Odlazak u dućane za mnoge je hrvatske kupce izvor neugodnih iznenađenja, odnos sve viših cijena i niže kupovne moći zna biti frustrirajući, pa i traumatičan.
Možda nije utješno, ali slična iskustva imaju i njemački potrošači.
Brojke službenog izvješća njemačkog Statističkog ureda pokazuju kako je s poskupljenjima završeno: ovog travnja su cijene proizvoda u prosjeku veće još samo 4,1 posto nego prije godinu dana, poskupljenje prema ožujku je još doista nikakvih 0,3 posto. Ovaj ured doduše analizira proizvođačke, dakle veleprodajne cijene, ali s obzirom na žestoku konkurenciju trgovačkih lanaca lako će biti da će cijene nekim proizvodima na policama trgovina konačno opet postajati i niže od službenih statistika, piše Deutsche Welle.
Budući da su poskupljenja prošlog kolovoza i rujna iznosila još preko 45 posto, krivulja poskupljenja doista potvrđuje tvrdnje mnogih ekonomista - a i političara kako je inflacija koja je izbila početkom napada Rusije na Ukrajinu tek rezultat "poremećaja odnosa ponude i potražnje" i kako će poskupljenjima neminovno doći kraj u dogledno doba.
To se doista događa - u određenoj mjeri. Naime dok je u proteklim mjesecima upravo cijena energenata bila glavni generator poskupljenja, oni su u travnju poskupjeli još samo 2,8 posto s obzirom na prošli travanj i učinkovito "spustili" čitavu stopu poskupljenja. Usprkos tome što rat još traje i što će teško ikad više njemačkim potrošačima teći jeftin plin i nafta iz Rusije u tolikoj mjeri kao prije ovog rata, energenti su upravo čudno jeftini.
prerađevine od krumpira gore, biljna ulja dolje
No makar je vjerojatno kako se cijene doista smiruju i kako neće više biti tolikih poremećaja kakva su nastupila izbijanjem rata i proglašavanjem gospodarskih sankcija, njemački potrošači nemaju razloga trčati u trgovinu i kupiti bocu pjenušca da proslave ove brojke. Jer to su uobičajene čarolije statistike i kako se podaci tumače: ako se kaže kako je poskupljenje u travnju bilo još 4,1 posto prema prošloj godini, onda se to uspoređuje s prošlim travnjem kad su cijene već divljale - poskupljenje je bilo 33,5 posto u usporedbi s travnjem 2021.
Drugim riječima, cijene ne rastu, ali su ostale na visokoj razini i dug je put dok se one doista ne počnu smanjivati. Još je gore potrošačima što Statistički ured barata prosjekom svih cijena, makar su neke jedva zanimljive normalnim građanima. A kod onih koje ih može zanimati, skupoća još uvijek žari i pali: cijene živežnih namirnica su i u travnju postale 13,6 posto skuplje s obzirom na prošli travanj, a kod nekih namirnica su eksplodirale već i zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i loših uroda. Šećer je skuplji 88,9 posto, prerađevine od krumpira 40,5 posto, svinjetina 18,5 posto, mlijeko 23,3 posto... Kraj je jedino došao ludilu praznih polica s jestivim uljem: neprerađena biljna ulja su čak pojeftinila 35,7 posto, piše Deutsche Welle.
I na ovome njemačkom primjeru pokazuje se privid brojki iz statistike. Ukupni govor brojki ne mora pokazivati zaista važne proizvode koji se u njemu pojavljuju tek kao stavka, a kupcima su puno važniji i na njih više troše. Početak lakšeg života bit će ne onda kada to kaže statistika nego kad to pokažu novčanici.
