Ako vam je liječnik propisao liječenje anksioznosti, vjerojatno biste očekivali uputnicu za psihoterapiju ili recept za antidepresive. Ali što ako vam je propisao terapijsku dozu kiselog kupusa, kefira i specifičnih probiotika? Znanost o osi crijeva i mozga dokazuje da naše mentalno zdravlje počinje – i često se popravlja – u našem probavnom traktu.
Posljednjih tjedana globalni mediji, uključujući prestižni The New York Times, opširno izvještavaju o revoluciji u područjima psihijatrije i prehrane.
Takozvani psihobiotici – specifični sojevi dobrih bakterija i fermentirane hrane za koje je dokazano da koriste našem mentalnom zdravlju kada se konzumiraju – sve više dolaze do izražaja. Znanstvenici otkrivaju da bi ciljana regulacija crijevnog mikrobioma uskoro mogla postati standardni dio liječenja blage do umjerene depresije i anksioznosti.
Crijevne bakterije kontroliraju vašu sreću i anksioznost
Da bismo razumjeli kako psihobiotici djeluju, moramo pogledati anatomiju. Naša crijeva i mozak izravno su fizički povezani putem vagusnog živca, koji djeluje kao svojevrsna dvosmjerna informacijska autocesta. Što je još važnije, crijevne bakterije proizvode stotine neurokemikalija koje mozak koristi za regulaciju učenja, pamćenja i raspoloženja.
Jeste li znali da se oko 90 posto serotonina, tzv. hormona sreće, proizvodi u probavnom traktu, a ne u mozgu? Kada su nam crijeva izvan ravnoteže zbog stresa, loše prehrane ili antibiotika, to izravno utječe na naše mentalno stanje u obliku moždane magle, tjeskobe ili čak depresije.
Revolucionarno istraživanje i mikrobiomska prehrana
Nedavna studija APC Microbiome Ireland Research Institute na University College Cork, jedne od vodećih svjetskih institucija u ovom području, privukla je veliku medijsku pozornost. Istraživači su podijelili volontere s visokom razinom stresa u dvije skupine. Jedna se pridržavala općih savjeta o prehrani, a druga takozvane psihobiotičke prehrane, bogate prebiotičkim vlaknima i fermentiranom hranom.
Dok nutricionistička psihijatrija još uvijek dobiva na značaju, već je jasno da tradicionalno odvajanje liječenja tijela i liječenja uma polako nestaje.
Rezultati su iznenadili cijelu struku. Nakon samo četiri tjedna, sudionici psihobiotičke prehrane izvijestili su o značajnom smanjenju osjećaja stresa i tjeskobe, što su potvrdili i objektivni biokemijski markeri u njihovim uzorcima. Što su se sudionici dulje pridržavali ove specifične prehrane, to je bio veći pad njihove razine stresa. Slične nalaze prethodno su ukazivali rezultati poznate SMILES studije iz Australije, koja je prva klinički dokazala da promjena prehrane može učinkovito liječiti kliničku depresiju.
Što kaže struka?
Pojam psihobiotika prvi su skovali dr. Ted Dinan i dr. John Cryan, vodeći neuroznanstvenici u području mikrobioma. Profesor Cryan često naglašava stranim medijima da moramo promijeniti način na koji gledamo na svoja tijela kada raspravljaju o najnovijim nalazima.
"Ako želite smiriti svoj um, prvo morate nahraniti svoje crijevne mikrobe. Naši mikrobi su tvornice malih molekula. Kada se hrane složenim vlaknima i fermentiranom hranom, proizvode kratkolančane masne kiseline i druge tvari koje ulaze u krv i smanjuju upalu u mozgu. Upala je jedan od glavnih bioloških okidača depresije", naglašava prof. dr. John Cryan.
Dr. Felice Jacka, pionirka takozvane nutricionističke psihijatrije i autorica SMILES studije, također ističe promjenu paradigme u medicini: "Počinjemo shvaćati da prehrana nije važna samo za naš struk i zdravlje srca, već je apsolutno ključna za naš mozak. Psihobiotici i ciljana prehrana nisu zamjena za esencijalne psihijatrijske lijekove ili terapiju, ali su neosporni temelj bez kojeg je liječenje često teško."
Što se nalazi na psihobiotičkom jelovniku?
Uvođenje psihobiotika ne znači nužno kupnju skupih dodataka prehrani, jer se ključne promjene mogu napraviti upravo u kuhinji. Mikrobiom ili psihobiotička prehrana uglavnom uključuje dvije ključne komponente:
Fermentirana hrana (unos dobrih bakterija): prirodni kefir, obični jogurt sa živim kulturama, nepasterizirani kiseli kupus, kombucha i miso pasta.
Prebiotici (hrana za dobre bakterije): cjelovite žitarice, mahunarke, češnjak, luk, poriluk, šparoge i banane. Ključno je imati što više raznolikosti biljnih vlakana.
Iako nutricionistička psihijatrija još uvijek dobiva na značaju, već je jasno da tradicionalna podjela između liječenja tijela i liječenja uma polako nestaje. Kada počmete pripremati svoj slijedeći obrok imajte na umu da ne hranite samo sebe, već i trilijune sitnih pomagača koji suodlučuju o vašem raspoloženju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....