Bubrezi imaju jednu od ključnih uloga u organizmu, filtriraju krv, uklanjaju otpadne tvari i višak vode te pomažu održavati ravnotežu tekućina i minerala. Ipak, problemi s bubrezima mogu dugo proći neprimijećeno. Liječnica obiteljske medicine dr. Uma Darji upozorava da rane faze bubrežnih bolesti često ne uzrokuju jasne simptome, zbog čega osoba može imati oslabljenu funkciju bubrega, a da se pritom osjeća potpuno zdravo.
"Upravo zato i neke naizgled zdrave navike mogu postati problematične ako se s njima pretjera. Jedna od njih je pretjeran unos proteina", kaže dr. Darji.
Otpadne tvari
Visok unos proteina na prvi pogled djeluje kao zdrava navika, osobito među onima koji žele izgraditi mišiće, brže se oporaviti nakon treninga ili dulje osjećati sitost. No, problem može nastati kada se s unosom pretjera.
Internist dr. Yoshua Quinones objašnjava za Parade da tijelo višak proteina mora razgraditi, pri čemu nastaju otpadne tvari poput ureje, koje potom moraju filtrirati bubrezi. Zbog toga njihov filtracijski sustav radi intenzivnije, što se naziva hiperfiltracija.
Ako takvo opterećenje traje godinama, postupno oštećuje osjetljive strukture koje sudjeluju u filtriranju krvi. Posljedice mogu uključivati pojavu proteina u mokraći i slabljenje bubrežne funkcije, a rizik je osobito važan kod osoba koje već imaju bubrežne tegobe. Postoje i određeni dokazi da dugotrajan vrlo visok unos proteina može nepovoljno utjecati na funkciju bubrega i kod zdravih osoba.
Popularnost konzumiranja
Obiteljski liječnik dr. Alex McDonald pretjeran unos proteina uspoređuje s neprestanim pritiskanjem papučice gasa u automobilu. Organizam takvo opterećenje može neko vrijeme podnositi, ali dugotrajno forsiranje može povećati pritisak na bubrege i pridonijeti njihovu trošenju.
Popularnost proteinske prehrane posljednjih je godina dodatno porasla, dijelom zbog sve većeg naglaska na mišićnoj masi, ali i zbog lijekova za mršavljenje iz skupine GLP-1. Budući da oni mogu dovesti do gubitka mišićne mase, uz smanjenje masnog tkiva, veći unos proteina često se preporučuje kao jedan od načina očuvanja mišića tijekom mršavljenja.
Ipak, proteine ne treba izbjegavati. Riječ je o važnom nutrijentu koji sudjeluje u brojnim procesima u organizmu, a zdrava prehrana ne podrazumijeva njihovo izbacivanje, već prilagođavanje količine individualnim potrebama.
Dr. S. Adam Ramin, urolog i urološki onkolog, naglašava da jedan obrok bogat proteinima kod zdrave osobe nije razlog za zabrinutost. Veći problem predstavlja dugotrajan i pretjeran unos, osobito kod osoba koje već imaju osjetljivu bubrežnu funkciju.
Zato je važnije odricati se pretjerivanja nego samih proteina, uravnotežena prehrana, raznoliki izvori proteina i količina prilagođena dobi, aktivnosti i zdravstvenom stanju sigurniji su pristup od njihovog potpunog izbjegavanja.
Koji su izvori proteina najbolji?
Osim količine, važan je i izbor namirnica iz kojih proteine unosimo. Dr. Quinones ističe da vrsta proteina može biti gotovo jednako važna kao i njegova količina.
Biljni izvori proteina, poput mahunarki, općenito se smatraju povoljnijim izborom za zdravlje bubrega i srca jer, osim proteina, sadrže vlakna i druge vrijedne nutrijente, kojih u proteinskim prašcima i većini namirnica životinjskog podrijetla nema u tolikoj mjeri.
To ne znači da je potrebno potpuno izbaciti meso ili prijeći na vegetarijansku prehranu. Ipak, podaci pokazuju povezanost češće konzumacije crvenog i prerađenog mesa, poput slanine, kobasica i mesnih prerađevina, s većim rizikom od problema s bubrezima.
Oprez je potreban i s proteinskim prašcima. Dr. Uma Darji ističe da oni sami po sebi nisu štetni te mogu biti praktični sportašima, starijim osobama sa slabijim apetitom ili ljudima koji teško zadovoljavaju potrebe za proteinima kroz uobičajenu prehranu.
Problem nastaje kada se dodatak koristi uz već visok unos proteina iz hrane. Jedna mjerica često sadrži između 20 i 30 grama koncentriranih proteina, pa se potrebe organizma lako mogu premašiti.
Zato stručnjaci preporučuju da se ne gleda samo koliko proteina unosimo, već i iz kojih ih izvora dobivamo. Raznolika prehrana, u kojoj su zastupljeni biljni izvori proteina, uz umjeren unos mesa i krajnje promišljeno korištenje dodataka prehrani, puno je pametniji izbor za dugoročno zdravlje, piše American Kidney Fund.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....