StoryEditorOCM
Zdravlječuvajte zdravlje

Ubrzano vam kuca srce? Evo kako spriječiti bolest koja može dovesti do moždanog udara, važan je vitamin D

Piše MOZAIK SD
6. kolovoza 2023. - 22:43

Ubrzani i nepravilni otkucaji srca glavni su simptomi fibrilacije atrija (AF), također poznate kao lepršanje atrija. Nešto veće doze vitamina D mogle bi spriječiti pojavu fibrilacije atrija, bolesti koja, ako se ne liječi adekvatno, može dovesti do moždanog udara, piše telegraf.rs.

Je li vitamin D dovoljan sam po sebi?

Stručnjaci ističu da vitamin D može regulirati visoki krvni tlak, pomoći apsorpciju kalcija i smanjiti upalne procese te spriječiti bolesti srca. Liječnici ističu da sama suplementacija ne može biti dovoljna bez zdravih životnih navika kao što su uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i izbjegavanje pušenja.

Pacijenti se žale na ubrzan rad srca

Fibrilacija atrija jedna je od najčešćih aritmija, a očituje se vrlo brzim otkucajima srca, čak i više od 140 otkucaja u minuti. Za usporedbu, normalan broj otkucaja srca u mirovanju je 60 do 100 otkucaja u minuti. AF je faktor rizika za krvne ugruške, moždani udar i zatajenje srca. Postoji nekoliko načina na koje možemo spriječiti AF, a nova studija ističe još jednu mogućnost - korištenje većih doza vitamina D.

- Suplementacija visokim dozama vitamina D tijekom pet godina ima preventivni učinak na učestalost fibrilacije atrija u usporedbi s placebo skupinom - kaže glavni autor studije dr. Jyrki Virtanen. Liječnici dodaju kako je AF vrlo česta bolest u starijoj populaciji s tendencijom povećanja broja oboljelih u dogledno vrijeme.

Kako vitamin D može utjecati na ubrzan rad srca?

Nije u potpunosti poznato kako vitamin D može smanjiti rizik od AF, ali je poznato da je vitamin D sastavni dio mnogih procesa koji utječu na rad srca. Vitamin D regulira vrijednosti krvnog tlaka, upalne procese, poboljšava rad krvnih žila, jača imunitet. Ovaj vitamin neophodan je za dobro funkcioniranje mozga, ima antioksidativna svojstva koja štite tijelo od djelovanja slobodnih radikala te tako pomaže u očuvanju naših kognitivnih funkcija.

- Nedostatak kalcija može dovesti do nepravilnog rada srca, a vitamin D pomaže apsorpciju kalcija. Nedostatak vitamina D na ovaj se način neizravno može povezati s aritmijama - objašnjava - Amber Core s Ohio State University Wexner Medical Center.

Koliko je vitamina D dovoljno?

Klinički elektrofiziolog i kardiolog dr. Abhijeet Singh sa Stony Brook Heart Institute, tvrdi da niske razine vitamina D također mogu dovesti do razvoja ožiljaka (fibroze) u lijevom atriju srca i tako povećati rizik od aritmija. Ovaj liječnik povezuje niske razine vitamina D s razvojem hipertenzije, koja je faktor rizika za AF.

Ne postoje posebne preporuke kada je u pitanju primjena vitamina D, osim dnevne preporuke za odrasle osobe koja iznosi 15 mikrograma. Dr. Singh preporučuje 20 mikrograma vitamina D za starije osobe, nešto veće doze savjetuju se dojiljama i trudnicama.

- Važno je naglasiti da količina vitamina D varira ovisno o osobnim potrebama, prehrani, geografskom položaju, izloženosti sunčevoj svjetlosti i općem zdravstvenom stanju - naglašava dr. Dingh.

Što se događa ako uzmemo previše vitamina D?

Smatra se da većina ljudi prehranom i izlaganjem sunčevoj svjetlosti unosi dovoljne količine vitamina D. U slučaju da se utvrdi manjak vitamina D, ako promjene načina života ne pomažu, savjetuje se suplementacija uz nadzor stručnjaka.

Ponekad je prehranom koja se temelji na dovoljnoj količini mliječnih proizvoda i masne morske ribe nemoguće zadovoljiti potrebu za vitaminom D. Ovaj vitamin je topiv u mastima, pa unos velikih količina vitamina D može biti popraćen neželjenim reakcijama.

Mogu se pojaviti mučnina, povraćanje, gubitak apetita, dehidracija, smetenost, bol, slabost mišića. Ljudi koji uzimaju prekomjerne količine vitamina D također se žale na čestu potrebu za mokrenjem, a moguće je da će s vremenom dobiti i bubrežni kamenac.

- Rizik od AF raste s godinama, nažalost, to je faktor na koji ne možemo utjecati. Možemo kontrolirati i druge čimbenike rizika poput niske razine tjelesne aktivnosti, pretilosti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka i na taj način spriječiti pojavu AF - kaže dr. Virtanenm, piše telegraf.rs.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. travanj 2024 18:27