Kupujući na placi uživo ili na virtualnim placama po društvenim mrežama, malo tko razmišlja o ispravnosti namirnica koje kupuje vjerujući pritom u njihovu ekološku proizvodnju, a samim time i kvalitetu.
No, kakva je zaista situacija na terenu, kontrolira li se, što se uopće kontrolira i kakve su procedure, odgovore na ta pitanja najbolje zna voditeljica Odjela za hranu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, doktorica znanosti Ivana Ljevaković-Musladin.
- Osnovni zakonski propis u Republici Hrvatskoj koji regulira sigurnost hrane, Zakon o hrani, pravna je stečevina Europske unije, koju smo preuzeli pristupanjem. Prema navedenom zakonu svu odgovornost za sigurnost hrane snosi subjekt u poslovanju s hranom.
Subjekti u poslovanju s hranom su primarno odgovorni za hranu u svim fazama koje su pod njihovom kontrolom i njihova je zakonska obveza uvođenje sustava samokontrole utemeljene na načelima sustava analize rizika i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP), te obveza primjene dobre higijenske prakse.
Odjel za hranu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dio je javnozdravstvene mreže ovlaštenih službenih laboratorija u području hrane, koji kontrolira hranu za potrebe službenih kontrola u svrhu monitoringa hrane u nadležnosti Državnog inspektorata Republike Hrvatske.
Odjel za hranu također provodi ispitivanja hrane za potrebe subjekata u poslovanju s hranom u svrhu dokazivanja sukladnosti hrane s propisanim zakonskim kriterijima sigurnosti i higijene, navodi Ljevaković-Musladin te dodaje:
- U svrhu dokazivanja da subjekti u poslovanju s hranom, poštujući sva načela HACCP sustava proizvode sigurnu i ispravnu hranu, Zavod provodi redovite kontrole mikrobiološke ispravnosti hrane u ugostiteljstvu i maloprodaji. To uključuje i mesnice, ribarnice i OPG-ove, koji sa Zavodom imaju reguliran ugovor o obavljanju poslova kontrole hrane i higijene.
Zavod ne provodi navedene kontrole hrane na tržnicama niti u online prodaji, popularnim virtualnim tržnicama. OPG-ovi koji prodaju svoje proizvode na tržnicama, uživo ili online, u zakonskoj su obavezi provođenja ispitivanja ispravnosti svojih proizvoda.
Dio OPG-ova iz naše županije šalje ili dostavlja svoje proizvode na analizu u Zavod za javno zdravstvo i gotovo isključivo je riječ o marmeladama ili sušenim i kandiranim proizvodima od voća. Dosad nije bilo niti jednog zahtjeva za analizom, na primjer domaćih sireva ili mesnih proizvoda koje proizvode OPG-ovi i prodaju na tržnicama ili online, a ove vrste hrane su daleko rizičnije od marmelada i bruštulanih mjendula, naglašava stručnjakinja.
Dvije su vrste opasnosti na namirnicama.
- Kontrola voća i povrća na tržnicama uglavnom se odnosi na kontrolu podrijetla, koje je važno radi sljedivosti hrane po Zakonu o hrani i poštivanja trgovinskih propisa i suzbijanja preprodaje. Što se tiče rizika od voća i povrća na tržnicama, najveći rizici su ostaci pesticida i mikroorganizmi na voću i povrću koje se jede sirovo.
Državni inspektorat Republike Hrvatske provodi monitoring razine pesticida u voću i povrću u sklopu Nacionalnog programa monitoringa ostataka pesticida u hrani, a uključuje voće i povrće na cjelokupnom tržištu Republike Hrvatske (trgovački lanci, tržnice, skladišta, online tržnice).
Analizu podataka i procjenu rizika radi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA). Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije ne provodi ispitivanja pesticida u hrani, objašnjava Ljevaković-Musladin.
Međutim, nije samo naglasak na voću i povrću.
- Kontrola ribe u ribarnicama se provodi redovito u onim objektima koji imaju sklopljen ugovor za Zavodom. Riba se kontrolira mikrobiološki na pokazatelje sigurnosti i higijene hrane. Mikrobiološka ispravnost ribe ovisi o higijenskim uvjetima skladištenja i transporta. Ukoliko dobijemo "loše rezultate", oni se odnose na higijenske pokazatelje.
Riba je lakopokvarljiva i rizična vrsta hrane. Toplinska obrada uklanja sve opasne bakterije. Međutim, rizik ostaje kod ribe koja se jede sirova ili polusirova. Zato posebnu pažnju treba posvetiti higijeni u pripremi sushija, sashimija i sličnih proizvoda. Također je potrebno istaknuti opasnost histaminskog trovanja plavom ribom.
Plava riba je zbog svog kemijskog sastava mesa izuzetno podložna stvaranju histamina, produkta razgradnje aminokiseline histidin uslijed prirodne razgradnje nakon izlova, a dodatno se povećava uslijed djelovanja bakterija na i u ribi. Konzumacija ribe s povećanom količinom histamina može dovesti do alergijskih reakcija koje su poznate pod nazivom skombroidno trovanje ili trovanje plavom ribom.
Kod osjetljivijih pojedinaca može doći do anafilaktičkog šoka. Spomenuto trovanje uglavnom zahtjeva medicinsku intervenciju. Kvaliteta i sigurnost ribe se osiguravaju higijenskim uvjetima skladištenja i čuvanjem svježe ribe u ledu na temperaturi 0-2 Celzijeva stupnja jedan do dva dana, odnosno dubinskim smrzavanjem na -18 Celzijevih stupnjeva za duže čuvanje, napominje voditeljica Odjela za hranu.
Skrenula je i pozornost na što kupci trebaju posebno imati u vidu kad kupuju uživo ili online jer ‘zdravija‘ opcija nije baš uvijek tako ‘zdrava‘.
- U našem je narodu uvriježeno mišljenje da je hrana s tržnica domaćeg podrijetla i zdravija nego u trgovačkim lancima. Međutim, službeni podaci redovito pokazuju da dio prodavača na tržnicama (pa i virtualnim) nisu stvarni proizvođači, već preprodavači. Kod malih je proizvođača problem što vrlo rijetko, ispituju svoje proizvode, stoga rizik od ostataka pesticida kod njih može biti prisutan.
Prema službenim podacima Poljoprivredne inspekcije najčešći razlog prisutnosti pesticida u voću i povrću jest primjena sredstava za zaštitu bilja koja nemaju odobrenje na kulturi na kojoj su primjenjivani, a u pojedinim slučajevima korišteno je zabranjeno sredstvo. Unos nedozvoljene količine pesticida ima štetan učinak na organizam i zdravlje, upozorava Ljevaković-Musladin napominjući kako Zavod za javno zdravstvo ne provodi kontrolu hrane na virtualnim tržnicama:
- Kao institucija koja se bavi zaštitom javnog zdravlja možemo samo izdati preporuke: kupujte od registriranih OPG-ova, obavezno tražite fiskalizirani račun, prilikom preuzimanja pregledajte hranu, naročitu pažnju posvetite uvjetima transporta (higijeni ambalaže i prijevoznih sredstava), te obaveznom hladnom lancu (ispod 8 °C) za lakopokvarljivu hranu. Mješoviti prehrambeni proizvodi bi trebali sadržavati i popis alergena. Ukoliko je hrana sumnjivog izgleda ili su uvjeti transporta za hranu koja zahtjeva hladni lanac neprimjereni, nemojte konzumirati tu hranu, poručuje stručnjakinja na kraju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....