Veliki proizvođači mesa i mlijeka zatražili su višestruko više novca nego što im je bilo na raspolaganju, dok je u kategoriji malih i srednjih proizvođača mlijeka prijavljeno tek nešto više od četvrtine osigurane omotnice. Agencija za plaćanja objašnjava zašto je interes bio slabiji, a predsjednik HPK-a Željko Mihelić upozorava da se na rang-listama ne vide poljoprivrednici koji se zbog nedostatka kapitala uopće nisu mogli prijaviti.
Koliko je novca namijenjenog razvoju hrvatske poljoprivrede doista dostupno malim i srednjim gospodarstvima, a koliko velikim poljoprivrednim tvrtkama? I još važnije, koliko se proizvođača uopće uspije uključiti u natječaje, koliko ih zadovolji uvjete i koliko ih na kraju dobije potporu?
Upravo ta pitanja otvaraju se nakon objave inicijalnih rang-lista za intervenciju 73.10, namijenjenu ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi pokazuju da je u kategoriji velikih korisnika interes za ulaganja u proizvodnju mesa i mlijeka znatno premašio raspoložive iznose.
Kod malih i srednjih proizvođača mlijeka slika je, međutim, posve drukčija: zaprimljeno je 20 zahtjeva, a ukupno zatražena potpora iznosila je približno 5,05 milijuna eura, iako je za tu kategoriju bilo osigurano čak 18,75 milijuna eura
Agencija pritom naglašava da se veliki i mali proizvođači ne natječu jedni protiv drugih. Za njih postoje odvojeni natječaji i zasebne omotnice. No, upravo usporedba podataka po sektorima i veličini gospodarstava pokazuje da nije dovoljno znati samo tko se nalazi na vrhu rang-liste. Potrebno je znati i tko se prijavio, tko nije mogao ispuniti uvjete, koliko je novca zatraženo te koliko je projekata uopće prošlo administrativnu provjeru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....