StoryEditor
HrvatskaREFORME?

Slavko Kulić: Nema šanse da se uvede novi porez na nekretnine

Piše PSD.
18. siječnja 2016. - 16:13
“Kad oporezujete jednu nekretninu, to je socijalna kategorija, ali kad oporezujete drugu, treću ili petu, to je ekonomska kategorija”, pojasnio je mandatar Tihomir Orešković najavu o uvođenju poreza na nekretnine. Ne masovno oporezivanje nekretnina, već onih koje nisu u funkciji, kao i onih građana koji imaju veći broj, pet ili deset nekretnina, kazao je također mandatar.

Prema nekakvom okvirnom planu Vlade na odlasku, porez na nekretnine svakako je bio uračunat u neke buduće prihode kao jedna od mjera uravnoteženja proračuna i kao obećanje Europskoj uniji. Što zbog protivljenja partnera u koalciji – prije svega HNS-a čiji čelnici, slučajno ili ne, redom spadaju baš u onu Oreškovićevu kategoriju \'5 plus\' – a potom i zbog blizine izbora, uvođenje poreza odgođeno je od početka 2016. za neka buduća vremena. HDZ, koji je na protivljenju ovom nametu gradio dobar dio demagogije, sad ga najavljuje kao jedan od prvih poteza.

I jedni i drugi zaboravljaju da hrvatski građani već plaćaju pet različitih poreza vezanih za nekretnine: na kuće za odmor, na najam, na dohodak od prodaje, na promet pri nasljeđivanju i darovanju te na kupoprodaju nekretnina. Tu je još i šesti namet, komunalna naknada, koji se ubraja u neporezne prihode iako donosi daleko najveći prihod s ove osnove.

Riječ je uglavnom o prihodoma koji ostaju lokalnoj upravi, no iznosi koji se prikupe su mali: godišnje jedinice lokalne samouprave na temelju davanja vezanih za nekretnine prikupe oko milijarde kuna, manje od jedan posto svih hrvatskih poreza i doprinosa. Međutim, još dva puta toliko gradovi i općine prikupe od komunalne naknade.

Prema svim dosadašnjim najavama, u slučaju uvođenja poreza na nekretnine, komunalna bi naknada bila ukinuta. Najviše je za ovaj porez do sada bio zagrizao Slavko Linić, u čijem je prijedlogu ovaj porez zamjenjivao komunalnu naknadu za nekretnine u kojima se živi ili su u poslovnoj funkciji, no za one druge bio bi i desetak puta veći.

U tome je zapravo i osnovni cilj poreza na nekretnine: to nije prikupljanje novca, jer se i u EU od drugih poreza prikupi šest do sedam puta više novca nego od nekretnina, već stavljanje stanova, poslovnih prostora, kuća za odmor u funkciju.

Slavko Linić predlagao je i da vlasnik koji ne plaća porez tri godine gubi tu imovinu, što je prijedlog o kojem bi vjerojatno imao što reći Ustavni sud, no zakonski prijedlog nije niti išao u proceduru.

Jedan drugi Slavko, ekonomist i sintezolog Slavko Kulić, pak, o uvođenju ovog poreza ima suprotan stav, premda jednako radikalan:

- Uzet će nam sve što imamo samo da zadrže vlast na dug! – izričito je protiv uvođenja poreza na nekretnine Slavko Kulić, napominjući kako od nameta ipak neko vrijeme neće sasvim sigurno biti:

- Nemamo Zakon o zemljištu niti Zakon o urbanizmu, a to su dva presudna zakona koji bi trebali biti kriterij procjene vrijednosti nekretnina. Znači, mi nemamo pretpostavki da govorimo o oporezivanju nekretnina ne po tržišnoj vrijednosti, nego u skladu s ta dva zakona. Nikakve šanse nema da netko izvrši oporezivanje nečega za što se ne zna koliko vrijedi!

Porezna uprava, napominje dalje Kulić, pri procjeni vrijednosti nekretnina se rukovodi njihovom tržišnom vrijednosti, što nema veze s pričom o porezu na nekretnine.

- Ako i nađu načina da ga uvedu, to će biti politički porez za vlast na dug. Kad bi imali potrebne zakone, porez ne bi trebao biti visok, i u tom smislu ne bi donio neke velike koristi proračunu. No ako uvedu ovaj politički porez, za vlast na dug, e – to će onda biti ružno – mišljenja je ugledni ekonomski stručnjak.

Iako se prošloj Vladi nije naročito žurilo s uvođenjem ovog davanja, neke su radnje ipak odmakle od početka.

Prije svega, tu je projekt legalizacije nekretnina koji već u ovoj fazi omogućava lokalnim vlastima daleko šire oporezivanje kuća za odmor. Osim toga, započet je i sustav eNekretnine, a donesen je i Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina, tako da će se uskoro vrijednost svake nekretnine moći vidjeti klikom miša na internetu.

Potom, i projekt uređenja zemljišnih knjiga polako, ali sigurno, ulazi u \'zelenu zonu\'. Naime, internetske stranice \'uređene zemlje\', kako je službeni naziv projekta, pokazuju kako je ažurnost zemljišnika u posljednjih nekoliko godina prilično poboljšanja. Otprilike polovica ureda, uglavnom onih na kontinentu, ima najvišu, zelenu ocjenu ažurnosti, a ni svi ostali ne zaostaju previše. To znači da velika većina zemljišnika riješi više predmeta nego što ih zaprimi, pa bi tako zaostaci u neko dogledno vrijeme trebali postati dio prošlosti.

Neke zemlje, primjerice Slovenija, u naplati ovog poreza se koriste Katastrom, koji je najčešće ažurniji u podacima. Linić je predlagao kombinaciju, no u svakom slučaju – staro je pravilo da će svaki poreznik naći načina za naplatu poreza, samo ako to želi.

No, koliki bi porez bio, kakve bi bile stope i porezni razredi, olakšice...o svemu tome nema nikakvih jasnih planova, barem ne na uvidu javnosti. U europskim zemljama prosječna je stopa oko jedan posto, a koliki će biti apetiti vlasti u Hrvatskoj, valja tek vidjeti.

Marijo Kavain

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. svibanj 2022 09:15