StoryEditor
BiznisDALMATINSKA ZAGORA

Korona je ispraznila ‘Etnoland Dalmati‘ u Pakovu Selu, ali vlasnik Joško Lokas ne gubi optimizam: Turizam će se vratiti. Hoće. Znam.

5. kolovoza 2020. - 18:56
Nikša Stipaničev/HANZA MEDIA

Kod nas je najteže uspjeti doma. Tu se pohvale i priznanja najteže stječu. Takvi ljudi s idejom najviše će se namučiti da od svojih čuju riječi – bravo, svaka čast, zaslužio si. I baš zato je Jošku Lokasu, utemeljitelju tematskog parka Etnoland Dalmati u Pakovu Selu najdraže priznanje upravo ono koje je dobio od svojih sumještana.

Od 2007. godine pa do sada stizale su na njegovu adresu u šibenskom zaleđu nagrade za nagradom. Najbolji su bili i u ovome i u onome. U svemu. Ali kada je u njihov životni projekt došla rukom pisana zahvala ljudi iz Pakova Sela, onda mu je srce bilo konačno na mjestu. To je značilo da je uspio, da je ovaj kraj dignuo visoko, da su napravili nešto što će nadživjeti, ostati u naslijeđe kao hrvatska posebnost.

– Joj, kada se sjetim kako je krenulo. Govorili su mi tada ljudi iz ovoga kraja da sam kompletna budala. Pitali se da što ja to mislim, čudili se što imam plan napraviti nešto s ovim starim kućama, u kojima su domaći živjeli. Smijali se da tko će mi tu doći na izlet kako bi vidjeli starudiju. A godina za godinom rada, trud za trudom i malo-pomalo počele su stizati najrelevantnije hrvatske nagrade.

image
Nikša Stipaničev/HANZA MEDIA

Tri puta za najbolju atrakciju u županiji, jednu za najbolju atrakciju u Hrvatskoj, supruga Ana za najboljeg turističkog animatora u zemlji, pa Zlatni suncokret za najbolju interpretaciju baštine. Ali isto smo najviše ponosni na tu rukom pisanu zahvalnicu naših sumještana. Do toga je bilo puno teže doći – s ponosom nam veli Joško Lokas osvrćući se oko 15 tisuća kvadrata ljepote nastale u zaleđu.

U selu u kojem zapravo nikakve rodbinske veze nema. To više je iznenadio susjede kada je 2005. godine počeo graditi mjesto gdje se oživila tradicija i baština Dalmatinske zagore. Majka mu je iz Miljevaca, otac iz Rasline, i vamo-tamo, odluka je pala negdje u sredinu. Kroz dvogodišnju izgradnju i obnovu, od nekoliko starih razrušenih kuća nastalo je izletište koje je lani, među 40 tisuća gostiju, posjetilo i više od deset tisuća hrvatske djece.

Tematski park

– Ukratko rečeno, ovo je tematski park, sklop etnografske zbirke Dalmatinske zagore, inače najveće i najkompletnije na tu temu u zemlji, zaštićene kao kulturno dobro. Kada je vide, ljudi su naprosto oduševljeni, mislim ponajviše zbog naše jedinstvene prezentacije. Veliki dio izloženog fundusa dolazi iz naše obitelji, ali pripomogli su nam isto tako ljudi iz najbliže okoline. Sve je tu konzervirano pod paskom struke, paženo i maženo, otrgnuto zaboravu i očuvano s ljubavlju za iduće generacije. Zato je od Ministarstva kulture i prepoznato kao kulturno dobro – veli Joško.

Izletište Etnoland Dalmati nije od onih koji žive samo nekoliko mjeseci godišnje. Njihova je posebitost u tome što su do pojave korone stalno, kontinuirano bili otvoreni u svim mjesecima. I da su im stalno sa svih strana izletničkim autobusima, a otprije dvije godine i u individualnim dolascima, stizali ljudi u posjete. No otkad se dogodila korona, nastao je krah. Posao im je stao u trećem mjesecu i do 11. svibnja ostao zaleđen u prostoru i vremenu.

image
Nikša Stipaničev/HANZA MEDIA

– Tog smo datuma naš tematski park odmah otvorili sa svim našim radnicima. S devetero naših zaposlenika, s kojima smo u vedrom duhu, želji da nastavimo dalje krenuli u rad. Zatvaranje granica, nedolazak starih gostiju, definitivno nam je pomrsilo račune. Ali ono što nas je još više dotaklo je činjenica da je potpuno pao izletnički turizam u Hrvatskoj. Direktno nadovezan uz autobusni promet. U ljude je ušao strah, u zabrinutosti da se ne zaraze doslovce su odbacili autobus kao potencijalno sredstvo prijevoza. Sa zaustavljanjem autobusa zbog korona-mjera, nestao je i izletnički turizam. Moram priznati da nam je ponestalo gostiju i stranih i hrvatskih. I to je naša korona-realnost – veli Joško.

Jedinstvena prilika

Evo i uistinu šokantne brojke: od više od deset tisuća djece koja je tu lani bila u posjetu, ove ih je godine bilo samo deset. I ona su pristigla prošlog tjedna. Ni činjenica da se na 15 tisuća kvadrata može postići sva potrebna sigurnost ovoga svijeta, goste u većem broju još nije domamila. Lokas veli kako mu je najviše žao što su zbog korone propali najavljeni posjeti europskih dužnosnika, koji su ove godine trebali u izletištu upoznati naše blago, tradiciju i kulturu. To ga neizmjerno rastužuje.

– To je bila nevjerojatna prilika da se predstavimo Europi, da im kao najmlađa članica pokažemo naše bogatstvo. Sve je propalo, ta jedinstvena šansa za prezentaciju i ovoga izletišta i naše zemlje. A što reći, jedini izlaz u ovom trenutačno mračnom tunelu vidim u pronalasku cjepiva, učinkovitog, spasonosnog, potrebnog kako bi se ljudima vratila sigurnost. Bit ću iskren, oporavljanje turističkog segmenta vidim tek u 2023. godini. Mislim da nas čeka dosta krizno razdoblje. Teško. Trebat će nam vremena za oporavak – kaže Lokas.

Pa se osvrnuo na državu istinski joj zahvaljujući na pomoći koju je dala poslodavcima, omogućila radništvu kao najvrjednijoj točci da preživi udar koji je paralizirao sve. Lokas smatra kako su ljudi najbitnije karike u lancu, većem, jačem, snažnijem od svih plaža, uvala, kristalno čistog mora...

Ljudi su naša snaga

– To je naša snaga, ti ljudi koji se ujutro dižu i s osmijehom poslužuju goste. To je ono što je država spasila svojim poticajima. I na tome sam joj duboko zahvalan. I tako su prošli mjeseci, s pokušajem normaliziranja života. Stvari su se ipak malo pomakle s nule. Brojka nula se veže i uz moj promet u tih nekoliko mjeseci. Onda znate kako nam je bilo. Zato s dubokom nadom gledam u oporavak autobusnog prijevoza i razvoj individualnog turizma. Tu se nešto počelo događati, sporo i malo. Ali ipak se kreće. No samo na tome ne možemo opstati, nije nam to spas – veli Joško.

image
Nikša Stipaničev/HANZA MEDIA

Spas zato vidi u pomnom promišljanju budućnosti, ne samo u turističkom biznisu, nego i u kompletnom društvu. U postavljanju pitanja što i kako dalje. S razmišljanjem kako smo korona-blokadu dobili kao neku vrstu reseta, vremena potrebnog za rješavanje bitnih problema.

– Turizam će se vratiti. Hoće. Znam. Što se nas tiče, nastavit ćemo ulagati u kulturni turizam, za koji je tijekom posljednjih godina značajno porastao interes ljudi. To je naš plan, želja da kulturnim turizmom pridonesemo očuvanju baštine i našem prosperitetu. Plan nam je i poraditi na razvoju individualnih posjeta, tijekom kojih ćemo goste kroz 1,5-satni program upoznati sa sadržajem na kojem godinama radimo. U svom pesimizmu koji se nadvio nad nam, mi smo optimisti. I krizi usprkos, on nas vodi nadalje – veli Joško Lokas.

Pet prioriteta za bolju Hrvatsku

1. U prvoj bih minuti vlast predao političarima. I rekao im da se bave svojim poslom, kako bismo se mi bavili našim.

2. Zauzeo bih se za vladavinu prava: stvorio bih predvidljivi pravni okvir za sve subjekte u Hrvatskoj.

3. Zagovarao bih da država osigura stabilan okvir za življenje kako nam ljudi ne bi iz nje odlazili, nego nam iz svijeta u zemlju dolazili.

4. Inzistirao bih na funkcionalnoj državi koja bi nudila osiguranje svega onoga što je potrebno, uz efikasno trošenje sredstava.

5. Zagovarao bih slobodu govora i otvoreno društvo u kojem uzajamno tražimo najbolje solucije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

26. rujan 2020 03:00