StoryEditor
HrvatskaMINISTAR FINANCIJA PLANIRA UKINUTI OLAKŠICE

Novi udar: i za prvi stan porez od 3 posto

Piše PSD.
17. travnja 2013. - 13:45
Ministarstvo financija ukida porezne olakšice za prvu nekretninu u životu da bi od tisuća onih koji će legalizirati svoje kuće prikupili što više novca. Tako su spekulacije u javnosti o ukidanju pošteda u sustavu poreza na promet nekretnina i smanjivanja porezne stope tog nameta s pet na tri posto, doživjeli neki od 120.000 građana koliko ih je zasad u postupku legalizacije, uvjereni da će ih se u ovim nezgodnim vremenima oderati na još jednom planu. I doista, neki od njih ne pušu na hladno.

Nestane li olakšica, dio onih koji su u postupku legalizacije dobit će novi dodatni i neočekivani teret koji može premašiti cijenu kompletne legalizacije. Isto će se dogoditi svima koji s legalizacijom nemaju veze, nego kupuju prvu nekretninu u životu koja je izgrađena prije 1998. godine.

Mač nad glavom

Po važećim pravilima, za kupnju takvog legalnog stana od 50 kvadrata, vrijednog 100.000 eura, neće se platiti ni lipe poreza na promet nekretnina, a promijene li se pravila i otpadnu olakšice te taj stan postane oporeziv s tri posto poreza, obveza bi iznosila nemalih 3000 eura, ili 22.500 kuna.

Neke građane koji su u postupku legalizacije zakačit će porez na promet nekretnina, ali ne sve. One koji su gradili nelegalne kuće u kojima stanuju porez neće zakačiti, ali ako su kupili nelegalnu kuću, stan ili zemljište na kojem su izgradili kuću i kupoprodajne ugovore nisu prijavili poreznicima ni platili porez, onda im nad glavom stoji porezna obveza.

Ako je riječ o njihovim prvim nekretninama u životu, po sadašnjim pravilima svi građani imaju pravo na neoporezivih od 50 do 120 kvadrata površine nekretnine ovisno o brojnosti obitelji, a propisana je i pošteda od poreza za 600 kvadrata kupljenog zemljišta u građevinskom području na kojem će se graditi prva nekretnina.

Tročlana obitelj koja je kupila kao prvu nekretninu nelegalnu kuću ili stan od 80 kvadrata koja je sada u procesu legalizacije, po sadašnjim pravilima ne bi platila ni lipe poreza jer je baš toliko kvadrata neoporezivo za njihovu obitelj. Promijene li se pravila igre, platit će porez na svaki kvadrat. Ako je tržišna vrijednost kuće 1300 eura po kvadratu, to je ceh od 23.400 kuna poreza po stopi od tri posto.

Porezna savjetnica Nives Vrgoč objasnila nam je da oni koji su nelegalno izgradili kuću u kojoj žive na svom zemljištu neće morati platiti porez na promet nekretnina jer prometa nekretnina tu nije ni bilo.

Porez na promet nekretnina nisu platili ni oni koji su na svom zemljištu gradili legalne kuće u kojima žive.

– Porez će platiti ljudi koji legaliziraju nelegalne kuće koje su kupili, a kupoprodajni ugovor nisu prijavili poreznicima i nisu platili porez na promet nekretnina. Morat će ga platiti jer je postojao promet nekretnina.

Takvih je mnogo, ljudi su izbjegavali prijaviti kupoprodajne ugovore poreznicima jer su računali da im to neće donijeti nikakve koristi jer takve kuće nisu mogli upisati na svoje ime u zemljišnik ili katastar. Međutim, kupoprodajni ugovor je temelj samo za razrez poreza na promet nekretnina, nema veze s legalnošću objekta. Ljudi su mogli prijaviti kupoprodajni ugovor za nelegalnu nekretninu i platiti porez na promet nekretnina.

Oni koji su kupili nelegalno zemljište pa na njemu gradili kuće u kojima žive a nisu kupoprodajni ugovor za zemljište prijavili poreznicima, morat će platiti porez na to zemljište, a poreznicima će morati dokazivati da su sami gradili svoju kuću računima izvođača radova ili ako su je sami gradili vlastitim rukama, računima za materijal i slično – rekla nam je Vrgoč.

Porezna uprava je i ovaj put ignorirala naš upit pa nismo dobili odgovor na pitanje je li točno da se planira ukidanje olakšica za kupnju prve nekretnine i smanjenje porezne stope s pet na tri posto. Nismo dobili ni odgovor na pitanja moraju li porez na promet nekretnina platiti i građani koji su u postupku legalizacije svojih nekretnina i na koju se osnovicu taj porez plaća.

Propustili su tako priliku da nam možda kažu da će smanjenje stope s pet na tri posto pozitivno djelovati na posustalo tržište nekretnina. Jer, mnogi ne kupuju stanove i kuće samo jednom u životu, pa će oni koji sada nemaju pravo na olakšicu smanjenjem porezne stope s pet na tri posto profitirati: za stan koji košta 100.000 eura, umjesto 5000 eura, platit će 3000 eura poreza, što je ušteda od nezanemarivih 15.000 kuna.

Ukinu li se olakšice dok traje postupak legalizacije, porez će one koji su u tom postupku šaroliko zahvatiti. Neke hoće, neke neće.

Tko to može platiti?

Koliko je jednih, a koliko drugih, nitko ne zna. Uostalom, ne zna se ni točan broj nelegalnih objekata u zemlji te se ugrubo procjenjuje na nekih pola milijuna. Otpadnu li olakšice, oni koji su kupili nelegalnu nekretninu i nisu platili porez na nju, dobit će uz troškove legalizacije dodatni, porezni udarac, s tim da se porez za razliku od naknada ne može platiti na rate.

Tako, primjerice, legalizacija kuće od 200 kvadrata na Sirobuji i nakon novog smanjenja komunalnog doprinosa stoji 40.434 kune. Ako vlasnik tu kuću nije izgradio nego je kupio i porez na promet nekretnina nije platio, čeka ga porez kakav bi ga čekao da je kupio kuću s čistim papirima. Tako, ako kvadrat kuće koja mu je prva nekretnina vrijedi 1300 eura, a obitelj mu ima šest članova, po sadašnjim pravilima ima pravo na neoporezivih 110 kvadrata, a na 90 kvadrata platio bi porez po pet posto što iznosi 43.875 kuna.

Promijene li se porezna pravila, otpadne li olakšica pa se stopa smanji s pet na tri posto, onda mu porezna obveza za cijelu kuću iznosi 58.500 kuna. A to je popričan trošak, o kojem se baš i ne govori mnogo.

SANJA STAPIĆ

Rok za prijavu 30 dana

Porezni obveznik je dužan u roku 30 dana prijaviti poreznicima da je kupio nekretninu, a uz prijavu je dužan poreznicima priložiti presliku ugovora o kupoprodaji ili drugog ugovora. Na temelju podnesene prijave poreza na promet nekretnina, poreznici donose rješenje i utvrđuju oslobođenje ili razrezuju porez koji se mora platiti u roku 15 dana od dana dostave rješenja.

Građanin kupoprodajni ugovor nije dužan ovjeriti kod javnog bilježnika, no ako to učini, može računati da javni bilježnik koji ovjerava potpise na ispravama o prodaji ili drugim otuđenjima nekretnine mora jedan primjerak isprave, kao i svake druge isprave na osnovi koje dolazi do prometa nekretnina, poslati nadležnoj poreznoj ispostavi. Ta je obveza javne bilježnike dopala 1997. godine.

Oporezuju se zgrade izgrađene prije 1998.

Porezom na promet nekretnina oporezuju se građevine izgrađene prije 1998. jer je te godine startao PDV i nekretnine koje su izgrađene od 1998. do danas poreznici nazivaju novoizgrađenim nekretninama i na njih se plaća PDV.

Porez na nekretnine po važećim pravilima plaća se po stopi od pet posto na građevine i zemljišta, a oni koji kupuju prvu nekretninu mogu računati da će im bez poreza na tržišnu vrijednost nekretnine proći 50 metara četvornih za samca, za dvočlanu obitelj do 65 kvadrata, za tročlanu do 80, a četveročlanu do 90 kvadrata površine nekretnine, peteročlanu do 100 kvadrata, šesteročlanu do 110 kvadrata, a za brojnije obitelji neoporezivo je 120 kvadrata.

U 2010. prodane 90.104 nekretnine

U 2010. godini u Hrvatskoj je bilo 90.104 kupoprodaja nekretnina izgrađenih prije 1998., a olakšicu za kupnju prve nekretnine koristilo je 10.320 ljudi, kojima je porez na nekretnine smanjen za 126,5 milijuna kuna. U pretkriznoj 2007. bilo je 145 tisuća kupoprodaja, a olakšice za prvu nekretninu koristilo je 21.570 građana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. srpanj 2022 11:23