StoryEditor
Film & TVCINEMARK OBLJETNICA

‘Umjetna inteligencija‘: Sanjaju li androidići električne ovce?

2. srpnja 2021. - 20:01

Mozak Stanleyja Kubricka i srce Stevena Spielberga povezani su kao jedno u "Umjetnoj inteligenciji" ("A.I. Artificial Intelligence", 2001.). Navodno je Kubrick kupio prava na ekranizaciju kratke priče Briana Aldissa "Supertoys Last All Summer Long" još davne 1982., godine izlaska Spielbergova "E.T.-ja". Trebao je to biti njegov prvi film u osamdesetima, ali na kraju se prebacio na "Full Metal Jacket", ne znajući kako da točno pristupi priči o napuštenom dječaku-robotu.

Osamdesete su završile, no Kubrick nikako da snimi film po Aldissovu predlošku. Na kraju je sredinom devedesetih predao projekt Spielbergu, smatrajući da je on bolji izbor za režiju kao netko tko zna pronaći emociju i u izvanzemaljcima ("Bliski susreti treće vrste", "E.T."), a osjeća se kao kod kuće na setu spektakla visokog budžeta i punog efekata.

FILM: A.I. Artificial Intelligence; SF; SAD, 2001. REŽIJA: Steven Spielberg ULOGE: Haley Joel Osment, Frances O'Connor OCJENA: *****

Zanimljivo da Kubrick nije tada dao film jednako podesnom Jamesu Cameronu koji ga je oduševio efektima s bojnim zrakoplovom "harrierom" u "Istinitim lažima" na isti način ili više nego Spielbergovi dinosauri iz "Jurskog parka". Možda ga je previše poistovjećivao sa zločestim robotom iz prvog "Terminatora" i smetnuo s uma dobrog u drugom (i dobre "aliene" u "Bezdanu" nakon "Aliensa").

Bojazan "ako je stvoren da voli, možda može i mrziti" visi u zraku "Umjetne inteligencije" koju je Spielberg snimio baš "kubrickovske" 2001. ("Odiseja u svemiru") i glavnu ulogu robotskog dječaka dodijelio sjajnom Haleyju Joelu Osmentu, proslavljenom rečenicom "vidim mrtve ljude" u "Šestom čulu", koincidencije li, puštenom u kina 1999., u godini Kubrickove smrti i kinopremijere njegovog posljednjeg, znakovito naslovljenog filma "Oči širom zatvorene".

No, "A.I." ne odlazi u smjeru robotske apokalipse koju je lako mogao izazvati i HAL 9000 iz "2001: A Space Odyssey", ali istražuje osjećaje umjetnih bića iz "Terminatora 2" i "Blade Runnera", pomlađenih do razine djeteta. To dijete je David (Osment), najnapredniji robot ili "mecha".

Dok drugi roboti u "Umjetnoj inteligenciji" izgledaju kao nešto očitiji androidi, kombinacija kiborga iz "Terminatora" i replikanata iz "Istrebljivača", za Davida bi malo tko rekao da nije pravi dječak, toliko da može zamijeniti bolesnog sina Monice i Henryja (divna Frances O'Connor, Sam Robards).

Dječaka-robota je kreirao dr. Hobby (William Hurt) kojeg upoznajemo u filozofskom uvodu filma, nakon što narator s glasom Bena Kingsleyja predstavi budućnost u kakvoj se nalazimo. "Bilo je to nakon topljenja polarnih kapa zbog efekta staklenika. Oceani su potopili mnoge gradove duž svjetskih obala. Milijuni ljudi raseljeni. Klima je postala kaotična. Gladovalo je stotinu milijuna siromašnih", govori narator i nastavlja.

"Drugdje se dogodio procvat. Napredne zemlje uvele su pravne mjere za dopuštanje trudnoće. Zato su roboti, koji nisu bili gladni i nisu trošili dobra, osim onih od kojih su izrađeni, postali važna ekonomska karika u društvenom poretku...", doda narator i prepusti riječ Hobbyju.

"Izrada umjetnog bića je san od rođenja znanosti. Umjetno biće je stvarnost, savršena kopija artikuliranih pokreta i govora, ljudskih reakcija", izlaže Hobby i otkriva ideju o izradi djeteta-robota koji može zauvijek voljeti roditelje kao zamjenski sin i dati im beskonačnu ljubav.

Tko zna, možda bi Hurtov lik/otac nakon smrti sina u "Slučajnom turistu" pristao uzeti Davida da je mogao, ali suočio bi se s moralnim pitanjem "Ako 'mecha' bude mogao voljeti osobu, kakvu odgovornost ima osoba prema 'mechi'?", odnosno može li čovjek (za)voljeti robota kao čovjeka. Hobby na to pitanje, "najstarije od svih", odgovara protupitanjem "Nije li Bog stvorio Adama da bi ga ovaj volio?". Već je tu jasno da je "A.I." kompleksan SF, a David poseban.

"Jedinstven si, znaš to", govore Davidu, što bi se moglo reći i filmu koji pronalazi unikatan pristup priči podjednakog Spielbergovog i Kubrickovog pečata, nadahnutoj spomenutim robotskim i izvanzemaljskim SF-ovima, ali i "Odisejom u svemiru" i "Pinokiom" kojeg mama Monica čita Davidu za laku noć. Štovatelji Kubricka sjetit će se da je "2001" napravila rez od primata do ljudi u svemiru i završila rađanjem nove karike u evoluciji čovjeka – izvanzemaljskog Zvjezdanog djeteta.

Na određeni način David je korak naprijed i kad prvi put vidimo njegovu siluetu u zadnjem planu neizoštrena kadra djeluje kao izvanzemaljac iz "Close Encounters Of The Third Kind", a Spielberg u jednom trenutku postavlja kameru u središte lustera da mizanscena izgleda kao svemirski brod. On je "prvi od svoje vrste", "dijete iduće (robotske) generacije" programirano da voli kao čovjek kojemu je nalik, naizgled "stvaran" da stvarniji ne može biti.

Ipak, David shvaća da je samo izvana stvaran kao pravo dijete, a ustvari više lutak s "kilometrima optičkih vlakana" koji povlače lutkarske konce njegova bitka zahvaljujući stvaratelju Hobbyju, njegovom Geppettu. "Mi smo organički, ti mehanički", preciziraju Davidovi vršnjaci, uslijeg čega mali robot, poput Pinokija, želi postati pravi, stvaran dječak.

To postaje njegov san ("Prije tebe roboti nisu sanjali"), posebice kad se, spletom nesporazuma i ljubomore/suparništva ozdravljenog brata, pokaže potencijalno opasnim, što rezultira postupnim odbacivanjem roditelja, s kulminacijom u sceni kad David upadne u bazen i potone na dno, odakle gleda ljude kojima ne pripada.

Scena je distancirano i proganjajuće režirana da bi je rado potpisao i sam Kubrick, a opet je "spielbergovska" u emociji prema usamljenom i izoliranom robotskom-dječaku koji bi, da može, isplakao bazen suza. Kubrickova robotska otuđenost i hladnoća te Spielbergova ljudskost i toplina pretapaju se u "Umjetnoj inteligenciji", najviše u sceni kad majka odluči napustiti Davida i ostavi ga u šumi kao vlasnik psa kojeg se želi riješiti.

U toj sceni David je pravo dijete u strahu od napuštanja roditelja i da ostane sam na svijetu, koji će formirati traumu iz vječnog djetinjstva robotskog Highlandera (kad njegova majka dosegne godine bake, on ostaje isti). Moćan je krupni kadar Davida u retrovizoru koji postaje sve dalji i dalji, dok posve ne nestane iz vida.

Tad počinje Davidova odiseja u futurističkom "pinokijevskom" svemiru, tj. potraga za Modrom vilom koja ga može pretvoriti u pravog dječaka kako bi se vratio mami, a nalazi se u "izgubljenom gradu u moru na kraju svijeta, gdje lavovi plaču".

Na jednoj od usputnih stanica David će upoznati robo-žigola Joea (Jude Law) i zamalo završiti kao staro željezo prije nego amfibiokopterom doleti do "grada u moru" i Spielberg još uvijek fenomenalnim efektima vizionarski oslika efekt globalnog zatopljenja na (potopljeni) New York, s neboderima koje je more prepolovilo i srušilo kao da je režiralo ekološku inačicu 9/11.

Davidova odiseja, interesantno, traje 2000 godina koje Spielberg premošćuje "kubrickovskim" rezom i mreškanjem u tkivu prostor-vremena spaja "A.I." s "2001" na bajkovit način. Kad dječak-robot konačno ode "na ono mjesto gdje rađaju se snovi", Spielberg je ispričao bajku za laku (robotsku) noć.

Odlični specijalni efekti

Specijalni efekti se odlično drže i u usporedbi s novijim robotskim filmovima, što ne treba iznenaditi kad se zna da je bio angažiran Stan Winston ("Terminator"). P.S. "Umjetna inteligencija" se prikazuje 2. srpnja na Fox Movies u elitnom večernjem terminu, a repriza je 5.7. u ranom jutarnjem.

item - id = 1109981
related id = 0 -> 1136599
related id = 1 -> 1136718
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. listopad 2021 00:48