Naši učenici nakon završetka ciklusa razredne nastave (prvi do četvrti razred osnovne škole) u predmetnu nastavu dolaze sa znanjima i kompetencijama koje se mogu okvalificirati kao srednja razina postignuća, uvjetno rečeno između dobre i vrlo dobre ocjene.
Nešto teži predmet im je hrvatski jezik, iz kojega se 6,6 posto učenika sadašnjih petih razreda nalazi ispod osnovne razine postignuća, a svega 5,2 je na naprednoj razini. Pomalo iznenađujuće, bolji su u matematici – ispod osnovne razine manje je od tri posto tih učenika, a na naprednoj razini dvostruko više, njih šest posto. U predmetu priroda i društvo su “negdje između” – 3,8 posto pokazuje znanja ispod osnovne razine, a 5,4 posto je na naprednoj razini.
Prolaz i pad
Pokazali su to rezultati nacionalnih ispita iz 81 eksperimentalne osnovne škole, koji su se lani u listopadu provodili među generacijom koja ove školske godine pohađa peti razred, a provjeravala su se znanja stečena od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Rezultate je u petak predstavio Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), središnje ustanove koja, uz državnu maturu, organizira i provedbu nacionalnih ispita. Nacionalni su ispiti, podsjetimo, provjere znanja i postignuća učenika na temelju standardiziranih testova za cijelu zemlju, a cilj im je, među ostalim, pridonijeti unaprjeđenju sustava obrazovanja.
Nacionalni ispiti se ne ocjenjuju i ne utječu na zaključne ocjene iz pojedinih predmeta, a nemaju ni klasičan sustav ocjena, nego se postignuća učenika iskazuju terminima napredna, srednja i osnovna razina te ispod osnovne razine. Prve tri označavaju prolaz, a ispod osnovne razine pad iz pojedinog predmeta. To, kaže Filipović, odgovara europskoj metodologiji, a napredna razina bila bi ekvivalent našoj odličnoj ocjeni, osnovna i srednja razina ocjenama dovoljan, dobar i vrlo dobar, a ispod osnovne razine jedinici.
Filipović je izvijestio kako je nacionalne ispite pisalo nešto manje od četiri tisuće učenika sadašnjih petih razreda iz 81 odabrane škole (njih 3960), a vodilo se računa o geografskoj zastupljenosti škola, to jest sudjelovale su škole iz svih krajeva Hrvatske (od otočnih, gradskih, ruralnih i brdsko-planinskih do ostalih područja). Također, uključene su bile veće (s više od tisuću učenika) i manje škole.
– Rezultati pokazuju da, kada su osnovne škole u pitanju, nema velikih odstupanja u znanjima i postignućima učenika, odnosno da neovisno o regiji ili sredini iz koje dolaze učenici imaju podjednako iste mogućnosti i postignuća. Imao sam priliku vidjeti rezultate svih škola i oni demistificiraju percepciju da je neka škola više ili manje dobra. Odličnih škola ima i u Zagrebu i u Splitu, Slavoniji, Dalmaciji, u prosjeku svugdje imamo dobrih i manje dobrih učenika – sažeo je rezultate ravnatelj Filipović.
Kao što smo naveli, najviše učenika u prosjeku iz triju ispitivanih predmeta ostvaruje srednju razinu postignuća, a tek nešto manje je na osnovnoj. Tako se u hrvatskom jeziku na osnovnoj razini nalazi 41,3 posto učenika, iz matematike 39,6 posto, a prirode i društva 38,6 posto učenika. Na srednjoj razini iz hrvatskog jezika je gotovo polovina ispitivanih učenika (nešto manje od 47 posto), iz matematike njih čak 51,5 posto, a iz prirode i društva još i više – 52,2 posto.
Što bode oči
Nekoliko stvari tu pada u oči. Ponajprije da je hrvatski jezik (koji se sastoji od dva dijela – ispita sa zadacima te ispita pisanja, odnosno pisanja izvještaja o nekom događaju) tom uzrastu učenika teži od matematike i prirode i društva.
– Iz hrvatskog jezika puno učenika ne zna odgovoriti na temu koja je postavljena. Svi oni o nečemu pišu, ali ne pišu o onome što ih se zapravo pitalo. Tu su gubili najviše bodova. Na ispitu pisanja trebali su napisati sastavak, izvještaj, o nekom događaju, što su do te faze školovanja trebali izvježbati. Uočili smo i da su im zadaci iz gradiva nižih razreda (prvog i drugog) bili lagani, to jest njih su jako dobro riješili. Također, dobro su svladali osnove zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja iz matematike – prenijela je Natalija Ćurković iz Odjela za istraživanja NCVVO-a. Kako je dodala, u razrednoj nastavi, prema riječima učiteljica, djeca još vole matematiku, što ne znači da ne vole hrvatski, ali im je on teži.
Rezultati nacionalnih ispita među ovom generacijom također su pokazali tradicionalnu “boljku” našeg sustava – razmimoilaženje između zaključnih školskih ocjena i postignuća ostvarenih na ovakvim vanjskim, standardiziranim testovima. Primjerice, prema bazi podataka Ministarstva znanosti i obrazovanja ŠeR (Školski e-Rudnik), proteklu školsku godinu 2021./2022. čak 70 posto učenika četvrtih razreda (dakle generacija ovogodišnjih ispitivanih petaša) završila je s odličnim uspjehom, a taj je razred palo svega 0,08 posto tih učenika (njih 29). Iako ističe kako nije posve objektivno komparirati te rezultate, Vinko Filipović kaže kako usporedbe ipak šalju određenu poruku.
Također, dodajmo kako NCVVO neće javno objavljivati rezultate na razini pojedinačnih škola i učenika, a čak ni učitelji iz ispitivanih škola neće biti upoznati s rezultatima svakog njihova učenika koji je sudjelovao u ispitivanju. O pojedinačnom rezultatu bit će obaviješteni samo taj učenik i njegovi roditelji, dok će škole dobiti zbirno izvješće o postignućima ostvarenima na razini te škole. Te rezultate će potom moći uspoređivati s nacionalnim prosjekom za svaki predmet.