Registrirana dijetetičarka Josie Porter, koja je deset godina radila u kliničkoj praksi, iz prve je ruke gledala kako su se dodaci prehrani pretvorili iz ciljanog "lijeka" za nedostatke u masovni wellness proizvod za sve koji žele optimizirati zdravlje i izgled. Danas, kaže, police i online košarice prepune su "stackova" – kombinacija kapsula, praškova i kapi za svaku moguću tegobu ili cilj.
"Vidim da liste suplemenata koje ljudi uzimaju postaju sve dulje. Jasno je da industrija dodataka postaje sve profitabilnija i sve popularnija", rekla je Porter, autorica knjige "How Not To Take Supplements". Poanta njezine poruke nije da nikad ništa ne uzimate, nego da budete oprezni, informirani i štedljivi: uzimati samo ono što ima smisla, piše Busines insider.
Divlji zapad suplemenata
Porter upozorava da reklame za dodatke mogu zvučati vrlo uvjerljivo, ali znanstveni dokazi često su puno skromniji nego što sugeriraju marketinški slogani. Poseban problem je regulativa: u SAD-u, primjerice, dodaci prehrani ne prolaze isti strogi nadzor kao lijekovi, a proizvođačima se uglavnom vjeruje "na riječ" da je u bočici doista ono što piše na etiketi.
To znači da bez neovisnog testiranja ne možete biti sigurni sadrži li proizvod pravu dozu sastojaka – ili možda više, manje, pa čak ni približno ono što očekujete. Stvar se dodatno komplicira kod kompleksnih formula s više aktivnih tvari: lako možete nenamjerno uzimati prevelike doze pojedinih vitamina, minerala ili biljnih ekstrakata, pogotovo ako kombinirate više proizvoda.
Porter zato zagovara koncept "razumnih suplemenata": ne gomilati kapsule iz navike ili straha da vam nešto "fali", nego povremeno, ciljano i uz jasnu logiku. Ona sama, kaže, većinu stvari pokušava rješavati prehranom i stilom života – ali postoje tri dodatka koje i sama povremeno uzima jer iza njih stoji solidna znanost i konkretna potreba.
OVO SU TRI DODATKA PREHRANI KOJE ONA UZIMA:
Vitamin D: osobito u sezoni bez sunca
Prvi na njezinoj kratkoj listi je vitamin D. Porter živi u Londonu, gdje tijekom jeseni i zime ima malo sunčeve svjetlosti, a upravo je sunce glavni izvor vitamina D za većinu ljudi. Zato slijedi preporuku britanskog NHS‑a i u tamnijim mjesecima uzima suplement vitamina D.
Prirodnih izvora vitamina D u hrani nema mnogo: nešto se nalazi u masnoj ribi, žumanjcima, siru te u obogaćenom mlijeku i žitaricama. Ipak, u većini slučajeva teško je samo prehranom dostići razine koje se povezuju s optimalnom funkcijom imunosnog sustava i zdravljem kostiju. Vitamin D pomaže boljoj apsorpciji kalcija, važan je za koštanu masu, ali i za niz drugih procesa u organizmu, pa nije čudno da se upravo ovaj suplement često preporučuje u umjerenim i sjevernijim klimama.
Omega‑3: samo kad nedostaje ribe
Drugi dodatak koji Porter povremeno koristi su omega‑3 masne kiseline, ali ni približno onoliko često koliko mnogi korisnici. Ne uzima ih svaki dan po "defaultu", nego samo u razdobljima kad neko vrijeme nije jela masnu ribu. "Uzimam ih samo kad mi zatrebaju", objašnjava.
Omega‑3 masne kiseline prirodno se nalaze u plavoj ribi poput lososa, sardina i skuše, ali i u orasima, chia sjemenkama i nekim drugim biljnim namirnicama. Brojna istraživanja povezuju adekvatan unos omega‑3 s boljim zdravljem srca i zglobova, nižom razinom upalnih procesa u tijelu i povoljnijim krvnim tlakom. Ipak, znanstveni radovi pokazuju da je, kad god je moguće, konzumacija masne ribe bolji izbor od kapsule – suplement je, u Porterinoj filozofiji, samo "sigurnosna mreža" kad prehrana realno zaostaje.
Kolagen: ciljano, zbog ozljede i kože
Treći dodatak koji je Porter koristila jest kolagen – ali opet, ne kao vječni eliksir mladosti, nego u konkretnim situacijama. Kad je ozlijedila tetivu, odlučila je neko vrijeme uzimati kolagen kako bi podržala oporavak tkiva. Osim toga, eksperimentirala je i s kolagenom u kontekstu njege kože.
Kolagen je bjelančevina koju tijelo prirodno proizvodi i koja je ključna za strukturu kože, kostiju, tetiva i drugih vezivnih tkiva. Kako starimo, njegova se proizvodnja smanjuje, što se, među ostalim, vidi i na koži – gubitak elastičnosti, suhoća, bore. Znanstveni dokazi o suplementaciji kolagena su miješani, ali dio studija sugerira da redovito uzimanje može poboljšati hidrataciju i elastičnost kože, te joj dati nešto "svježiji" izgled.
Porter je kolagen uzimala u obliku praha koji je miješala u napitke, no na tržištu postoje i liposomalni gelovi, tablete i gumeni bomboni. Smatra da je, ako se već odlučujete za kolagen, najbolje birati proizvode na bazi ribljeg (marinskog) ili goveđeg (bovinskog) kolagena. Takozvani "veganski kolagen" zapravo ne sadrži kolagen, nego sastojke poput vitamina C koji podržavaju vlastitu sintezu kolagena u tijelu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....