Prve asocijacije na protein uglavnom su meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, mahunarke… Voće se rijetko kada spominje u tom kontekstu jer njihov nutritivni sastav većinom čine voda i ugljikohidrati. Dakako, to ne znači da ih voće uopće nema. Među pojedinim vrstama postoje znatne razlike, a neke sadrže i više proteina nego što biste očekivali.
Naravno, te količine nisu dovoljno velike da bi voće zamijenilo klasične izvore proteina, no mogu pridonijeti ukupnom dnevnom unosu. Voće pritom donosi vlakna, vitamine, minerale i različite biljne spojeve. Primjerice, na sto grama jestivog dijela guava sadrži oko 2,55 grama proteina, avokado oko dva grama, crni ribiz 1,4 grama, kupine 1,39 grama, maline 1,2 grama, kivi 1,14 grama, banana 1,09 grama, a naranča približno 0,94 grama.
GUAVA PREDNJAČI
Među voćem s većim udjelom proteina izdvaja se guava – u sto grama svježeg ploda nalazi se oko 2,55 grama proteina, a jedna šalica nasjeckane guave sadržava više od četiri grama. Istodobno je bogata vlaknima i vitaminom C. Guava se može jesti svježa ili dodati voćnim salatama, jogurtu i zobenim pahuljicama. U kombinaciji s grčkim jogurtom, orašastim plodovima ili sjemenkama dobiva se obrok s mnogo većim ukupnim udjelom proteina.
Zatim je tu avokado koji sadrži oko dva grama proteina na sto grama, ali je poznatiji po visokom udjelu nezasićenih masnoća i vlakana. Među bobičastim voćem izdvajaju se kupine s oko 1,39 grama proteina na sto grama te maline s oko 1,2 grama. Obje vrste sadrže i mnogo vlakana.
CRNI RIBIZ, KIVI I BANANA
Crni ribiz ima oko 1,4 grama proteina na sto grama i pritom je poznat po sadržaju vitamina C, kalija i antocijana. Kivi sadrži približno 1,14 grama proteina, a uz to je dobar izvor vlakana i vitamina C. Banana ima oko 1,09 grama proteina na sto grama. Sama po sebi nije proteinska namirnica, ali se također može kombinirati s jogurtom, orašastim plodovima ili maslacem od kikirikija kako bi obrok sadržavao više proteina.
Ni naranča nije bez proteina! Na sto grama sadrži približno 0,94 grama proteina, ali njezina glavna nutritivna vrijednost ipak proizlazi iz vitamina C, vode i biljnih spojeva.
NIJE ZAMJENA ZA GLAVNE IZVORE PROTEINA
Iako pojedine vrste voća imaju više proteina od drugih, nemojte ih smatrati glavnim proteinskim namirnicama. Čak i guava sa svojih približno 2,55 grama na sto grama znatno zaostaje za jajima, ribom, mesom, mliječnim proizvodima, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama.
Najpametnije je kombinirati voće s namirnicama bogatijima proteinima. Guava s grčkim jogurtom, bobičasto voće sa zobenim pahuljicama i sjemenkama, banana s orašastim plodovima ili avokado s jajima primjeri su obroka u kojima se prednosti voća spajaju s većim unosom proteina. Birajte voće zbog vlakana, vitamina, minerala i biljnih spojeva koje donosi, ali dobro je znati da ove vrste pokazuju da i među voćem postoje zanimljive razlike u nutritivnom sastavu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....