Smanjite doživljaj s melatoninom, nije vam to bezopasna pilula za spavanje. Stručnjaci upozoravaju na fatalne ishode

Melatonin je postao gotovo samorazumljiv dio večernjeg rituala mnogih ljudi. Neki ga uzimaju povremeno kada se moraju rano probuditi, dok ga drugi uzimaju mjesecima ili godinama jer im pomaže da se "prebace" na spavanje.

Stoga je razumljivo da je vijest o studiji koja povezuje dugotrajnu upotrebu melatonina za nesanicu s većim rizikom od zatajenja srca privukla pozornost. Ali važno je odmah na početku reći bitnu stvar: ovo je povezanost, a ne dokaz da melatonin uzrokuje zatajenje srca.

Što je točno pokazala dotična studija?

Najznačajnija studija, predstavljena na sastanku Američkog udruženja za srce (AHA) 2025. godine, usporedila je odrasle osobe s nesanicom koje su dugotrajno uzimale melatonin s odgovarajućom skupinom koja nije uzimala melatonin. Istraživači su izvijestili o većem riziku od novonastalog zatajenja srca, većem broju hospitalizacija zbog zatajenja srca i većoj smrtnosti tijekom razdoblja praćenja (oko pet godina).

Zašto "povezanost" nije isto što i "uzrok"?

Kada čujemo "X je povezan s Y", prirodno pretpostavljamo da je X kriv. U opservacijskim studijama to nije nužno istina. Za to postoji nekoliko razloga:

Zbunjenost zbog indikacije: Ljudi koji dugotrajno uzimaju melatonin mogu biti oni s upornijom, teškom nesanicom. Sama nesanica i kronični poremećaj spavanja povezani su s kardiovaskularnim rizicima.

Povezani problemi: depresija, anksioznost, kronična bol, apneja u snu, zlouporaba alkohola ili sedativa – sve to može istovremeno utjecati na san i kardiovaskularni rizik.

Ograničenja podataka: melatonin je često dostupan bez recepta; upotreba može biti podcijenjena ili pogrešno klasificirana u medicinskim bazama podataka, a podaci o doziranju i kvaliteti proizvoda često nedostaju.

Stoga je najvjerodostojnija poruka sljedeća: studija postavlja važno sigurnosno pitanje za dugotrajnu, rutinsku upotrebu, ali sama po sebi ne može potvrditi da je melatonin uzrok.

Melatonin nije "tableta za spavanje" u klasičnom smislu!

Melatonin je hormon koji pomaže u regulaciji cirkadijalnih ritmova – vremenskog okvira kada je tijelo spremno za san i budnost. Za neke ljude, njegova najveća korist je pomoć u pomicanju "vremenskog prozora" sna (na primjer, kod odgođenog ritma, putovanja, rada u smjenama), ali ne nužno i djelovanje kao snažnog sredstva za spavanje.

To je također razlog zašto mnoge smjernice za kroničnu nesanicu stavljaju veći naglasak na bihevioralne pristupe (npr. kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu – KBT-I) nego na rutinsku upotrebu melatonina.

Kako je moguće da se u literaturi pojavljuju i "pozitivni" srčani učinci?

Zbunjenost je razumljiva: postoje i pregledi i meta-analize koje ispituju melatonin u različitim kardiološkim kontekstima (na primjer, kao dodatnu podršku za određena stanja ili markere) i izvještavaju o mogućim korisnim učincima na neke ishode ili pokazatelje.

Ključna razlika je u tome što ti pregledi često uključuju različite populacije, različite doze, kraća razdoblja i različite svrhe (npr. adjuvantna upotreba). Studija koja je izazvala medijski val, međutim, uglavnom se bavila dugotrajnom upotrebom kod nesanice u stvarnom životu.

Kada je razumno stati i razmisliti o melatoninu?

Uzimanje melatonina dva puta godišnje prije značajnog datuma drugačija je situacija od uzimanja svake večeri tijekom godine ili dulje. S obzirom na nove podatke, vrijedi razmisliti o razgovoru sa svojim liječnikom ili ljekarnikom, posebno ako se nekoliko točaka primjenjuje istovremeno:

- Uzimate melatonin svake večeri mjesecima ili godinama;

- Imate visoki krvni tlak, dijabetes, prekomjernu težinu ili imate druge faktore rizika;

- Imate simptome koji mogu ukazivati ​​na apneju u snu (glasno hrkanje, gušenje noću, pospanost tijekom dana);

- Uzimate nekoliko lijekova s ​​mogućim interakcijama;

- Primjećujete da melatonin "više ne djeluje" i doza se polako povećava.

Kako ga ljudi obično uzimaju?

Melatonin se u praksi najčešće koristi kao dio večernje rutine. Najčešći obrazac je da ga pojedinci uzimaju neko vrijeme prije željenog vremena spavanja, često zajedno s "smirujućim" okruženjem (manje svjetla, bez ekrana, topli tuš, čitanje).

Međutim, s melatoninom je vrijeme često važnije nego što se čini. Ako ga uzmete prekasno ili u nedovoljnoj količini, može uzrokovati jutarnju vrtoglavicu, čudne snove ili osjećaj "teškoće".

Kod drugih, učinak s vremenom blijedi jer se primarni uzrok nesanice nije riješio (stres, nepravilni rasporedi, apneja za vrijeme spavanja, alkohol, rad do kasno pred ekranom).

Što je često učinkovitije od dodatka prehrani?

Kod kronične nesanice, pristupi koji ciljaju mehanizam nesanice, a ne samo simptom "nemogućnosti zaspati", imaju vrlo dobre rezultate. U praksi to često znači kombinaciju:

- dosljednog sata budnosti (čak i vikendom);

- večernje "svjetlosne higijene" (smanjenje jakog svjetla i ekrana prije spavanja);

- kratkih, redovitih dnevnih šetnji ili vježbanja (ne neposredno prije spavanja);

- ograničavanja alkohola navečer, što može narušiti kvalitetu sna strukturiranih KBT-I tehnika ako je nesanica uporna. Ovo nije "romantično" rješenje, ali je često trajnije.

Koje studije mogu sve bolje razjasniti u budućnosti?

Da bismo doista razumjeli doprinosi li sam melatonin riziku, trebali bismo više podataka o: dozama i formulacijama (trenutno oslobađanje u odnosu na produljeno oslobađanje); kvaliteti i stvarnom sadržaju OTC proizvoda; jasnom razdvajanju utjecaja nesanice, apneje i komorbiditeta; randomiziranim ispitivanjima ili vrlo pažljivo osmišljenim opservacijskim analizama.

U ovom trenutku najtočnije je reći: signal je dovoljno zanimljiv da ga znanost i klinika ne bi smjele ignorirati, ali istovremeno nije dovoljan da se iz njega izvedu konačni zaključci.

Tko bi trebao biti posebno oprezan

Ako redovito uzimate melatonin, mudro je konzultirati se sa zdravstvenim djelatnikom, posebno ako:

- već imate kardiovaskularne bolesti ili se liječite od srčanih problema;

- imate neobjašnjivu kratkoću daha, oticanje gležnjeva, jak umor ili smanjene fizičke performanse;

- uzimate više lijekova (posebno za krvni tlak, zgrušavanje krvi, depresiju ili epilepsiju);

- trudni ste, dojite ili je namijenjen za primjenu kod djece (ovdje dodatni oprez u načelu ima smisla).