Višesatno sjedenje postalo je neizbježan dio svakodnevice mnogih ljudi, osobito onih koji rade uredske poslove. No, dugotrajna neaktivnost ne ostavlja posljedice samo na kralježnici. Može utjecati i na cirkulaciju, metabolizam te povećati rizik od brojnih zdravstvenih problema.
Dr. Adi Pezo, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, upozorava da posebno problematično može biti sjedenje u pogrbljenom položaju. Tada se povećava opterećenje lumbalnog dijela kralježnice, dok dugotrajno mirovanje dodatno opterećuje međukralježničke diskove, piše Fokus.
Ako sate provodimo gotovo bez ustajanja, diskovi postupno gube vodu i elastičnost, a mišići koji imaju važnu ulogu u stabilizaciji kralježnice postaju sve manje aktivni. Posljedice se mogu pojaviti u obliku bolova u donjem dijelu leđa i vratu, ukočenosti kukova, išijasa, ali i problema poput hernije diska.
Problem nije samo u kralježnici. Pogrbljen položaj može otežati pravilno disanje jer ograničava pokrete dijafragme. Zbog toga se dodatno opterećuju mišići vrata i ramena, što kod nekih ljudi može dovesti do napetosti i glavobolja.
Sjedenje usporava i metabolizam
Dugotrajna neaktivnost utječe i na metabolizam. Veliki mišići poput gluteusa i kvadricepsa tijekom višesatnog sjedenja gotovo su potpuno neaktivni. Time se smanjuje njihova metabolička aktivnost, a organizmu je otežana regulacija masnoća i šećera u krvi.
"Kada satima sjedimo, veliki mišići poput gluteusa i kvadricepsa potpuno su neaktivni. U pasivnom mišiću drastično se smanjuje aktivnost enzima zaduženih za razgradnju masnoća, a stanice gube osjetljivost na inzulin", objašnjava dr. Pezo.
Zbog toga dugotrajno sjedenje nije dobro promatrati samo kao problem mišićno-koštanog sustava. Nedostatak kretanja može imati šire posljedice na zdravlje i biti povezan s povećanim rizikom od metaboličkih i kardiovaskularnih problema.
Dovoljno je nekoliko minuta kretanja
Dobra je vijest da se dio negativnih posljedica može ublažiti vrlo jednostavnom navikom, a to je redovito ustajanje.
"Zlatno pravilo je ustati svakih 30 minuta na barem jednu do dvije minute. Dovoljno je samo ustati, napraviti nekoliko koraka, zabaciti ramena unatrag, ispraviti kukove i napraviti dva ili tri spora, duboka udaha dijafragmom", savjetuje liječnik.
Kretanje je važno i za zdravlje međukralježničkih diskova, koji nemaju vlastitu opskrbu krvlju. Promjene pritiska koje nastaju tijekom kretanja pomažu njihovoj prehrani i hidrataciji. Čak i nekoliko minuta hodanja aktivira mišiće nogu i potiče cirkulaciju.
Ipak, kratke pauze tijekom radnog dana nisu zamjena za redovitu tjelesnu aktivnost. Stručnjaci preporučuju kombinaciju svakodnevnog kretanja i vježbi kojima se jačaju mišići leđa, trbuha i zdjelice.
"Zabluda je misliti da sat vremena u teretani nakon posla može ‘oprati‘ štetu od osam sati nepomičnosti", ističe dr. Pezo.
Tijelo šalje upozorenja
Ukočenost nakon ustajanja, bolovi u vratu i ramenima, osjećaj zategnutosti u kukovima, potreba za stalnim "krckanjem" leđa ili oticanje nogu mogu biti znak da tijelu nedostaje kretanja.
Posebno zabrinjava to što se takvi problemi sve češće pojavljuju kod mlađih ljudi. Dr. Pezo navodi da u svojoj praksi primjećuje oslabljene mišiće koji stabiliziraju zdjelicu, ukočenost kukova i promjene na diskovima i kod osoba u dvadesetim i tridesetim godinama.
Ono što se nekoć češće povezivalo sa starijom životnom dobi danas se, zbog sjedilačkog načina života, može pojaviti puno ranije. Zato stručnjaci naglašavaju da nije dovoljno vježbati samo povremeno, važno je prekinuti dugotrajno sjedenje i tijelu tijekom dana redovito omogućiti kretanje, te štetnost sjedilačkih navika često poistovjećuju s pušenjem cigareta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....