StoryEditor
Hrvatskakrov visi nad glavom

Stanove u kojima živite plaćat ćete tri puta skuplje!

Piše PSD.
6. studenog 2012. - 22:50
Porez na nekretnine neće “rebnuti” samo bogataše, nego i sve one koji nemaju drugog krova nad glavom osim stana u kojem žive. Svi koji misle kako će napokon nadrapati oni koji su nakupili pet, šest stanova, vikendice i zemljišta, mogu pisati “propalo” pod te sanje ako imaju jedan jedini stan u kojem žive.

Jer, porez na imovinu uvodi se na sve nekretnine u zemlji i za sve vlasnike tih nekretnina, bez obzira na to imaju li jednu ili njih 10. A prema nekim procjenama, u zemlji je oko 200.000 vikendica i 2,2 milijuna stanova, a u 83 posto stanova žive njihovi vlasnici.

Za 46 kvadrata - 1380 kuna

Jedina je razlika u visini poreza koji će plaćati jednom godišnje, ovisno o vrijednosti nekretnine: za stan u kojem vlasnik živi stopa je 0,2 posto od vrijednosti prostora, vlasnik stana koji iznajmljuje plaćat će 0,4 posto poreza od njegove vrijednosti, a onaj tko ima prazan stan − dva posto poreza.

Premda se mjesecima ponavlja kako taj porez neće biti dodatno opterećenje za građane koji imaju samo stan u kojem žive, jer će iznositi koliko i komunalna naknada koju će zamijeniti, to nije tako. Primjerice, sada se za stan na splitskim Lokvama, površine 46 kvadrata, svakog mjeseca plaća komunalna naknada od 33 kuna, što je godišnje 396 kuna. Procijene li poreznici taj stan na 92.000 eura ili 690.000 kuna, 0,2 posto te svote je 184 eura ili 1380 kuna.

A to je, ruku na srce, tri i pol puta “masniji” porez od komunalne naknade. Ili, za one koji vole postotke, novi će porez udariti vlasnika takvog stana 248 posto više nego sadašnji iznos komunalne naknade. A ako je takav čovjek, uz taj stan, stekao štednjom i odricanjem tijekom cijelog radnog vijeka garsonijeru od 20 kvadrata koja je prazna, njegova će porezna obveza jednom godišnje iznositi 800 eura ili 6000 kuna. Ako je odluči iznajmiti i tako smanjiti golemi porez, onda mu porezna obveza iznosi 160 eura ili 1200 kuna, s tim da će svakog mjeseca na 1000 kuna najamnine morati plaćati još 92 kune poreza i prireza na dohodak, što je godišnje 1108 kuna.

Premda se ministar financija Slavko Linić žalio da su mediji za račun bogatih napadali porez na imovinu koji kani uvesti i pokušali ga spriječiti, činjenica je da su mediji mali mačići u odnosu na marketing ministra financija. Još i danas ljudi vjeruju da će porez na imovinu udarati samo na one koji imaju pet ili 10 stanova ili na vikendice, jer je ministar uporno ponavljao da je pravedno da oni budu oporezivani, ponavljajući stalno da stanovi u kojima se živi neće biti dodatno opterećeni nikakvim davanjima, nego će porez zamijeniti komunalnu naknadu i težiti koliko i ta naknada.

No, pokazalo se da to nije tako. Porez na nekretnine imaju i druge zemlje, to je istina. Istina je da mnoge imaju bolji standard od našeg, ali i bitno niže porezne stope i niz oslobađanja, pa neke uopće ne oporezuju stanove u kojima se živi ili su uvele određeni neoporezivi broj kvadrata. Takve su zemlje Grčka, Irska, Litva, Portugal...

U Sloveniji je 160 kvadrata nekretnine oslobođeno poreza ako vlasnici ili članovi njegove obitelji žive u njoj, a porezne su stope od 0,1 do 1,5 posto vrijednosti...

Odgovor na pitanje zašto mi nismo krenuli tim putem jednostavan je. U Hrvatskoj je više manjih stanova vlasnika koji nemaju ništa drugo osim njih i teško bi ih se moglo nazvati i srednjim slojem, a kamoli bogatašima. Kad bi, recimo, za bračni par bilo neoporezivo 50 kvadrata stana u kojem žive, onda bi državni proračun izgubio puno više kuna oslobađajući ih poreza nego što će dobiti oporezivanjem bogataša koji imaju po pet ili 10 stanova.

Podijeljena javnost

Kod nas se javnost podijelila, pa su jedni preplašeni novim porezom koji im se sprema uza sve ono što smo pregrmjeli ove godine, poput višeg PDV-a i cijena energije, što je donijelo lančana poskupljenja, a drugi navijaju za porez koji će bogate natjerati da plaćaju porez i donijeti procvat tržišta nekretnina. A taj bi se procvat trebao dogoditi zato što će osiromašeni, koji danas imaju jedino krov nad glavom ili neku kućicu, morati prodavati tu imovinu jer neće moći izdržati novi porezni teret.

I zaista, na tržištu bi se mogli naći stanovi samaca, umirovljenika, radnika na minimalcu koji žive u stanu koji su im roditelji ostavili, stanovi nezaposlenih... I kad oni kojima plaćanje poreza nije problem jeftino dođu do takvih nekretnina, bit će zaista zanimljivo vidjeti po kojim će ih cijenama prodavati ako to požele učiniti. Posve sigurno ne po onima po kojima su ih dobili.

SANJA STAPIĆ

‘Ministri, novi namet uvedite poslije krize’

Ni jedan se novi porez ni na dohodak ni na imovinu ne smije uvoditi dok dohoci građana ne porastu. Zadatak je politike da osigura uvjete za gospodarski rast, za rast dohodaka iz kojih će se onda ubirati novi porez − kaže ekonomist dr. Ljubo Jurčić, koji ističe da je naše tržište nekretnina zamrlo zbog pada potražnje, jer tvrtke nemaju novca za poslovne prostore, a građani za stanove.

Dr. Jurčić ističe da Vlada uopće ne bi smjela uvoditi Porez na nekretnine niti bilo koji novi porezni teret građanima, a da se prije toga ne osigura da oni mogu zaraditi novac koji će se naknadno oporezivati.

Njegovo je mišljenje da se djedovinu od koje mnogi nemaju nikakve koristi uopće ne bi smjelo oporezivati, niti nekretnine u kojima se stanuje, nego bi trebao postojati neoporezivi broj kvadrata po svakom članu kućanstva. Ne bi se smjelo oporezivati ni vikendice stečene do 1990., jer su stečene u drugom sustavu.

Dohodak je važniji

Marina Kesner-Škreb s Instituta za javne financije ustvrdila je početkom godine da valja dobro razmisliti treba li uopće uvoditi porez na vlasništvo nekretnina, jer je to skup i kompliciran porez koji državi donosi relativno malo novca.

Podsjetila je na to da je u 80-ima postojao takav porez i da nije ostvario rezultate zbog nerealno utvrđivane porezne osnovice, nepotpunih evidencija o imovini...

Kesner-Škreb upućuje na to da porez ne bi smio zadirati u supstanciju nekretnine, odnosno da se plaćanje poreza ne smije podmirivati iz vrijednosti nekretnine. To znači da se porez uvijek treba plaćati iz dohotka poreznog obveznika. Zbog toga se oporezivanje nekretnina uvijek mora promatrati u međuovisnosti s oporezivanjem dohotka.

Daleko je švedski standard

Hrvati danas plaćaju švedski PDV od 25 posto, no daleko smo mi od standarda Švedske, od ožujka smo dobili i nova pravila oporezivanja dohodaka koja su takva da su malo olakšala teret onima sa zaista malenim plaćama, ali veće su porezno opterećenje dobili svi građani na kojima se ne vode djeca kao olakšica, a koji mjesečno primaju 4400 i više kuna plaće. Dogodine će nam poskupjeti kruh i mlijeko koji su sada pošteđeni PDV-a, a trebali bi biti oporezivani s pet posto tog poreza.

Namet ćemo plaćati i na sva neiskorištena zemljišta

U sjeni raznih izračuna o tome koliko će novi porez na imovinu koštati vlasnike stanova, sasvim nezasluženo je “zaboravljena” činjenica da novi namet obuhvaća i zemljište, posebice ono neiskorišteno.

Naime, u planirane procjene vrijednosti stanova i kuća bit će uključena i vrijednost pripadajućeg terena, jer se u Hrvatskoj ne može izgraditi objekt bez kupnje zemljišta. No, na udaru poreznika će se naći i neiskorišteno zemljište – šumsko, poljoprivredno, turističko i građevinsko - i to po stopi od dva posto.

Doduše, prije dva mjeseca su iz Ministarstva financija stigle najave da bi se neiskorišteno zemljište moglo oporezivati prema površini, tako da ipak treba pričekati i vidjeti koji će se model obračuna poreza provesti za neiskorišteno zemljište.

Podsjetimo, baš na inicijativu Slavka Linića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade, prije 10 godina donesen je zakon o porezu na neiskorišteno zemljište, koji je sedam godina kasnije srušio Ustavni sud baš zbog toga što se nije oporezovala i ostala imovina.

- Mislim da Ustavni sud neće srušiti ovaj zakon, jer je on sveobuhvatan kada su nekretnine u pitanju, a ni postojanje više poreznih stopa ne bi smjelo biti problematično, jer bi onda i porez na dohodak bio neustavan - rekao nam je Josip Tica, profesor ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Prema njegovim riječima, porez na imovinu koji će se primjenjivati i na neiskorišteno zemljište trebao bi dinamizirati i tržište nekretnina, jer pasti cijena zemljišta.

- Pad cijene zemljišta omogućit će i investitorima da kupuju zemljište po cijeni koja će im omogućiti profitabilno poslovanje, jer je to sada skoro nemoguće - smatra Tica, koji je na naše pitanje koliko bi mogle pasti cijene stanova odgovorio da će sigurno doći do određenog pada.

Naš sugovornik komentirao je i stavove prema kojima bi, ako se oporezuje nekretnina kao imovina, trebalo oporezivati i štednju u bankama, dionice i zlato, jer je sve to imovina jednako kao i nekretnine koje nisu u poslovnoj funkciji i ne donose prihod.

- Namjera Zakona o porezu na imovinu i jest da se destimulira štednja putem ulaganja u nekretnine, a da se taj novac preusmjeri u štednju u bankama, dionice, ulaganje u državne i obveznice uspješnih korporacija, pa i u zlato. Točno je da banke sada imaju višak likvidnosti, ali će za našu budućnost biti mnogo bolje ako banke budu mogle kreditirati građane iz depozitnih sredstava, a ne da budu osuđena na posuđivanje u inozemstvu kako bi mogle kreditirati domaću potražnju za kreditima - kaže Tica.

Frenki Laušić

item - id = 184591
related id = 0 -> 299240
related id = 1 -> 273437
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. listopad 2021 00:20