StoryEditor
Hrvatskatko šiša bruxelles

I vlast i opozicija suglasni: Porez na nekretnine? Nema šanse!

Piše PSD.
15. svibnja 2015. - 15:24
Europska komisija preporučuje nam uvođenje poreza na nekretnine, a i Vlada ga je, nakon što je prve dvije godine mandata potrošila na rasprave i pisanje zakona, povuci- -potegni natezanja među koalicijskim partnerima, bila odgodila za 2016. Kako sad stvari stoje, vrući je to krumpir koji nas dogodine u glavu neće pogoditi.

Bez obzira tko pobijedi na izborima.

Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, upitan o toj europskoj preporuci, podsjetio je da je porez na nekretnine i prošle godine bio u Vladinu programu, “ali u ovom trenutku još nismo spremni za to”.

Radi se na tome...

Grčić veli da se na tome kontinuirano radi, no to je skup i težak posao za koji su nam potrebne tehničke pripreme, prije svega, sređivanje vlasničkih odnosa i zemljišnih knjiga.

Nedavno je Anka Mrak-Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, koja je HNS-ov kadar u Vladi, kazala da taj porez treba prolongirati, stvoriti dobru bazu podataka i realno ga je očekivati do 2020.
Uvodio ga uopće ne bi Josip Budimir, ekonomski strateg HDZ-ove koalicije. Nema šanse da bi bio za taj porez, jer misli da bi donio više štete nego koristi.

- Slažem se s preporukama oko snižavanja cijene rada, ali nismo pripremljeni za takav porez i makroekonomski efekti uvođenja tog poreza bili bi negativni. Kod nas postoji velika diskrepancija između prihoda ljudi i imovine.
Moguće je da mnogi imaju vrijednu imovinu, ali nemaju prihod iz kojeg bi plaćali porez. Zapravo bi ozbiljnije stope tog poreza dovele do eksproprijacije tih vlasnika, da ne govorimo još o tome da bi nam to tržište nekretnina još dublje zakopalo.

Ne bih preporučio taj porez, postoje i drugi načini kojima bismo mogli riješiti našu fiskalnu prilagodbu koji bi imali manje štetne posljedice na gospodarska kretanja – rekao nam je Josip Budimir. Taj je porez, čini se, postao neželjeno, trinaesto prase, i od onih koji su se za njega zalagali i napisali zakon.

Istina, njegov najžešći zagovornik bio je Slavko Linić, koji više nije ministar financija, a danas ovaj porez preporučuje i spominje samo Europska komisija. Nezgodno je potezati priče o novim porezima u predizbornoj godini, jer je riječ o porezu koji bi se plaćao na sve stanove, kuće i zemljišta u zemlji. Oslobođeni bi ga bili samo vlasnici grobnica.

Taj bi porez trebao s 2,6 milijardi kuna napuniti blagajne općina i gradova kojima bi se ukinuli porez na vikendice i komunalna naknada. Zahvatio bi svaku nekretninu po stopi od 1,5 posto, s olakšicama za one u kojima se trajno živi, malo manjim za one u kojima se povremeno živi ili se iznajmljuju i bez lipe olakšice za prazne stanove.
Ekonomisti, stručnjaci, u proteklih par godina podijelili su se oko poreza na nekretnine.

Jedni su protiv bilo kakvih novih poreza, budući da smo zemlja s prevelikim poreznim teretom, smatraju da bi se kaznili oni koji su štedjeli i ulagali u nekretnine, ukazivali su na problem nesređenih zemljišnih knjiga, ukazivali su na problem djedovina, napuštenih kuća naslijeđenih u neatraktivnim krajevima, poput Dalmatinske zagore, čiji vlasnici nemaju kome ni darovati tu djedovinu, a sjest će im za vrat porez...

Narod bogatih siromaha

Zagovornici toga poreza govorili su da će se njime oživiti tržište nekretnina i rasteretiti plaća, računajući valjda da će se od tog poreza lokalni proračuni toliko napuniti da će gradovi i općine ukinuti prireze na plaće, te da bi i Hrvati mogli razmišljati o ulaganju u druge vrste imovine.

Jer, mi smo narod bogatih siromaha. Bogati smo nekretninama, slabašni po prihodima, i stvari bismo mogli promijeniti kada bismo prodali stanove koje imamo, preselili u podstanarstvo i lagano trošeći prihod od prodaje krova nad glavom pomagali oporavak osobne potrošnje i BDP-a, pa dok potraje...

Poslije uvijek ima klupa po parkovima na kojima se s malo kartona kao poplunom može lijepo noćiti.

PIŠE: Sanja Stapić,
FOTO: Ilustracija/CROPIX



Karamarko: Ne porezu

Komentirajući ocjene Europske komisije o ekonomskoj politici hrvatske Vlade, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je rekao kako je to “kao kad vam roditelj dođe s roditeljskog sastanka, a vi imate šest jedinica i dobijete preporuku da ih morate ispraviti”.

Na upit novinara što misli o porezu na nekretnine Karamarko je rekao da ga on ne bi uvodio.


Porez u Planu 21? Nikad čuli...

Poreza na nekretnine uopće nije bilo u Planu 21. U tom se predizbornom popisu obećanja Kukuriku koalicije govori o oporezivanju dohodaka od ekstraimovine.

A onda se u 2012. startalo s pričom da će oni koji su nakupovali po pet, deset stanova plaćati porez na njih, potom da će se oporezivati samo višak nekretnina, a zatim se počelo govoriti i o stambenim nekretninama.
Naposljetku je ispalo da će se oporezivati sve nekretnine i da taj porez neće dodatno opteretiti građane jer će zamijeniti komunalnu naknadu.
Kad se javnost počela baviti izračunima, ispalo je da porez može biti i nekoliko puta veći od naknade. Onda je prvotni prijedlog korigiran i smanjen za nekretnine u kojima se stanuje, ali je SDP imao problema uvjeriti i vlastitog koalicijskog partnera HNS da je dobro uvoditi novi porez u vremenima krize.
Danas, čini se, dijele mišljenje.


Na stan od 80 kvadrata u Splitu 1275 kuna poreza

Porezna uprava baratala je ovakvim procjenama
- stan na splitskim Gripama, veličine 80 kvadrata
- godišnje se plati 518 kuna komunalne naknade
- na takav prazan stan platilo bi se 10.626 kuna poreza godišnje
- živi li se stalno u stanu, porez bi iznosio od 531 do 1275 kuna godišnje, ovisno o olakšicama koje predvidi gradska uprava
- ako je stan na Gripama iznajmljen ili se u njemu povremeno živi, porez bi bio od 1539 kuna do 3297 kuna


Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. svibanj 2022 11:20