StoryEditorOCM
ZdravljePROMIJENITE NAVIKE

Ono što radimo svaki dan možda mijenja naš mozak više nego što mislimo: upozorenje liječnika koje tjera na razmišljanje

Piše M. R.
13. listopada 2026. - 17:06
S godinama se neke sposobnosti mogu mijenjatiShutterstock
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Postoji jedna svakodnevna navika o kojoj rijetko razmišljamo, iako bi s vremenom mogla ostaviti trag na našem pamćenju, koncentraciji i načinu razmišljanja. Neprimjetno se uvlači u našu rutinu, najčešće predvečer, kada nakon posla sjednemo pred televizor i dopustimo da sati prolaze bez ikakva napora. No upravo bi takva pasivnost mogla biti jedan od razloga zbog kojih naš um postupno gubi svoju oštrinu.

Tiha zamka svakodnevice koju mnogi ne primjećuju

Suvremeni život sve nas češće drži na stolcu. Radimo za računalom, vozimo se automobilom, odmaramo uz televiziju, a slobodno vrijeme nerijetko provodimo uz mobitel. Čini se bezazlenim, osobito kada smo umorni i želimo predahnuti. Međutim, posljedice dugotrajnog sjedenja ne zaustavljaju se samo na tjelesnoj kondiciji.

Tjelesna neaktivnost povezuje se s nizom zdravstvenih problema, a istraživanja upućuju i na povezanost između kretanja, zdravlja mozga i očuvanja kognitivnih sposobnosti. Kada danima ponavljamo istu rutinu, bez dovoljno kretanja, novih iskustava i mentalnih izazova, propuštamo prilike kojima možemo poduprijeti rad svojeg mozga.

image
Shutterstock

Upravo na to upozorava Manuel Sans Segarra, španjolski liječnik i kirurg koji se u svojim javnim istupima bavi odnosom tijela, svijesti i ljudskog zdravlja.

Zašto televizija nije dovoljna za odmor

Sans Segarra upozorava na opasnost od pasivnog provođenja slobodnog vremena, osobito kada gledanje televizije postane glavna svakodnevna aktivnost. Problem nije u tome da povremeno pogledamo film ili omiljenu emisiju, nego u tome što takva navika može potisnuti aktivnosti koje od nas traže razmišljanje, učenje i sudjelovanje.

Mozak, naime, ne ostaje nepromijenjen tijekom života. Njegova sposobnost prilagodbe, poznata kao neuroplastičnost, omogućuje stvaranje i preoblikovanje neuronskih veza kao odgovor na iskustva i učenje. Zato čitanje knjige, svladavanje nove vještine ili razgovor o temi o kojoj dosad nismo mnogo znali mogu biti mnogo više od načina na koji kratimo vrijeme.

Razlika se često krije u malim odlukama. Umjesto da večer uvijek završi pred ekranom, možemo prošetati kvartom, nazvati prijatelja, riješiti križaljku ili napokon otvoriti knjigu koju mjesecima odgađamo.

Mozak voli kada mu promijenimo rutinu

Za očuvanje mentalne vitalnosti nije nužno potpuno promijeniti život. Mnogo je važnije pronaći aktivnosti koje možemo redovito uklopiti u svakodnevicu.

Redovito kretanje, raznolika i uravnotežena prehrana te kvalitetan san stvaraju temelje za zdravlje organizma, uključujući i mozak. Jednako je važno održavati intelektualnu znatiželju. Učenje stranog jezika, sviranje instrumenta, čitanje ili istraživanje nepoznatih mjesta potiču nas da izlazimo iz ustaljenih obrazaca.

image
Shutterstock

Važnu ulogu imaju i drugi ljudi. Razgovori, druženja i razmjena iskustava zahtijevaju pažnju, pamćenje, razumijevanje i emocionalnu uključenost. Čak i obična kava s prijateljem može biti poticajnija od još jedne večeri provedene u izolaciji.

Pritom valja imati na umu da ne postoji čarobna aktivnost koja će zajamčiti očuvanje pamćenja ili spriječiti demenciju. Ipak, znanstveni dokazi podupiru važnost kretanja, mentalne aktivnosti i društvenih kontakata za opće zdravlje i očuvanje kognitivnih funkcija.

Najvažnije promjene počinju izvan dnevnog boravka

S godinama se neke sposobnosti mogu mijenjati, a povremena zaboravljivost ne mora nužno značiti da se događa nešto ozbiljno. Ipak, ne treba zanemariti svakodnevne navike koje možemo poboljšati.

Ponekad je dovoljno ustati nakon duljeg sjedenja, prošetati umjesto kratke vožnje ili odvojiti pola sata za nešto novo. Takve odluke možda ne djeluju posebno važno, ali upravo se od njih sastoji naš životni ritam.

Poruka koju Sans Segarra ističe jednostavna je: o zdravlju mozga ne brinemo se samo kada primijetimo da nas pamćenje slabije služi. Briga počinje mnogo ranije, u načinu na koji provodimo običan dan.

Možda zato sljedeći put, kada daljinski upravljač bude nadohvat ruke, vrijedi zastati na trenutak. Ne moramo se odreći omiljene emisije, ali možemo se zapitati postoji li nešto čime bismo večeras mogli nahraniti i svoj um, a ne samo ispuniti vrijeme.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. listopad 2026 17:35