Kada je doručak u pitanju, najčešće se govori o tome što bi se trebalo naći na tanjuru. No sve više istraživanja pokazuje da bi jednako važno moglo biti i vrijeme prvog obroka u danu.
Opsežna studija provedena na više odraslih osoba, čije je zdravstveno stanje praćeno gotovo devet godina, pokazala je povezanost između vremena doručka i rizika od prerane smrti. Prema rezultatima, osobe koje prvi obrok odgađaju za kasnije jutarnje sate, osobito nakon podneva, imale su veći rizik od određenih zdravstvenih problema.
Najpovoljnije vrijeme između sedam i osam sati?
Istraživači su kao referentnu skupinu promatrali osobe koje doručkuju između sedam i osam sati ujutro. Rizik je postupno rastao kod onih koji su prvi obrok pomicali prema kasnijem dijelu dana, a kod osoba koje su doručkovale tek nakon 12 sati zabilježen je čak 29 posto veći rizik od prerane smrti.
Još je izraženija bila povezanost s kardiovaskularnim bolestima. Kod osoba koje su prvi obrok u danu jele nakon podneva zabilježen je 46 posto veći rizik od smrti od srčanog ili moždanog udara.
Sve je povezano s našim biološkim satom
Odgovor bi mogao ležati u cirkadijalnom ritmu, odnosno unutarnjem biološkom satu koji, osim sna i budnosti, utječe i na metabolizam te način na koji organizam prerađuje hranu.
Stručnjaci koji se bave područjem krononutricije proučavaju upravo povezanost vremena obroka i zdravlja. Organizam tijekom dana ne reagira jednako na hranu, a u jutarnjim satima osjetljivost na inzulin je veća, zbog čega tijelo učinkovitije koristi energiju iz hrane.
Ipak, kasni doručak nije nužno uzrok problema
Važno je naglasiti da istraživanje pokazuje povezanost, a ne dokazanu uzročno-posljedičnu vezu. Drugim riječima, nije sigurno da kasnije doručkovanje samo po sebi uzrokuje zdravstvene probleme.
Osobe koje zbog rada u noćnim smjenama, kroničnog umora, poremećenog sna ili drugih životnih okolnosti jedu neredovito mogu istodobno imati i veći rizik od zdravstvenih poteškoća. Zato znanstvenici kasniji prvi obrok smatraju prije svega mogućim pokazateljem određenog rizika, a ne jedinim uzrokom bolesti.
Ipak, rezultati dodatno potvrđuju ono što stručnjaci sve češće ističu, za zdravlje nije važno samo što jedemo, nego i kada jedemo. Možda zato nije loše jutarnju kavu ipak povremeno zamijeniti i pravim doručkom.
Kada je najbolje ručati?
Prema pregledu znanstvenih istraživanja objavljenom u časopisu Nutrients, vrijeme ručka također može imati utjecaj na metabolizam i uspješnost mršavljenja. U jednoj studiji provedenoj na 420 osoba s pretilošću, oni koji su glavni obrok jeli nakon 15 sati tijekom programa mršavljenja izgubili su manje kilograma od onih koji su ručali ranije, iako su skupine imale sličan unos energije, razinu tjelesne aktivnosti i trajanje sna.
Drugo istraživanje usporedilo je ručak u 13 sati s ručkom u 16.30 te pokazalo da je kasniji obrok povezan sa slabijom tolerancijom glukoze, manjom potrošnjom energije u mirovanju i promjenama u metabolizmu ugljikohidrata. Ipak, znanstvenici naglašavaju da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se preciznije utvrdila uzročno-posljedična veza.
Večera ipak ne bi trebala biti neposredno prije spavanja
Kada je riječ o večeri, istraživanja obuhvaćena pregledom sugeriraju da bi kasni obroci, osobito oni unutar dva sata prije odlaska na spavanje, mogli nepovoljno utjecati na toleranciju glukoze. U jednom randomiziranom istraživanju uspoređena je večera u 20 sati s večerom u 23 sata, a kasniji obrok bio je povezan s lošijom tolerancijom glukoze, posebno kod osoba s određenom genetskom varijantom povezanom s melatoninskim receptorom.
Autori također navode istraživanja koja povezuju česte kasne večere i noćno jedenje s većim rizikom od metaboličkih poremećaja, poput povišene razine šećera u krvi i metaboličkog sindroma. To ne znači da će jedna večera u 23 sata napraviti kaos u organizmu, nego da vrijeme obroka, ako takav obrazac postane svakodnevan, može biti jedan od čimbenika koji utječu na metabolizam.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....