Čaša vina uz ručak desetljećima je imala gotovo status zdravstvene preporuke. Umjereno pijenje povezivalo se s boljim zdravljem srca i duljim životom, a crno vino često se predstavljalo kao posebno vrijedan dio mediteranskog načina života. Danas je znanstvena poruka znatno opreznija: alkohol dokazano može uzrokovati rak, rizik za neke tumore raste već pri malim količinama, a tvrdnja da svakodnevna čaša vina poboljšava ukupno zdravlje nije pouzdano dokazana.
Alkohol je kancerogen, ali to nije novo otkriće
Međunarodna agencija za istraživanje raka, IARC, još je 1987. alkoholna pića svrstala u prvu skupinu kancerogena, odnosno među izloženosti za koje postoje dovoljni dokazi da uzrokuju rak kod ljudi. U tu su skupinu naknadno svrstani i etanol u alkoholnim pićima te acetaldehid povezan s njihovom konzumacijom.
Američke zdravstvene vlasti su u upozorenju objavljenom početkom 2025. saželi dokaze o uzročnoj vezi alkohola s najmanje sedam vrsta raka: rakom usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, jetre, debelog i završnog crijeva te dojke kod žena. Za neke od njih, osobito rak dojke, usne šupljine i ždrijela, povećanje rizika zabilježeno je već pri približno jednom piću dnevno ili manjim količinama.
To ne znači da postoji čvrsta granica ispod koje alkohol sigurno ne utječe na nastanak raka, a iznad koje odjednom postaje opasan. Preciznije je reći da nije utvrđena količina koja bi se mogla proglasiti potpuno nerizičnom u pogledu raka. Pri vrlo malim količinama dodatni rizik može biti malen i teško ga je pouzdano izmjeriti.
Što pokazuju istraživanja malih količina
Sustavni pregled objavljen 2023. u časopisu Epidemiology and Health obuhvatio je 139 kohortnih studija, od kojih je 106 uključeno u metaanalizu. Autori nisu pronašli statistički značajno povećanje ukupnog rizika od svih vrsta raka zajedno kod lagane konzumacije alkohola. Međutim, kada su odvojeno analizirali pojedine tumore, lagano pijenje bilo je povezano s povećanim rizikom raka dojke, jednjaka i debelog crijeva.
Izostanak statistički značajnog porasta u zbirnoj kategoriji svih tumora nije dokaz da alkohol nema štetan učinak na pojedine organe.
Noviji sustavni pregled, objavljen 2025. u časopisu Cancer Epidemiology, analizirao je 62 studije o obrascima pijenja i riziku od raka među odraslima u SAD-u. Zaključak je da su važni i količina i učestalost konzumacije te da se povećani rizici pojavljuju i pri razinama pijenja koje se u svakodnevnom govoru smatraju umjerenima.
Koliko je to povećanje u stvarnim brojkama?
Za žene koje piju manje od jednog alkoholnog pića tjedno procijenjeni rizik razvoja nekog od karcinoma povezanih s alkoholom iznosio je približno 16,5 posto. Kod prosječno jednog pića dnevno iznosio je oko 19 posto, a kod dva pića dnevno oko 21,8 posto.
U tom modelu prijelaz s manje od jednog pića tjedno na jedno dnevno znači povećanje od približno 2,5 postotnih bodova, odnosno oko dva do tri dodatna slučaja na stotinu žena tijekom života. To nije povećanje od 19 postotnih bodova, niti znači da će sve žene koje piju oboljeti. Istodobno, na razini velike populacije i takva razlika predstavlja značajan broj dodatnih bolesti. Procjene nisu osobna prognoza: na pojedinačni rizik utječu dob, nasljeđe, pušenje i drugi čimbenici.
Zašto alkohol može oštetiti stanice
Jedan od najbolje potkrijepljenih mehanizama jest pretvorba etanola u acetaldehid. Taj spoj može oštetiti DNK i pridonijeti mutacijama iz kojih nastaju tumori, osobito u području usne šupljine, ždrijela i jednjaka. Alkohol može djelovati i drugim putovima, uključujući oksidacijski stres te promjene razine hormona, među njima estrogena, što je važno za razumijevanje povezanosti s rakom dojke.
Što donose podaci iz 2026. godine
Istraživanje objavljeno u lipnju 2026. u časopisu Journal of Studies on Alcohol and Drugs pokazalo je da ni male količine alkohola nisu donijele jasnu ukupnu zdravstvenu korist. Znanstvenici su rezultate pregleda više od 7200 radova povezali s američkim zdravstvenim podacima kako bi procijenili dugoročne posljedice pijenja.
Prema njihovu izračunu, kod ljudi koji u prosjeku piju 14 alkoholnih pića tjedno, odnosno dva dnevno, životni rizik smrti povezane s alkoholom iznosi oko četiri posto. To uključuje različite bolesti i ozljede, a ne samo rak. Riječ je o statističkoj procjeni za stanovništvo, a ne o predviđanju što će se dogoditi pojedinoj osobi.
Kod konzumacije do sedam pića tjedno dodatni rizici za većinu promatranih zdravstvenih problema bili su mali, ali nije utvrđeno da takvo pijenje ukupno poboljšava zdravlje. Moguće koristi za neke bolesti srca i krvnih žila nadmašili su drugi štetni učinci. Ukratko: manje alkohola znači manji rizik, ali ne i dokazanu zdravstvenu korist.
Čaša za užitak nije isto što i čaša za zdravlje
Najpošteniji zaključak nije ni da je svaka kap dramatično opasna ni da je svakodnevno vino preventivni lijek. Alkohol dokazano može uzrokovati rak, a za neke tumore povećanje rizika pojavljuje se već pri maloj redovitoj konzumaciji. Manja količina uglavnom znači manji dodatni rizik, ali "manji rizik" nije isto što i "zdravstvena korist".
Postoje i dokazi da promjena navike ima smisla. IARC je u procjeni objavljenoj 2024. zaključio da smanjivanje ili prestanak konzumacije, u usporedbi s nastavkom pijenja, smanjuje učestalost raka usne šupljine i jednjaka. Za ostale tumore povezane s alkoholom dokazi o veličini učinka prestanka bili su ograničeni ili nedostatni, što pokazuje da i ovdje treba razlikovati dobro utvrđene zaključke od područja koja se još istražuju.
Čaša vina može, dakle, biti osobni izbor i dio užitka u obroku. No dostupni dokazi ne opravdavaju da se predstavlja kao zdravstvena potreba, niti da se osobi koja ne pije preporuči početak konzumacije radi srca ili dugovječnosti. Najnovija istraživanja pomiču poruku od "umjereno pijenje je zdravo" prema preciznijoj: eventualne koristi za pojedine ishode ostaju predmet rasprave, dok je kancerogenost alkohola dobro utvrđena, a ukupni rizik raste s količinom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....