Spavanje s otvorenim ili zatvorenim roletama ili zavjesama jedna je od onih svakodnevnih tema oko kojih se često vode rasprave, osobito među partnerima. Dok jedni ne mogu zamisliti noć bez potpune tame, drugi se osjećaju ugodnije kada kroz prozor dopire barem malo svjetla. Neki vole da ih ujutro probudi sunce, dok drugi smatraju da čak i najmanji tračak svjetlosti može narušiti kvalitetu sna.
Upravo se tim pitanjem pozabavio farmaceut Álvaro Fernández (@farmaceuticofernandez) u videu objavljenom na svom Instagram profilu. Polazi od situacije koju su mnogi barem jednom doživjeli – zaspali su bez spuštenih roleta, zatvorenog krovnog prozora ili povučene zavjese, a zatim ih je rano ujutro probudilo jako sunčevo svjetlo. No ono što se čini kao bezazlena svakodnevna navika zapravo ima značajan utjecaj na ljudski organizam.
"Što znanost kaže? Je li bolje spavati s otvorenim ili zatvorenim roletama?", pitanje je koje je stručnjak postavio svojim pratiteljima, a odgovor nije tako jednostavan kao što se možda čini.
Prema Fernándezu, spavanje s otvorenim roletama može imati određene prednosti, osobito za osobe koje se prirodno bude ujutro. Naime, postupno izlaganje prirodnom svjetlu pri izlasku sunca pomaže organizmu da uskladi svoj unutarnji biološki sat. Takvo buđenje često je nježnije i prirodnije od naglog zvuka alarma, a tijelo lakše prelazi iz stanja sna u stanje budnosti.
Znanstvenici već godinama proučavaju povezanost između svjetla i cirkadijalnog ritma – unutarnjeg sustava koji regulira cikluse spavanja i budnosti. Jutarnje sunčevo svjetlo šalje mozgu signal da je vrijeme za buđenje, povećava razinu budnosti i može pridonijeti boljem raspoloženju tijekom dana.
Ipak, stručnjak upozorava da ova preporuka vrijedi samo pod određenim uvjetima. Ključni faktor je okruženje u kojem osoba spava. Ako se spavaća soba nalazi u mirnom području bez svjetlosnog onečišćenja, prirodno svjetlo može imati pozitivan učinak. Međutim, u urbanim sredinama situacija je potpuno drukčija.
Ulične svjetiljke, reklamni panoi, neonski natpisi i druga umjetna rasvjeta tijekom noći mogu ozbiljno poremetiti kvalitetu sna. Čak i kada osoba nije svjesna prisutnosti svjetla, organizam ga registrira. Posljedica je smanjena proizvodnja melatonina, hormona koji igra ključnu ulogu u regulaciji sna.
Melatonin pomaže tijelu da prepozna kada je vrijeme za odmor. Kada je njegova proizvodnja poremećena, uspavljivanje može trajati dulje, a san postaje plići i isprekidan. Dugoročno, takvi poremećaji mogu dovesti do umora, smanjene koncentracije i osjećaja iscrpljenosti tijekom dana.
Fernández uspoređuje učinak umjetnog svjetla s korištenjem mobitela, tableta ili televizora prije spavanja. Ekrani emitiraju plavo svjetlo koje mozak tumači kao dnevnu svjetlost, zbog čega odgađa proizvodnju melatonina i otežava uspavljivanje. Upravo zato stručnjaci često savjetuju da se elektronički uređaji izbjegavaju barem sat vremena prije odlaska na počinak.
Zaključak je jednostavan: ne postoji univerzalno pravilo koje vrijedi za sve. Osobe koje žive u mirnijim područjima mogu imati koristi od spavanja s djelomično otvorenim roletama i prirodnog buđenja uz izlazak sunca. S druge strane, stanovnicima gradova, gdje je prisutno snažno umjetno osvjetljenje tijekom cijele noći, zatvorene rolete i zamračena prostorija najčešće su bolji izbor.
Kvalitetan san jedan je od temelja dobrog zdravlja, a male promjene u navikama često mogu napraviti veliku razliku. Upravo zato vrijedi obratiti pozornost na količinu svjetla kojoj smo izloženi tijekom noći jer ono može imati veći utjecaj na naš organizam nego što mnogi misle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....