Godinama se ugljikohidrati nalaze na vrhu popisa "zabranjenih" namirnica kada je riječ o mršavljenju. Mnogi ih izbjegavaju vjerujući da upravo kruh, riža, tjestenina ili krumpir uzrokuju nakupljanje viška kilograma. Međutim, sve više stručnjaka upozorava da je riječ o jednom od najvećih mitova moderne prehrane. Nutricionist Ismael Galancho tvrdi da ugljikohidrati sami po sebi nisu odgovorni za debljanje te da ih se nepravedno proglašava glavnim krivcem za epidemiju pretilosti.
Prema njegovim riječima, znanstveni dokazi jasno pokazuju da nijedan makronutrijent – bilo da je riječ o ugljikohidratima, mastima ili proteinima – ne uzrokuje povećanje tjelesne mase sam po sebi. Ključni razlog debljanja je dugotrajan kalorijski suficit, odnosno unos više energije nego što je organizam tijekom dana potroši.
Galancho objašnjava kako je pogrešna percepcija nastala zbog pojednostavljenog prikaza prehrane. Nekada su masti bile označene kao najveći neprijatelj zdravlja, dok su od devedesetih godina prošlog stoljeća tu ulogu preuzeli ugljikohidrati. Istodobno su se pojavile brojne dijete koje su obećavale brz gubitak kilograma upravo njihovim izbacivanjem iz jelovnika.
Ipak, ono što mnogi ne primjećuju jest da smanjenje unosa ugljikohidrata gotovo uvijek znači i smanjenje ukupnog unosa kalorija. Upravo taj kalorijski deficit dovodi do mršavljenja, a ne činjenica da su ugljikohidrati izbačeni iz prehrane.
Stručnjak ističe i jedan vrlo čest razlog zbog kojeg ljudi vjeruju da dijeta s malo ugljikohidrata djeluje gotovo trenutačno. Naime, ugljikohidrati se u organizmu pohranjuju u obliku glikogena, a svaki gram glikogena veže nekoliko grama vode. Kada se njihov unos naglo smanji, tijelo troši zalihe glikogena, a zajedno s njima gubi se i znatna količina vode.
Zbog toga vaga može pokazati jedan ili čak dva kilograma manje već nakon nekoliko dana. Međutim, taj pad težine ne znači da je organizam izgubio masno tkivo, nego prvenstveno vodu. Mnogi upravo zbog toga pogrešno zaključe da su ugljikohidrati glavni uzrok debljanja.
Važno je razlikovati kvalitetne izvore ugljikohidrata od ultra-prerađene hrane bogate šećerom, zasićenim mastima i aditivima. Cjelovite žitarice, zobene pahuljice, mahunarke, voće, povrće i krumpir dio su uravnotežene prehrane te organizmu osiguravaju energiju, vlakna, vitamine i minerale. Upravo se takve namirnice povezuju s boljim zdravljem i manjim rizikom od brojnih kroničnih bolesti.
Galancho upozorava da su društvene mreže i brojni influenceri posljednjih godina dodatno proširili neutemeljene tvrdnje o ugljikohidratima, često bez znanstvenih dokaza. Takve informacije stvaraju nepotreban strah od namirnica koje mogu biti važan dio zdrave prehrane.
Umjesto potpunog izbacivanja ugljikohidrata, stručnjak preporučuje prilagodbu njihova unosa razini tjelesne aktivnosti, životnom stilu i individualnim potrebama. Najvažnije je održavati dugoročnu energetsku ravnotežu, birati kvalitetne namirnice i njegovati raznoliku prehranu. Upravo takav pristup, a ne stroga zabrana cijelih skupina hrane, predstavlja najučinkovitiji put prema zdravoj tjelesnoj težini i dugoročnom očuvanju zdravlja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....