StoryEditorOCM
Film & TVCINEMARK U KINU

‘Golubica: Čudesna priča‘: Dobrota u lošem svijetu

Piše Marko Njegić
9. siječnja 2024. - 22:45

Poveznice između velikog kinohita “Čudo” iz 2017. i friškog filma “Golubica: Čudesna priča” (“White Bird”) ogledaju se u spisateljici R.J. Palacio i liku Juliana u tumačenju Brycea Gheisara. Palacio je napisala serijal bestselerskih “Wonder” knjiga o dječaku s facijalnim deformitetom Auggieju Pullmanu i proširila ih na “spin-off” izdanja poput “White Bird”.

U “Čudu”, filmu s Julijom Roberts i Owenom Wilsonom u ulogama mame i tate Pullman, upoznali smo Juliana kao zločestog klinca, “bullyja” koji je maltretirao Auggieja (Jacob Tremblay). Julian je sada narastao i dobio “svoj” film nakon “Wonder”. Taj film je stigao u hrvatska kina i fokusiran je na priču koju Julianu priča baka Sara Blum (oskarovka Helen Mirren), poznata slikarica, ne bi li ga naučila važnosti i snazi ljubaznosti i dobrote.

FILM: White Bird; drama; SAD, 2023. REŽIJA: Marc Forster ULOGE: Bryce Gheisar, Ariella Glaser DISTRIBUCIJA: Blitz OCJENA: *** ½

“Golubica: Čudesna priča” polijeće na krilima “Čuda”. Zbog nedolična ponašanja prema Auggieju, Julian je izbačen iz škole i teško se privikava na novo okruženje, gdje se nastoji “uklopiti” i “biti normalan”, kako kaže baki.

Ipak, baki se ne sviđa unukov stav lišen prihvaćanja krivnje zbog "bullyjevskih" postupaka i odluči se prisjetiti svoga odrastanja u francuskom selu početkom ratnih četrdesetih godina prošlog stoljeća, kad joj je dječak sličnog imena (Julien) otkrio pravo značenje ljubaznosti i dobrote.

Baka uzima snježnu kuglu u ruku, pahulje zalepršaju i montažnim rezom prebačeni smo u prošlost. Sara, dijete iz židovske obitelji, tada je imala 15 godina (glumi je Ariella Glaser; otkriće filma) i u to vrijeme klinci su također bili zlobni prema “drukčijim” vršnjacima poput Juliena (solidni Orlando Schwerdt), dječaka koji boluje od dječje paralize i hoda pomoću štake.

Bilo je to i vrijeme antisemitskih parola i nacističke okupacije Francuske. Jednoga dana, nacisti dolaze i do Sarine škole kako bi preuzeli židovsku djecu, ali ona jedina uspijeva pobjeći, podsjećajući na djevojčicu u crvenom kaputiću iz “Schindlerove liste” kad se dade u bijeg s cipelicama iste boje na nogama.

Možda Sara ne bi uspjela izbjeći sudbinu ostale židovske djece da joj nije pomogao Julien, nakon što je klince špijao nacistima najzgodniji dečko u školi “bullyjevskih” nakana koji se potom pridružio fašističkim tiranima (Jem Matthews). Dječak iz razreda, s kojim je Sara rijetko pričala, odveo ju je kod majke i oca (Gillian Anderson, Jo-Stone Fewings), a oni su je prihvatili nakon nestanka njezinih roditelja (Olivia Ross, Ishai Golan) i sakrili u štaglju.

“White Bird” mijenja žanr u odnosu na “Wonder” i postaje mješavina slatke tinejdžerske romanse i gorke ratne drame o holokaustu s elementima bajke, dozivajući u sjećanje “Dječaka u prugastoj pidžami” i “Kradljivicu knjiga”, ali i filmove za djecu s uplivom eskapističke fantazije kao što su “Most za Terabithiju” ili “Sedam minuta nakon ponoći”, pa i priče za laku noć braće Grimm (čopor vukova, strašna šuma). Svakim danom Julien i Sara sve više se zbližavaju, stvarajući “mali svijet, dok je vanjski sve mračniji”.

Kao redatelj “Charliejeva svijeta”, Stephen Chbosky bio je pogođen za “Čudo”, a Marc Forster još je pogođeniji za “Golubicu”. Možda najpoznatiji po režiji Bond-filma “Zrno utjehe” i “Svjetskog rata Z”, Forster je zarana pokazao osjećaj za dramu (“Bal čudovišta”) i senzibilitet za filmovanje materijala za djecu ili ekranizacije knjiga s dječjim protagonistima (“Gonič zmajeva”, “San za životom J. M. Barrieja”, “Christopher Robin”), odnosno balansiranje između gorkog i slatkog (“Čovjek zvan Otto”).

Forster je ovdje prilično lirski nadahnut u oblikovanju dobrodošlo staromodno dirljivog, plemenitog, inspirativnog i edukativnog filma, idealnog za više razrede osnovne škole i srednjoškolce, pa i njihove roditelje. Film je snimljen na pravim lokacijama u Češkoj i računalni efekti su korišteni samo za animaciju vukova, no Forster u nekoliko navrata postiže film(ofil)sku magiju unatoč tome ili baš zbog toga.

Julien u slobodno vrijeme radi u kinu kao operater, projicirajući npr. “Moderna vremena” Charlieja Chaplina, što Forster prenosi na imaginarne projekcije gradova (Pariz, New York) po kojima se klinci voze u starom autu parkiranom u štaglju služeći se maštom. “Svijet zbilje ima svoje granice, svijet mašte je neograničen”, rekla je Sari učiteljica (Patsy Ferran). To je jedna od lijepih poruka filma uz onu glavnu. “U životu se zaboravi mnogo toga, ali nikad dobrota.”

Forster opet u Drugom svjetskom ratu

Idući film Marca Forstera "The Cow" također će se odvijati u Drugom svjetskom ratu, a radi se o komediji koja prati oborenog američkog pilota (Ewan McGregor) dok uz pomoć krave izbjegava da ga uhvate Nijemci.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. studeni 2024 03:38