". M3gan je bila prototipna robotska lutka, stvorena da bude najbolja prijateljica traumatizirane djece. S druge strane, T.I.M. je prototipni humanoidni robotski batler, kreiran da pomaže u kućanskim i inim poslovima.
Jednog takvog robota nalik lutki Kena (glumi ga solidni Eamon Farren) dobit će Abi (Georgina Campbell, zvijezda horora "Barbarian" i "Kućice za ptice: Barcelona"), inženjerica robotike specijalizirana za prostetiku, kao što je to bila i kreatorica M3ghan. Abi se uselila u modernu kuću izvan Londona sa suprugom Paulom (Mark Rowley) kako bi mogla raditi u tehnološkoj kompaniji na T.I.M.-ovima. To je "novi početak" za par i prilika da zasnuju obitelj.
No, kad Abi kaže "mislim da ćemo biti sretni ovdje", znamo da to neće biti slučaj zahvaljujući imanju na izoliranoj lokaciji i jezivom robotu u kući, iako je šef, koji želi što prije izaći na tržište da "prestigne Kineze", uvjerava "S robotom znaš na čemu si" jer on nema "nesređene ljudske emocije" i "neće reći jednu stvar i raditi ti iza leđa".
Možda bi Abi s nekim drugim robotom znala na čemu je, ali ne i s T.I.M.-om koji dobiva pristup njezinim i Paulovim osobnim podacima, taman da to okrene u svoju korist i počne im manipulatorski raditi iza leđa, posebice kad i sam iskusi "nesređene ljudske emocije" i počne osjećati nešto prema gazdarici.
Primjerice, T.I.M. će doznati da je Paul prevario Abi (idealno da "izrežira" njegovu novu aferu sa susjedom) i promijeniti boju kose kad opazi da se ona zadržala 0.4 sekunde duže na tamnokosim muškarcima skrolajući po slikama na društvenoj mreži.
Kako se film razvija, T.I.M. postaje robotska verzija opsjednutih psihopatskih antagonist(ic)a iz "stalkerskih" trilera osamdesetih/devedesetih kao što su "Kobna privlačnost", "Ruka koja njiše kolijevku" i "Oglas donosi smrt". Integracija tehnološkog "hi-tech" SF-a u psiho-trilerski "template" priče isprve obećava, krijući zrnce provokacije i subvertirajući nježnu romansu s AI-jem tipa "Ona" i humanost "Poslije Yanga".
Tako, T.I.M. se nameće kao idealan muškarac: čisti, kuha, glača, servira Abi ružu uz doručak i masira joj umorna stopala. Moguće je i da je dobar u krevetu, ali autori ipak ne idu tako daleko da prikažu seks, prikazan u SF komediji "Roboti". Čini se da se T.I.M. zaljubljuje u Abi, koja ima "izvrsnu simetriju", kao još jedan robot s naizglednim srcem ("Istrebljivač", "RoboCop", "Terminator 2") i zanima ga značenje "ljubavi".
Međutim, u toj "zaljubljenosti" i "ljubavi" pokazuje odlike tipične ljudske psihopatologije (opsjednut je njome, gleda je dok se odijeva, miriše njezinu haljinu), premda ističe "ja nisam osoba, ja sam kompjuter". Podjednako creepy i freaky, T.I.M. potiče bojazan od AI-ja, uključujući i tzv. "deep fake" tehnologiju koju će primijeniti u jednoj prilici da postigne cilj.
Pa ipak, film u drugoj polovici većinski izgleda kao da ga je pisao AI na temu "stalkerski" triler. Situacije su sve manje originalne i sve više predvidljive po žanrovskom "templateu", tako da "T.I.M." u konačnici ne uspijeva izazvati hororski učinak, a njegova satirička oštrica je negdje usput otupjela da bi dosegao barem razinu "M3ghan", ukoliko je već nemoguće da dosegne "Westworld" i "Terminatora". Isključi se, T.I.M.